ࡱ> XZUVW7 vbjbjUU 7|7|lZZZZZZZ8L l{&($1 QZQ ZpzZZ5pzpzpzLZZpzpzpzV~BZZx `(&>j^"K0{"ypznTZZZZSveu iliate u Zagrebu Medicinski fakultet Fakultetsko vijee `alata 3b Predmet: Izbor dr. sc. Branke Bedeni, viaeg asistenta u zvanje docent U Zagrebu, 12. 07. 2002. Fakultetsko vijee Medicinskog fakulteta donijelo je odluku o raspisivanju natje aja za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju docent u kumulativnom radnom odnosu na neodre|eno vrijeme na Katedri za bakteriologiju, virologiju i parasitologiju, za podru je biomedicine i zdravstva, polje Temeljne medicinske znanosti, grana Medicinska mikrobiologija, za predmet Osnove Medicinske mikrobiologije i parasitologije u `koli narodnog zdravlja  A. `tampar . Fakultetsko vijee imenovalo je u skladu s lankom 94. Zakona o visokim u iliatima na svojoj 15. redovnoj sjednici odr}anoj 28. 05. 2002. stru no povjerenstvo u sastavu: 1. Dr. sc. Smilja Kaleni, redovni profesor 2. Dr. sc. Gordana Mlinari-Galinovi, redovni profesor 3. Dr. sc. Vladimir Prese ki, izvanredni profesor Povjerenstvo je prou ilo prilo}enu dokumentaciju i podnosi vijeu ovo izvjeae IZVJE`]E I. PODACI O }IVOTU PRISTUPNIKA a) Osobni podaci, obrazovanje i zaposlenje Datum, godina i mjesto ro|enja 30. 05. 1963., Zagreb Ope obrazovanje 1970.-1978. osnovna akola u Zagrebu. 1978.-1982. obrazovni centar za jezike (VII gimnazija). Univerzitetsko obrazovanje 1982.-1988. Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu 1989. Dr}avni ispit Poslijediplomsko obrazovanje 1989.-1990. poslijediplomski studij iz pretklini ke eksperimentalne farmakologije 1990.-1991. poslijediplomski studij iz medicinske mikrobiologije. 1990.-1994. specijalizacija iz medicinske mikrobiologije i parasitologije. 1993. obranjen magistarski rad 1994. polo~en specijalisti ki ispit iz medicinske mikrobiologije i parasitologije. 1998. obranjena doktorska disertacija b) Akademski stupnjevi, napredovanje i funkcije u slu}bi 1989.-1990. Obavezni lije ni ki sta} na KBC Rebro 1990.-1995 Stru ni suradnik na Zavodu za mikrobiologiju i parasitologiju, `kola narodnog zdravlja  A. `tampar , Medicinski fakultet 1995.-1999. Asistent na Zavodu za mikrobiologiju i parasitologiju, kola narodnog zdravlja A. tampar, Medicinski fakultet 1999.- Vii asistent na Zavodu za mikrobiologiju i parasitologiju, kola narodnog zdravlja A. tampar, Medicinski fakultet 2002- Specijalist iz medicinske mikrobiologije, Mikrobioloki laboratorij, KBC alata c) Znanstveno i stru no usavraavanje 1. Studijski boravci 3.10.-18. 12. 1993. studijski boravak na institutu "Max von Pettenkofer" za eksperimentalnu mikrobiologiju u Muenchenu, cilj boravka: upoznavanje metoda za karakterizaciju (-laktamaza 4.10.- 5. 12. 1994. studijski boravak na Institutu za farmaceutsku mikrobiologiju Sveu iliata u Bonnu , cilj boravka: istra}ivanje mehanizmama indukcije SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza 20. 08. - 21. 12. 1996. boravak na Odjelu za mikrobiologiju bolnice St Thomas u Londonu, cilj boravka : tipizacija SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza proairenog spektra u klini kim izolatima K. pneumoniae iz Zagreba prikupljenih u periodu od 1994-1995. 28.10.- 21.12. 1998. boravak na Odjelu za mikrobiologiju Univerzitetske bolnice u Maastrichtu, Nizozemska, cilj boravka: genetska karakterizacija (-laktamaza proairenog spektra u klini kim izolatima Klebsiella pneumoniae sekvenciranjem blaSHV i blaTEM gena. 06. - 4. 