Pregled bibliografske jedinice broj: 234321
Porezni klin u Sloveniji: međunarodna usporedba i preporuke za ekonomsku politiku
Porezni klin u Sloveniji: međunarodna usporedba i preporuke za ekonomsku politiku // Financijska teorija i praksa, 29 (2005), 3; 283-297 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, ostalo)
CROSBI ID: 234321 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Porezni klin u Sloveniji: međunarodna usporedba i preporuke za ekonomsku politiku
(The Tax Wedge in Slovenia: International Comparison and Policy Recommendations)
Autori
Dolenc, Primož ; Vodopivec, Milan
Izvornik
Financijska teorija i praksa (1332-3970) 29
(2005), 3;
283-297
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, ostalo
Ključne riječi
ekonomska politika; porezni klin; Slovenija; Europska unija; OECD
(economic policy; tax wedge; Slovenia; European Union; OECD)
Sažetak
Uvođenjem oporezivanja rada pojavljuje se tzv. porezni klin između troškova koje za rad snosi poslodavac i neto plaće koju dobiva posloprimac. Pri nekoj zadanoj razini plaće rast poreznog klina uzrokuje povećanje nezaposlenosti i smanjenje zaposlenosti. Članak se bavi trima bitnim pitanjima: 1. obilježjima poreznog klina te stopama nezaposlenosti i zaposlenosti u zemljama OECD-a u nedavnoj prošlosti, 2. politikom poreznog klina u starim i novim zemljama članicama Europske unije (EU) te 3. poreznim sustavom u Sloveniji i njegovim učinkom na stope nezaposlenosti i zaposlenosti. Otkrili smo da se zemlje OECD-a mogu svrstati u dvije skupine ako se uzimaju u obzir porezni klin, stopa nezaposlenosti i stopa zaposlenosti. Prvu skupinu čine zemlje s visokim poreznim klinom, visokom stopom nezaposlenosti i niskom stopom zaposlenosti, a druga skupina ima suprotna obilježja. Zemlje članice EU (stare i nove) imaju u prosjeku više porezno opterećenje rada nego zemlje OECD-a u cjelini, pa slijedom toga i više stope nezaposlenosti. U Sloveniji je porezni klin pretjerano visok i od svih zemalja EU viši je samo u Belgiji i Njemačkoj. Sukladno prijašnjim i našim empirijskim spoznajama zaključujemo da bi Slovenija ostvarila korist od smanjenja poreznog klina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- EconLit