Naslov
Novo sistemsko znanje i cjelovito obrazovanje kao osnovni čimbenik društvene proizvodnje - (dorađenija i popravljena verzija, ožujak 2007.).
(New System Knowledge and Holistic Education as Basic Factor of Social Production)

Autori
Rešetar, Zvonko ; Papeš, Zlatko

Izvornik
Znanje kao osnovni čimbenik društvene proizvodnje

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rukopis

Godina
2007

Ključne riječi
postmoderno znanje; visoka tehnologija; sistemsko znanje; holističko obrazovanje; reprezentiranje znanja; strategija razvoja; strategija obrazovanja; hrvatskog društva; nemarijalna proizvodnja; Semantički Web; zdravstvo; nanotehnologije; udruživo znanje
(system knowledge; holistic education; postmodern society; high technology; knowledge representation; croatian development; croatian society; croatian education; nonmaterial production; Semantic Web; nanotehnology; reusable knowledge)

Sažetak
Pojavom visokih tehnologija u koje se je uselio umni, znanstveni način rada vrši se prijelaz iz agrarnog i industrijskog u informacijsko znanstveno društvo. Taj prijelaz ima značajke civilizacijskog prevrata, jer nastupaju automatizirani strojevi koji umjesto ljudi pamte, “ misle” i rade, obavljajući skoro sve poslove koje su prije sa jednostavnim i klasičnim tehnologijama u materijalnoj proizvodnji društva obavljali ljudi i strojevi. Napušta se dosadašnji način društvene proizvodnje sadržan u materijalnoj proizvodnji društva, u materijalnom prostoru, materijalnoj stvarnosti, materijalnom predmetu rada i materijalnoj proizvodnji stvari i dobara.Napuštaju se znanja na kojima je ta proizvodnja bila utemeljena. Sa visokotehnološkim sredstvima proizvodnje društva čovjek izgrađuje i prelazi u kibernetički prostor – u virtualnu stvarnost strojno udruživih i globalno povezivih znanja ("prividnu stvarnost") i u proizvodnju novog predmeta rada sadržanog u informaciji i znanju, kako bi se u slobodnoj, neograničenoj razmjeni materije s prirodom proizvodilo stvari i dobara daleko više, učinkovitije, brže i kvalitetnije. Sa visokotehnološkom proizvodnjom nastupaju sasvim drugačija, nova znanja sadržana u novim sredstvima i načinima proizvodnje. U proizvodnji društva vrše se strukturne promjene u organskoj i anorganskoj prirodi (materiji). U slobodnoj razmjeni materije s prirodom proizvode se novi predmeti rada koji ranije nisu postojali i koji nisu ograničeni kao prirodne sirovine (egzotični, kompozitni i drugi sintetički predmeti rada, koji su proizvod znanja i u kojima je sadržano znanje). Sa visokim tehnologijama vrši se demašinizacija (biološki inženjering), “ dematerijalizacija” (informatizacija proizvodnje) i postbiološka proizvodnja društva (čovjek mijenja i prilagođava biološki svijet svojim potrebama). U visokotehnološkoj proizvodnji društva vlada umni, znanstveni način rada, koji potiskuje najamni, otuđeni, fizički rad. U takvoj proizvodnji vrši se individualizacija rada jer je ljudsko mišljenje nematerijalan umni proces rada, koji ne trpi bilo kakvu podjelu rada karakterističnu za industrijsku proizvodnju pošto je isključivo vezano za ljudsku jedinku koja je nedjeljiva u svojoj fizičkoj i misaonoj ukupnosti. Individualizacija rada i proizvodnje tehnološki je uvjetovana. Otvaraju se novi pogledi na i nova razumijevanja materije (prirode) Kreaciju uvijek izriče prvo pojedinac, ali se podstiču mrežni efekti. U takvoj individualiziranoj proizvodnji stvaraju se obiteljska i druga poduzeća male privrede u kojoj čovjek postaje slobodan jer ne radi za drugog čovjeka. U uvjetima visokotehnološke proizvodnje društva u kojoj je osnovni predmet rada sadržan u znanju nastupa novi, informacijski obrazovni sustav sa novim ciljevima obrazovanja u društvu koje se ustrojava kao obrazovni i znanstvenoistraživački sustav. Sa novim moralom koji će uvijek nastojati provjeriti da li je ono što znam, što tvrdim, kako radim još uvijek istinito, aktualno, moralno i globalno provjerivo kao opće prihvaćeno ili prihvatljivo. U tom društvu obrazovanje i znanost postaju nervnim sustavom i krvotokom tog društva. Sa visokim tehnologijama stvara se sasvim drugačija, horizontalna, umrežena struktura društva koju papa Ivan Pavao II iz svog religioznog kuta gledanja naziva “ Društvo općeg dobra” , što je sinonim za informacijsko znanstveno ili kiberkomunističko društvo. Znati - smatramo dobrim, ističu epistemolozi. Visoke tehnologije u proizvodnji društva omogućile su čovjeku da postupno napusti materijalni predmet rada i da svoju djelatnost obavlja na predmetu rada sadržanom u informaciji i znanju koji u kibernetičkom prostoru i tehnološkoj jednakosti postaje zajednička svojina. Ovdje nije riječ samo o obrazovanju za znanje, niti samo o gospodarstvu znanja. Riječ je o društvu koje se zasniva, cijeni nositelje i svoj ustroj proizvodi na toj materijalno-spoznajnoj aktivnosti koja je uvijek, prepoznata ili ne, donosila konačna rješenja društvenog razvoja. Mogu li, mrežnom demokracijom kontrolirane stranputice znanstvenog pozitivizma, tretiranje znanja kao temeljnog, egzistencijalnog, razvojnog čimbenika modernih društava i pripadnog mu sistemskog, metapredmetnog obrazovanja osigurati narodima održivu budućnost za sve ili barem one koji ne snivaju na drugim osnovama? Strojno upravljivo reprezentiranje znanja, između ostalog, u nas jedva pokrenuto, ključan je dio doprinosa prevođenja informacijskog u društvo znanja, jednako značaju robotizacije u materijalnoj proizvodnji. Ako ne značajnije. Olakšava snalaženje i povezivanje u kompleksnosti suvremenih spoznaja i podataka. Zahtijeva jednako ustroj, opremu, zgrade i ljude okrenute budućnosti baš kao i nanotehnološki ili biotehnološki laboratoriji. Vodeći trendovi u promišljanju najkompleksnije organizirane djelatnosti suvremene civilizacije - djelatnosti zdravstva, u znanstveno-informacijskoj podršci ustrojavaju se istražujući na tim osnovama reprezentiranja znanja. Stoga predlažemo i osnivanje Instituta za proučavanje znanja (CUC2006 - http://www.carnet.hr/CUC/program/papers/keynote/j1 -rad.html). Mi smo trebali, ali još uvijek možemo, požuriti tim putovima opstanka, ustroja i obrazovanja društva - morala bi biti misao vodilja svih stranaka društva, buduće mrežne demokracije društva, svih činitelja koji društvu žele dobro. <script src="http://www.google- analytics.com/urchin.js" type="text/javascript"> </script> <script type="text/javascript"> _uacct = "UA-2723070-1" ; urchinTracker() ; </script>

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

Napomena
Radni materijal, verzija svibanj 1990 do 5. ožujka 2007, materijal kojeg mrezno doradjujemo, sve Vaše sugestije rado ćemo razmotriti na adresi: zlatko @ kbsd.hr, 0913712023, 01 3712105

POVEZANOST RADA