10. 1999. - studijski boravak na Institutu za mikrobiologiju, Univerziteta u Zuerichu, `vicarska, cilj boravka odre|ivanje DNA sekvencije blaSHV gena. 8. 05. - 8. 06. 2000. - studijski boravak na Institutu za mikrobiologiju, Univerziteta u Ateni, Gr ka, cilj boravka: tipizacija SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza proairenog spektra u klini kim izolatima K. pneumoniae iz Zagreba prikupljenih tokom 1997. 16. 04. - 1. 06. 2001. studijski boravak na Institutu za mikrobiologiju Univerziteta u Insbrucku, cilj boravka: molekularna tipizacija Klebsiella pneumoniae izolata koji proizvode SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaze proirenog spektra na temelju odre|ivanja plazmidnog profila. 10. 09.-29. 09. 2001. boravak na Institutu za mikrobiologiju Arndt & Keeser u Hamburgu- primjena molekularnih metoda u dijagnosti koj mikrobiologiji 2. te ajevi za poslijediplomsko usavraavanje 1994- Ljetna akola klini ke mikrobiologije (Alpe Adria) - specijalni aspekti nozokomijalnih infekcija; Bled, Slovenija 1995- 3. Evropski poslijediplomski edukacijski te aj za infektivne bolesti i antimikrobnu kemoterapiju, Atena, Gr ka 2001- 16. Evropski poslijediplomski edukacijski te aj: lije enje hospitalnih infekcija i problemi rezistencije na antibiotike. d) stipendije i nagrade 1. 1996. - stipendija od Britanskog druatva za antimikrobnu kemoterapiju (BSAC) za znanstveno istra}ivanje 2. 1998. - stipendija od Internacionalnog druatva za infektivne bolesti (ISID) za znanstveno istra}ivanje 3. 1997. nagrada od Evropskog druatva za klini ku mikrobiologiju i infektivne bolesti (ESCMID) za sudjelovanje na te aju 4. 1999.- stipendija of federacije evropskih mikrobioloakih druatava (FEMS) 5. 1999. - stipendija od gr ke fondacije za akolovanje stranih studenata e) Dosadaanje zvanje i datum zadnjeg izbora Viai asistent iz medicinske mikrobiologije i parasitologije, Medicinski fakultet Sveu iliata u zagrebu, 26. 01. 1999. II. ZNANSTVENA I STRU NA DJELATNOST PRISTUPNIKA A. KVALIFIKACIJSKI RADOVI Magistarski rad: Bedeni B. Dinamika lu enja SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza, in vitro, pod utjecajem terapijskih koncentracija amoksicilina i klavulanske kiseline. Medicinski fakultet, Zagreb, 1993. Doktorska disertacija: Bedeni B. Biokemijska tipizacija SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza proairenog spektra u klini kim izolatima Klebsiella pneumoniae. Medicinski fakultet, Zagreb, 1998. B. OBJAVLJENI ZNANSTVENI RADOVI Bedeni B, Filipuai D. Distalne latencije u bolestima motornog neurona. Neurologija 1990; 39(4):273-284. IM U radu je obra|eno 24 bolesnika sa spinalnim amiotrofijama i 11 bolesnika s amiotrofi nom lateralnom sklerozom radi utvr|ivanja utjecaja doti nih bolesti na brzinu provo|enja distalnih motornih i senzornih vlakana. Obje navedene bolesti se ubrajaju u tzv. ste ene bolesti motornog neurona i nepoznate su etiologije. Brzina provo|enja motornih i senzornih vlakana odre|ivana je uz pomo elektroneurografskih metoda. Distalna motorna latencija izra}ena je kao kvocijent terminalne latencije, a dobiva se dijeljenjem udaljenosti izme|u to ke stimulacije i to ke detekcije, s latencijom odgovora i izra}ava se u cm/ms. On predstavlja brzinu provo|enja distalnih motornih vlakana. Njegov senzorni ekvivalent jest senzorna brzina (S0-S1). U ovom radu ra unate su prosje ne vrijednosti distalnih senzornih i motornih latencija, kao i korelacija me|u njima. Tako|er je ra unat postotak bolesnika s patoloakim vrijednostima navedenih parametara. Rezultati upuuju na to da bolest motornog neurona utje e na brzinu provo|enja distalnih senzornih i motornih vlakana. Distalne senzorne latencije su bile u veem postotku produ}ene nego distalne motorne. Nije utvr|ena ni linearna ni kvadratna korelacija izme|u distalnih senzornih i motornih latencija. 2. Bedeni B, }agar }. Increased SYMBOL 98 \f "Symbol"-lactamase activity in Branhamella catarrhalis after exposure to amoxycillin and clavulanic acid. Journal of Chemotherapy 1994; 6(6): 383-387. CC. Broj citata: 3 Cilj ovog radu bio je utvrditi utjecaj amoksicilina i klavulanske kiseline na biosintezu (-laktamaze u izolatima Moraxella catarrhalis. Amoksicilin u kombinaciji s klavulanskom kiselinom je antibiotik izbora za lije enje infekcija uzrokovanih sojevima navedene bakterije koji produciraju (-laktamazu.Istra}ivanje je provedeno na dva klini ka izolata i na referalnom soju  Ravasio . Iz rezultata proizlazi da kombinacija amoksicilina i klavulanske kiseline dovodi do laganog poveanja aktivnosti enzima u klini kim izolatima. Klavulanska kiselina bez amoksicilina nije izazvala poveanje produkcije (-laktamaze. Referalni soje  Ravasio nije pokazao porast aktivnosti enzima nakon izlaganja antibioticima. Rad je zna ajan jer je prvi puta istra}ivan utjecaj inhibitora (-laktamaza na biosintezu tog enzima u M. catarrhalis. 3. Bedeni B, }agar }. Extended-spectrum SYMBOL 98 \f "Symbol"-lactamases in clinical isolates of Klebsiella pneumoniae from Zagreb, Croatia.Journal of Chemotherapy 1998SYMBOL 59 \f "Symbol" 10(6):449-459. CC, Broj citata: 9 U ovom radu je vraena karakterizacija (-laktamaza proairenog spektra u etrdeset klini kih izolata Klebsiella pneumoniae koji su prikupljeni u bolnicama  Sestre Milosrdnice i  Dubrava tokom 1994-1995. iz razli itih bolesni kih materijala. Produkcija (-laktamaza proairenog spektra je dokazana na temelju smanjenja MIK-a ceftazidima u prisustvu klavulanske kiseline (4 mg/L) od najmanje 8 puta. Prijenos rezistencije na ceftazidim u E. coli recipijent soj (E. coli A15 R-) je utvr|en kod 23 od 40 sojeva. (-laktamaze proairenog spektra su karakterizirane na temelju izoelektri nog fokusiranja, utvr|ivanja supstratnog profila enzima, osjetljivosti na inhibitore i lan anom polimeraznom reakcijom s  primerima specifi nim za TEM i SHV (-laktamaze. 13 sojeva je proizvodilo enzim s izoelektri nom to kom od 8.2 koji je bio kodiran samoprenosivim multirezistentnim plazmidom od 150 kb. Supstratni profil je bio sli an onome opisanom kod SHV-5 (-laktamaze prvobitno otkrivene u ^ileu. 7 od tih 13 sojeva je imalo i dodatnu TEM (-laktamazu. 6 izolata i njihovi transkonjuganti su proizvodili plazmidnu TEM (-laktamazu proairenog spektra s izoelektri nom to kom od 5.4. Preostali 21 soj je imao (-laktamazu proairenog spektra s izoelektri nom to kom od 7.6 (vjerojatno SHV-2) koja je bila kodirana samoprenosivim plazmidom u samo 4 soja. 4 od 21 soj je imao i dodatnu plazmidnu TEM (-laktamazu s izoelektri nom to kom od 5.4. Transkonjuganti su posjedovali multirezistentni plazmid veli ine oko 150 kb. Iz rezultata istra}ivanja proizlazi da SHV-2 i SHV-5 tip naj eae (-laktamaze proairenog spektra u izolatima K. pneumoniae Hrvatskoj tokom 1994-1995. Ovo je prvo objavljeno istra}ivanje (-laktamaza proairenog spektra u Hrvatskoj. 4. Bedeni B, Singer S. Utjecaj (-laktamaza proairenog spektra na in vitro osjetljivost Klebsiella pneumoniae prema oralnim cefalosporinima. Lije ni ki Vjesnik 2000; 122:8-13. IM (-laktamaze proairenog spektra koje uzrokuju rezistenciju na oksimino-cefalosporine su nastale mutacijom od parentalnih TEM-1, TEM-2 i SHV-1 (-laktamaza promjenama koje mijenjaju konfiguraciju aktivnog srediata i aire spektar njihove aktivnosti. Cilj ovog istra}ivanja je bio utvrditi utjecaj (-laktamaza proairenog spektra na in vitro osjetljivost klini kih izolata Klebsiella pneumoniae prema oralnim cefalosporinima. (-laktamaze proairenog spektra su bile karakterizirane izoelektri nim fokusiranjem i lan anom polimeraznom reakcijom. Osjetljivost izolata K. pneumoniae koji sadr}avaju te enzime prema cefalosporinima za oralnu upotrebu je ispitana mikrodilucijskim testom a stabilnost navedenih antibiotika prema enzimima je testirana makrojodometrijskom metodom. S obzirom na izoelektri nu to ku enzima (-laktamaze su bile svrstane u 3 grupe: SHV-2 tip (7.6), SHV-5 tip (8.2) i derivati TEM-1 (-laktamaze (5.4). Svi tipovi (-laktamaza, opisani u istra}ivanju, su bili povezani s visokim stupnjem rezistencije prema starijim oralnim cefalosporinima kao ato su cefaleksin, cefaklor, cefuroksim, cefotiam, cefprozil i cefadroksil i prema amoksicilinu. Noviji oralni cefalosporini tree generacije kao ato su ceftibuten i cefetamet su pokazivali veu stabilnost prema (-laktamazama, ali su neki izolati bili otporni i na te antibiotike. Producenti SHV-5 (-laktamaze su pokazivali vei stupanj rezistencije prema veini oralnih cefalosporina u odnosu na SHV-2 i TEM producente. Iz rezultata istra}ivanja prozlazi da oralni cefalosporini ne dolaze u obzir kao terapijsko sredstvo za lije enje infekcija uzrokovanih izolatima K. pneumoniae koji proizvode (-laktamaze proairenog spektra. 5. Bedeni B, }agar }. Karakteristike SHV-2 tipa (-laktamaze iz dviju zagreba ih bolnica. Lije ni ki Vjesnik 2000; 122:217-221. IM Cilj istra}ivanja je bio utvrditi karakteristike SHV-2 tipa (-laktamaze iz dvije Zagreba ke bolnice. Istra}ivanje je provedeno na 22 klini ka izolata Klebsiella pneumoniae kod kojih je produkcija SHV-2 tipa (-laktamaze dokazana na temelju izoelektri nog fokusiranja, lan ane polimerazne reakcija i PCR/Nhe testa. Izolati su prikupljeni iz bolnica  Sestre Milosrdnice i  Dubrava tokom 1994-1995. Iako je SHV-2 (-laktamaza po supstratnom profilu cefotaksimaza samo je samo je 18% izolata bilo rezistentno na cefotaksim uz standardnu veli inu inokuluma, ali se taj postotak poveao na 39% pri porastu veli ine inokuluma na 107CFU/ml. Naai izolati su pokazivali vei stupanj rezistencije prema ceftazidimu i aztreonamu u odnosu na njema ke sojeve. 9 od 22 izolata je prenijelo rezistenciju na E. coli recipijent. Frekvencija transfera je bila ni}a uz stro}e selekcijske uvjete (vea koncentracija cefotaksima u podlozi) ali su transkonjuganti dobiveni uz takve uvjete iskazivali vei stupanj rezistencije prema cefalosporinima tree generacije. Geni rezistencije na aminoglikozide su u veini slu ajeva preneseni na istom plazmidu. Svi sojevi su proizvodili enzim s izoelektri nom to kom od 7.6, davali amplikon sa SHV specifi nim  primerima i imali pozitivan PCR/Nhe test. Rad je zna ajan jer prikazuje prvu karakterizaciju SHV-2 (-laktamaze u Hrvatskoj. 6. Bedeni B, Randeger C, Boras A, Haechler H. Comparison of five different methods for detection of SHV extended-spectrum (-lactamases. Journal of Chemotherapy 2001; 13(1): 24-33. CC U radu je uspore|ivano 5 razli itih metoda za detekciju SHV (-laktamaza proairenog spektra: odre|ivanje minimalnih inhibitornih koncentracija (MIK) (-laktamskih antibiotika s i bez klavulanata, dvostruki disk sinergisti ki test (DDST), disk-difuzijski test potenciran inhibitorom (IPDDT), trodimenzionalni test (TDT) i PCR/Nhe test. SHV (-laktamaze su bile identificirane odre|ivanjem sekvencije blaSHV gena. Odre|ivanje MIK-ova s i bez klavulanske kiseline je bila najosjetljivija metoda bez obzira na tip (-laktamaze, ali je specifi nost tog testa bila malo iznad 90%. IPDDT test se pokazao kao vrlo osjetljiva metoda kojoj me|utim nedostaje specifi nost s obzirom da je 26.9% sojeva osjetljivih na ceftazidim (vjerojatno ESBL negativni sojevi) davalo pozitivan rezultat. Iz rezultata istra}ivanja proizlazi da je va}no staviti sva 4 diska na plo u (ceftazidim, cefotaksim, ceftriakson i aztreonam) budui da su ceftazidim i aztreonam osjetljiviji indikatori za SHV-5 i SHV-12 (-laktamazu dok su cefotaksim i ceftriakson bili pouzdaniji u detekciji SHV-2 producenata. DDST je otkrio sve SHV-5 i SHV-12 producente te 95.2% SHV-2 producenata, iz ega proizlazi da je slabije osjetljiva metoda od odre|ivanja MIK-ova, ali je zato visoko specifi an jer nisu opa}eni la}no negativni rezultati. Osjetljivost DDST se mo}e poboljaati ako se koriste sva etiri diska a ne samo jedan i ako se smanji udaljenost od centralnog diska na 2.5 cm. Trodimenzionalni test (TDT) je najmanje osjetljiva metoda, naro ito za sojeve koji proizvode SHV-5 i SHV-12 (-laktamazu. PCR/Nhe test za detekciju blaSHV gena je visoko osjetljiva i visoko specifi na metoda, ali zahtijeva veliki utroaak vremena i dobro opremljeni laboratorij tako da je neprikladna za upotrebu u rutinskim klini kim laboratorijima. Ta metoda, me|utim mo}e slu}iti kao zlatni standard u epidemioloakim studijama (-laktamaza proairenog spektra. Zaklju ak istra}ivanja je da odre|ivanje MIK-ova uz PCR/Nhe test spada u najpouzdanije metode za detekciju SHV (-laktamaza proairenog spektra ak i ako se koristi samo jedan antibiotik kao indikator. 7. Bedeni B, Randegger C, Stobberingh E, Haechler H. Molecular epidemiology of extended-spectrum (-lactamases from Klebsiella pneumoniae strains, isolated in Zagreb, Croatia. European Journal of Clinical Microbiology and Infectious Diseases 2001; 20:505-508. CC, Broj citata: 1 Cilj ovog rada bila je genotipizacija (-laktamaza proairenog spektra u klini kim izolatima K. pneumoniae odre|ivanjem sekvencije nukleotida blaSHV gena. PCR/Nhe test za detekciju SHV (-laktamaza proairenog spektra je bio pozitivan u 38 od 40 sojeva. Odre|ivanjem sekvencije ESBL gena prona|ena je SHV-2 (-laktamaza u 20 sojeva, 1 soj je proizvodio SHV-2a (-laktamazu, 10 sojeva SHV-5 i 7 SHV-12 (-laktamazu. Dodatna TEM (-laktamaza je prona|ena kod 13 sojeva a genotipizacijom je utvr|eno da se radi o TEM-1 u svim navedenim izolatima. SHV-12 (-laktamaza prona|ena u naim izolatima je dosta rijetka ali je prije opisana u vicarskoj i Italiji. Iako nisu otkriveni novi tipovi (-laktamaza proirenog spektra, po prvi puta je prona|ena tiha mutacija u kodonu 245 u jednom od naih sojeva. SHV-5 i SHV-12 (-laktamaza dovode do visokog stupnja rezistencije na ceftazidim i povisuju MIK cefepima dok SHV-2 i SHV-2a (-laktamaza povisuju MIK-ove cefotaksima i cefpiroma. Utvr|eno je da su cefalosporini etvrte generacije aktivniji prema obra|enim izolatima u odnosu na cefalosporine tree generacije. Rad je posebno zna ajan jer prikazuje prvu genotipizaciju (-laktamaza proairenog spektra u Hrvatskoj. 8. Bedeni B, Beader N, }agar }. Effect of inoculum size on the antibacterial activity of cefpirome and cefepime against Klebsiella pneumoniae strains producing SHV extended-spectrum (-lactamases. Clinical Microbiology and Infection 2001; 7: 626-635. CC, SCI Cilj ovog rada bio je utvr|ivanje utjecaja veli ine inokuluma na in vitro osjetljivost klini kih izolata K. pneumoniae koji proizvode SHV (-laktamaze proairenog spektra prema cefpiromu i cefepimu u usporedbi s cefalosporinima tree generacije i aztreonamom. Osjetljivost na antibiotike je testirana disk-difuzijskom, mikrodilucijskom metodom i vremenskim testiranjem baktericidnog u inka uz dvije razli ite veli ine inokuluma od 105 i 107 CFU/ml. Sojevi su svrstani u etiri grupe: SHV-2 SHV-5, SHV-12 producenti i ESBL negativne klepsijele. Antibakterijska aktivnost cefpiroma i cefepima bila je komparabilna s aktivnoau cefotaksima i ja a nego kod ceftazidima i aztreonama. Inokulum efekt je utvr|en kod svih cefalosporina airokog spektra, ali je bio izra}eniji kod cefpiroma i cefepima nego kod starijih cefalosporina. Disk-difuzijski test se nije pokazao dovoljno osjetljivim za detekciju inokulum efekta, posebno kod cefepima. Na temelju odre|ivanja MIK-ova utvr|eno je da je veina SHV-(-laktamaza producirajuih klepsijela osjetljiva na cefpirom iako se prema preprorukama NCCLS svi ESBL producenti trebaju smatrati rezistentnima na sve (-laktama osim karbapenema bez obzira na vrijednosti MIK-a. Uz visok inokulum veina sojeva postaje rezistentna na oba antibiotika. Nadalje, baktericidni u inak cefepima i cefpiroma prema isogeni nim E. coli sojevima koji posjeduju SHV-2, SHV-4 i SHV-5 (-laktamazu, praen vremenskim krivuljama bio je tako|er ovisan o inokuluma. Baktericidna aktivnost prema SHV-4 i SHV-5 producentima je postignuta samo uz standardni inokulum, dok je SHV-2 producent bio ubijen s oba antibiotika neovisno o veli ini inokuluma. To je prvo istra}ivanje utjecaja gustoe bakterija u mediju na djelotvornost novijih cefalosporina prema ESBL sojevima. 9. Bedeni B, Boras A. Utjecaj veli ine inokuluma na osjetljivost i specifi nost dvostrukog disk-sinergijskog testa u detekciji SHV (-laktamaza proairenog spektra. Lije ni ki Vjesnik 2001;123:293-296. IM Cilj ovog istra}ivanja je bio utvrditi utjecaj veli ine inokuluma na osjetljivost i specifi nost dvostrukog-disk sinergijskog testa (DDST) kao naj eae koriatene metode za detekciju (-laktamaza u usporedbi s druge dvije metode (odre|ivanje MIK-a ceftazidima s i bez klavulanata i inhbitorom potencirani disk-difuzijski test) koje se vrlo rijetko koriste u klini kim laboratorijima.Istra}ivanje je provedeno na 38 sojeva Klebsiella pneumoniae s prethodno karakteriziranim (-laktamazama (10 SHV-5, 7 SHV-12, 20 SHV-2 i 