Naslov
Aktivna ili pasivna zaštita šuma - primjer nacionalni park "Risnjak"
(Active or Passive Forest Protection - Example of the National Park "Risnjak")

Autori
Dubravac, Tomislav ; Vuletić, Dijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 8. hrvatskog biološkog kongresa / Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2003, 394-395

Skup
8. hrvatski biološki kongres

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.09.2003. - 02.10.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Nacionalni park
(National park)

Sažetak
Šume su najvrjedniji obnovljivi prirodni resurs i opće su dobro iznimnog interesa za Republiku Hrvatsku. U većini zemalja svijeta ljudskom djelatnošću značajno je promijenjen prirodni sastav šuma. Hrvatska je danas zapravo "otok" očuvanih prirodnih šuma velike biološke raznolikosti u Europi. U općem očuvanju prirode gdje je šuma najvažniji čimbenik, posebice kojih je temeljni fenomen šumski ekosustav, treba intenzivirati zaštitarsku, socijalnu i edukativnu ulogu šume te i dalje podržavati sve ekološke uloge (hidrološka, protuerozijska, vodozaštitna, klimatska, protuimisijska) primjenjujući sofisticirane postupke uzgajanja šuma. Rad ukazuje na stanje i vrijednosti nekih strukturnih elemenata koji utječu na prirodnu obnovu i opstojnost negospodarenih šuma na primjeru Nacionalnog parka "Risnjak". Primjenom digitalizacije izrađen je trodimenzionalni digitalni dinamički model i vertikalni profil sastojine s konkretnim mjerenim stablima na terenu. Model omogućuje računalno-digitalno praćenje promjena strukture sastojine, simuliranje istih i otvara nove mogućnosti u izučavanju strukture sastojina. Preveliki broj prezrelih stabala, potpuni izostanak mlađih stabala u najtanjim debljinskim stupnjevima, kao i manjak srednje debelih stabala jele, ukazuju na narušenost prirodne strukture. Prevelika zastrtost tla krošnjama od 88, 46%, uz nekvalitetan i zastarčen pomladak bukve u sloju grmlja, u konačnici je rezultirao izostankom prirodne obnove. Prepustiti ove sastojine isključivo prirodnom tijeku razvoja, potpuno eliminirajući gospodarske radnje ili opreznim radnjama potpomagati pozitivne prirodne procese uzgojnim zahvatima pomlađivanja i njege sastojina? Rezultati istraživanja ukazuju kako pasivni način zaštite dugoročno šteti razvoju ovih sastojina te kako ipak treba naći pravu mjeru u smislu aktivne i pasivne zaštite šuma nacionalnih parkova. Uvjet da se šumski ekosustavi na području Nacionalnih parkova održe u ravnoteži, a da pri tom fiziološki ne oslabe, zahtijevaju adekvatno gospodarenje. Samo tako ćemo očuvati temeljnu postavku šumarstva u smislu trajne samoobnovljivost (potrajnosti, održivog razvoja) ovih sastojina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA