Naslov
Primjena digitalizacije krošanja i metode vizualizacije u izučavanju strukture sastojina
(Application of digitalisation of crowns and method of visualisation in a study of stand structures)

Autori
Dubravac, Tomislav

Izvornik
Radovi (0351-1693) 40 (2005), 1; 53-72

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
struktura sastojine; projekcije krošanja; digitalizacija; trodimenzionalni model; hrast; grab; bukva; jela
(stand structure; crown projections; digitalisation; three-dimensional model; oak; hornbeam; beech; fir)

Sažetak
U radu se iznose mogućnosti novog načina izučavanja strukture sastojina na primjeru digitalizacije krošanja i izrade digitalnog trodimenzionalnog modela sastojina (vizualizacije). Kao podloga za to, uzete su dvije naše karakterističe prirodne mješovite sastojine, sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, /Anić 1959/ emend. Rauš 1969) te sastojina bukve i jele (Omphalodo vernae-Fagetum Marinček et al. 1992). Na pokusnim plohama trajnoga karaktera sva su stabla obrojčana i kartirana, a istima su izmjereni prsni promjeri, visine stabala, dužine debala te snimane horizontalne projekcije krošanja. Projekcije krošanja zatim su digitalizirane u CAD programu MicroStation, aplikacija IRAS B, sa srednjom točnošću od 4 cm. Samo geokodiranje i izjednačenje obavljeno je Affinom transformacijom (projiciranje koordinate iz jedne ravnine-izvorni koordinatni sistem, u drugu paralelnu ravninu- izlazni koordinatni sistem) te prebacivanju rasterskog file-a u vektorski oblik, također u programu MicroStation. Na vektorskim plohama izračunate su površine bez zastora krošanja unutar područja (plohe) te površine pod krošnjama izvan područja (plohe). Zatim su datoteke transferirane u program AutoCAD 2000 dwg zbog pojednostavljenog načina prikazivanja. Projekcije krošanja upotpunjene su vertikalnim profilom (CorelDraw) sastojine koji proporcionalno prikazuje odnos osnovnih elemenata krošnje i debla. Na temelju izmjerenih dimenzija stabala na terenu i računalnim programom 3DS Max napravljen je trodimenzionalni model sastojine. Modelu je pridružena odgovarajuća tekstura krošanja, čime se dobio slikovitiji prikaz situacije. Kod izradbe modela vodilo se računa o prostornom rasporedu stabala, visinama stabala, dužinama debala, dužinama i širinama krošanja te o fenotipskim oblicima krošanja hrasta, graba, bukve i jele. U sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba simuliran je naplodni sijek te isti prikazan u trodimenzionalnoj naravi. Modeli omogućuju računalno praćenje i simulaciju obavljenih gospodarskih mjera u sastojini i otvaraju nove mogućnosti rješavanja i upravljanja postojećim informacijama, a svoju primjenu mogu naći u aerofototaksaciji i GIS-u. Metode trodimenzionalne vizualizacije mogu poslužiti predočavanju prirodnog razvoja sastojina, vizualnoj usporedbi sastojina prije i poslije zahvata, kao i pomaku paradigme (primjera-obrasca) istraživanja u šumarstvu od promatranja cijele sastojine prema pristupu istraživanja pojedinog stabla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA