Pregled bibliografske jedinice broj: 233593
Postantibiotički učinak cefpiroma na enterobakterije koje produciraju SHV beta-laktamaze u odnosu na cefalosporine treće generacije
Postantibiotički učinak cefpiroma na enterobakterije koje produciraju SHV beta-laktamaze u odnosu na cefalosporine treće generacije, 2001., diplomski rad, Viša zdravstvena škola, Zagreb
CROSBI ID: 233593 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Postantibiotički učinak cefpiroma na enterobakterije koje produciraju SHV beta-laktamaze u odnosu na cefalosporine treće generacije
(Postantibiotic effect of cefpirome on Enterobacteriaceae producing SHV-beta-lactamases in comparison to third generation cephalosporins)
Autori
Klinčić, Tibor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Viša zdravstvena škola
Mjesto
Zagreb
Datum
22.10
Godina
2001
Stranica
55
Mentor
Bedenić, Branka
Ključne riječi
SHV-beta-laktamaze proširenog spektra; Klebsiella pneumoniae; cefpirom; postantibiotski učinak
(SHV-extended-spectrum beta-lactamases; Klebsiella pneumoniae; cefpirome; postantibiotic effect)
Sažetak
Supresija bakterijskog rasta nakon kratkotrajnog izlaganja antibiotiku se naziva postantibiotički učinak. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj subinhibitornih koncentracija novijih cefalosporina (cefpirom i cefepim) na dužinu trajanja postantibiotičkog učinka kod referalnih E. coli sojeva koji proizvode pojedine tipove SHV b-laktamaza proširenog spektra (ESBL). U istraživanju su korišteni sojevi: E. coli A15 R+ koji proizvodi SHV-5 b-laktamazu, E. coli A15 R+ koji proizvodi SHV-2 b-laktamazu i E. coli A15 R+ koji proizvodi SHV-12 b-laktamazu.b-laktamaze su bile karakterizirane u ranijim istraživanjima. Poznata je činjenica da b-laktamski antibiotici nemaju postantibiotički učinak protiv enterobakterija koje proizvode b-laktamaze. Međutim PAE efekt je opisan u literaturi u slučaju kada se antibiotik ne ukloni u potpunosti iz medija nego nakon početnog izlaganja suprainhibitornim koncentracija, razrijedi tako da koncentracije postanu subinhibitorne. Postantibiotički učinak je mjeren klasičnom metodom razrijeđivanja bakterijske kulture i brojenjem kolonija i spektrofotometrijski mjerenjem optičke gustoće bakterijske suspenzije. Niti jedan od navedenih antibiotika nije imao značajan postantibiotički učinak čak i uz vrlo visoke koncentracija (10xMIK) što se poklapa se rezultatima u literaturi. Međutim ako je nakon početnih visokih koncentracija soj bio izložen djelovanju subinhibitornih koncentracija PAE je bio znatno produžen, a u nekim slučajevima uz više koncentracije antibiotika je došlo baktericidnog učinka i do izostanka oporavka rasta. Takav postepeni način opadanja koncentracije antibiotika bolje oponaša farmakokinetiku lijeka in vivo jer je poznato da nakon početnih visokih koncentracija koje mogu nadmašivati MIK i za 10 puta dolazi do postepenog smanjivanja koncentracija antibiotika tako da u serumu bolesnika dugo perzistiraju subinhibitorne koncentracije. Iz rezultata ovog istraživanja proizlazi da i te subinhibitorne koncentracije nakon početnog oštećenja bakterija visokim koncentracijama antibiotika mogu znatno usporavati oporavak razmnožavanja bakterija. Krivulja oporavka rasta soja je osim klasičnom metodom razrijeđivanja kulture i brojenja kolonija mjerena i spektrofotometrijskom metodom, međutim nije utvrđena značajna korelacija između broja kolonija (CFU/ml) i fotometrijskih ekstinkcija posebno kod manje gustoće bakterijske suspenizije (<105).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti