Naslov
Povijest Pule u svjetlu municipalnih ustanova do 1918. godine
(The History of Pula in the Light of Municipal Institutions till the Year 1918.)

Autori
Benussi, Bernardo

Prevoditelji
Peruško, Tatjana ; Cukerić, Ivan

Ostali urednici
Strčić, Petar ; Bertoša, Miroslav ; Križman, Mate ; Matijašić, Robert ; Buršić-Matijašić, Klara ; Bertoša, Slaven ; Budicin, Marino

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Zavičajna naklada Žakan Juri

Grad
Pula

Godina
2002

Stranica
797

ISBN
953-6487-02-0

Ključne riječi
Bernardo Benussi; Pula; povijest
(Bernardo; Benussi; Pula; history)

Sažetak
Autor ovog djela o povijesti Pule, istarski talijanski povjesničar Bernardo Benussi (Rovinj, 1846. - Trst, 1929.), često se spominje u bilješkama suvremenih hrvatskih autora koji raspravljaju o istarskoj prošlosti. Zasigurno pripada onoj skupini istarskih talijanskih liberalnih i liberalno-nacionalističkih povjesničara koji su hrvatski etnos u Istri smatrali "neautohtonim", doseljeničkim i "plemenskim" amalgamom, bez vlastite kulture i povijesti, pa zato nesposobnim za "civiliziranu" opstojnost. Poput Carla Combija i Carla De Franceschija, i Benussi je bio uvjeren da će se istarski "Slaveni" spontano talijanizirati, prihvatiti talijanski jezik i kulturu, te postati dijelom talijanskog etnosa. Takve su pretpostavke odgovarale ideji talijanskog građanskog staleža u Istri, jer su etnokulturne napetosti i političko-stranačke sukobe rješavale na miran način. One su, uostalom, bile dio tadašnjih političkih teza, ali i posljedica slaboga poznavanja odnosa između učene i pučke kulture i iznimne otpornosti ove potonje. Neprijeporno je točna tvrdnja Giulija Cervanija da bi o Benussiju i njegovom djelu danas bilo puno lakše raspravljati da on nije djelomično uključen u političke i ideološke prijepore koji su se odrazili na njegova razmatranja istarske prošlosti. Benussijevi radovi otkrivaju njegove dvije temeljne metodologije. Prva se odnosi na otvorenu polemiku prema onima koje je povjesničar smatrao piscima iz "suparničke strane". Ta je polemika najprije bila politička i ideološka, a tek onda znanstvena. Drugu se metodologiju može nazvati kandlerovskom: ona ocrtava autorove visoke znanstvene kvalitete, iako je i ovdje on vođen svojom glavnom idejom o zaštiti talijanskih interesa. Benussijev je pristup povijesti bio pasatistički. Zbog toga ga je najviše zanimala srednjovjekovna povijest, odnosno mletačka dominacija u Istri, koja je i najdetaljnije opisana u njegovim radovima. Nakon mletačkog razdoblja, onom austrijskom i kasnije francuskom posvetio je znatno manje prostora. Posebice je karakterističan način na koji piše o razdoblju nakon 1813. Iako to ne čini u otvorenom iredentističkom duhu, on zapravo ignorira problem većinske hrvatske zajednice u Istri. Benussi predstavlja svjedočanstvo o tome kako je jedna čitava generacija talijanskih povjesničara svoju istarsku lokalnu povijest instrumentalizirala u političke svrhe. Knjiga o povijesti Pule historiografski je produkt Benussijevih kasnih godina, onih u kojima je doživjelo vrhunac njegovo višedesetljetno sazrijevanje kao povjesničara. Proizašao iz bečke historiografske škole, Benussi je - zanemarimo li njegove "patriotske" teze - istarskoj historiografiji ostavio u nasljeđe faktografski najpotpuniji pregled povijesti Pule, glavnog istarskoga grada i značajnog jadranskog i mediteranskog središta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA