Pregled bibliografske jedinice broj: 233818
Djeca i matematika - što odrasli mogu naučiti
Djeca i matematika - što odrasli mogu naučiti // XVII. dani Ramira i Zorana Bujasa : knjiga sažetaka = 17th Ramiro and Zoran Bujas’ Days : abstracts / Kamenov, Željka ; Jelić, Margareta ; Jokić Begić, Nataša (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2005. str. 16-16 (plenarno, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 233818 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Djeca i matematika - što odrasli mogu naučiti
(Children and math - what adults can learn)
Autori
Vlahović-Štetić, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XVII. dani Ramira i Zorana Bujasa : knjiga sažetaka = 17th Ramiro and Zoran Bujas’ Days : abstracts
/ Kamenov, Željka ; Jelić, Margareta ; Jokić Begić, Nataša - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2005, 16-16
Skup
Dani Ramira i Zorana Bujasa (17 ; 2005)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2005. - 17.12.2005
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
matematika; problemski matematički zadaci; djeca
(math; mathematical word problems; children)
Sažetak
Ozbiljniji istraživački interes psihologa za rješavanje matematičkih problema započeo je još s Thorndikeom (1922), a svoj procvat doživio je s razvojem kognitivne psihologije. Uz vrlo raznolike interese istraživača (od komparativnih analiza ljudskog i životinjskog ponašanja do razvojnih istraživanja na bebama ili međukulturalnih usporedbi) najveći broj autora usmjeren je na neformalno i formalno učenje i poučavanje matematike. Kako je matematika po svojim zahtjevima vrlo heterogena, tako je postavljen čitav niz modela koji pokušavaju objasniti dječji uradak u različitim vrstama zadataka. Najveći broj istraživanja bio je usmjeren na problemske matematičke zadatke zbrajanja i oduzimanja i danas već imamo jasne i empirijski potvrđene modele u tom području. Potvrđena je važnost sljedećih faktora za uspješan dječji uradak: matematičko-logičkih sposobnosti, verbalnog razumijevanja, razumijevanja konteksta zadatka i vještine računanja. Važna posljedica istraživanja je utjecaj na školsku praksu. Naime, danas znamo da rezultati poučavanja matematike ovise o više čimbenika, pri čemu su sigurno najznačajniji razvojna obilježja učenika i način poučavanja. Kognitivna psihologija obrazovanja i razvojna psihologija odgovaraju na pitanja što djeca određene dobi mogu i znaju, koje su njihove najčešće greške i zašto se događaju. U posljednje vrijeme brojna su istraživanja dječjih strategija pri rješavanju zadataka, pa naša istraživanja dječjeg matematičkog uratka osim rezultata u brojenju, razumijevanju pojmova u zbrajanju i rezultata u problemskim zadacima provjeravaju i dječje strategije u tim vrstama zadataka. Dječje strateško razmišljanje omogućava nam razumijevanje procesa rješavanja matematičkih problema. Na temelju rezultata istraživanja psiholozi mogu puno reći o tome kako poučavanje matematike učiniti djeci svrhovitijim, bližim, a time djelotvornijim. Većina će se učitelja i profesora složiti da je cilj poučavanja matematike steći uporabno znanje važno za život, a ne samo za školu. Psiholozi su prikupili mnoga relevantna znanja koja, u suradnji s matematičarima, mogu olakšati taj proces.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA