Pregled bibliografske jedinice broj: 233991
Serijalni efekti u vizualnom radnom pamćenju
Serijalni efekti u vizualnom radnom pamćenju // XVII. dani Ramira i Zorana Bujasa : knjiga sažetaka = 17th Ramiro and Zoran Bujas’ Days : abstracts / Kamenov, Željka ; Jelić, Margareta ; Jokić Begić, Nataša (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2005. str. 94-94 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 233991 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Serijalni efekti u vizualnom radnom pamćenju
(Serial Order Effects in Visual Working Memory)
Autori
Švegar, Domagoj ; Domijan, Dražen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XVII. dani Ramira i Zorana Bujasa : knjiga sažetaka = 17th Ramiro and Zoran Bujas’ Days : abstracts
/ Kamenov, Željka ; Jelić, Margareta ; Jokić Begić, Nataša - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2005, 94-94
ISBN
953-175-241-9
Skup
Dani Ramira i Zorana Bujasa (17 ; 2005)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2005. - 17.12.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
primarnost; recentnost; radno pamćenje; vid
(primacy; recency; working memory; vision)
Sažetak
U istraživanju su ispitivani serijalni efekti u vizualnom radnom pamćenju. Provedena su tri eksperimenta (svaki na 14 ispitanika, studenata prve godine psihologije Filozofskog fakulteta u Rijeci, ak.god. 2004/2005) u kojima je varirano vrijeme retencije i broj objekata (linija različitih po boji, položaju i/ili duljini) koje je trebalo pamtiti. U analize rezultata uvršten je postotak točnih odgovora i vrijeme reakcije za različite serijalne pozicije. Jednosmjernim analizama varijance za ponavljana mjerenja, koje su provedene zasebno za svaku zavisnu varijablu u svakom od eksperimenata, ustanovljeno je da se neovisno o broju čestica u nizu najbolje pamti posljednja prezentirana čestica ako je interval retencije malen (900 ms). Povećanjem intervala retencije (na 6250 ms) gubi se efekt recentnosti i svaka od čestica ima podjednaku vjerojatnost da će biti upamćena, bez obzira na serijalnu poziciju. Rezultati se mogu objasniti na tri načina – u terminima oscilacije pažnje, promjenom strategije pamćenja i teorijom radnog pamćenja ili, drugim riječima, OSCAR modelom Browna i sur. (1999) te Browna, Hulmea i Preecea (2000), odnosno komponentom tog modela o kontekstualnom preklapanju. Ovo su prvi bihevioralni eksperimenti u kojima se ispitivala navedena komponenta teorijskog modela pamćenja Browna i sur. (1999) odnosno Browna, Hulmea i Preecea (2000). Dobiveni rezultati odlično se uklapaju u njihov OSCAR model, i prvi su empirijski podaci koji idu u prilog hipotezi tog modela o kontekstualnom preklapanju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