1 SHV-2a producenata), na 39 sojeva koji vjerojatno proizvode SHV (-laktamazu i 26 sojeva izrazito osjetljivih na ceftazidim koji su smatrani ESBL negativnima.Iz rezultata proizlazi da veli ina inokuluma u veoj mjeri utje e na osjetljivost DDST nego ostalih dviju metoda za detekciju (-laktamaza proairenog spektra neovisno o tipu (-laktamaze. Osjetljivost DDST je bila ni}a kada je primjenjen inokulum od 108 CFU/ml, za razliku od druge dvije metode (odre|ivanje MIK a ceftazidima u kombinaciji s klavulanatom i disk-difuzijski test potenciran inhibitorom) koje su zadr}ale visoku osjetljivost i kod porasta gustoe bakterijske suspenzije. S druge strane DDST je pokazivao veu specifi nost od drugih dviju metoda koja nije ovisila o veli ini inokuluma.Iz rezultata proizlazi da je DDST pouzdana metoda ali treba obratiti pa}nju na standardizaciju veli ine inokuluma. 10. Bedeni B. Selection of Klebsiella pneumoniae mutants with high level cefotaxime resistance during growth in serum, containing therapeutic concentrations of cefotaxime. Chemotherapy 2002; 48:10-14. CC, SCI U prethodnim istra}ivanjima genotipizacije (-laktamaza proairenog spektra u izolatima K. pneumoniae iz Zagreba, utvr|eno je da 20 izolata proizvodi SHV-2 (-laktamazu. Sojevi su pokazivali razli iti stupanj rezistencije i airok raspon aktivnosti (-laktamaze. Zaklju eno je da su ja e rezistentni sojevi hiperproducenti (-laktamaze. Cilj ovog istra}ivanja bio je razvijanje hiperproducirajuih varijanti od 8 K. pneumoniae izolata s niskim stupnjem produkcije SHV-2 (-laktamaze, supkultiviranjem u serumu koji sadr}ava terapijske koncentracije cefotaksima. U veini slu ajeva doalo je do laganog porasta rezistencije na cefotaksim ( dva do tri puta) nakon inkubacije u serumu, osim kod jednog soja kod kojeg je doalo do porasta MIK-a cefotaksima 16 puta. Taj soj je pokazivao i zna ajan porast enzimatske aktivnosti. Sojevi s umjerenim porastom MIK-a cefotaksima nisu proizvodili veu koli inu (-laktamaze nakon izlaganja serumu, osim jednoga kod kojeg je doalo do trostukog porasta aktivnosti (-laktamaze. U ovom istra}ivanju ustanovljeno je da mutanti s visokim stupnjem rezistencije na cefotaksim razvijaju vrlo brzo u bioloakim tekuinama koje sadr}avaju terapijske koncentracije cefotaksima. Mo}e se o ekivati da se sli an proces odvija u bolesniku inficiranom ESBL producirajuim sojem tokom terapije antibioticima. Budui da veina mutanata s visokim stupnjem rezistencije na cefotaksim nije imala zna ajan porast enzimske aktivnosti nakon izlaganja serumu, mogue je da je porast rezistencije uzrokovan nekim drugim mehanizmom kao ato je smanjenje afiniteta PBP molekula, promjena u proteinima vanjske membrane ili efluksom pomou multiantibiotskih pumpi. C. OBJAVLJENI STRU^NI RADOVI Bedeni B, Juai A. Kvocijent terminalne latencije u bolesnika sa kompresivnim sindromima. Neurologija 1989; 38(3):231-243. IM U ovom istra}ivanju obra|eno je 119 bolesnika sa sindromom karpalnog tunela i 45 sa sindromom kubitalnog tunela. Navedeni sindromi spadaju u kompresivne mononeuropatije i rezultat su su}enja anatomskog kanala kojim }ivac prolazi, ato uzrokuje direktan ili indirektan pritisak na }ivac i smetnje u provo|enju podra}aja prema periferiji. Cilj istra}ivanja je bio utvr|ivanje utjecaja kompresivne lezije, u prvom redu na distalne senzorne i motorne latencije. Distalna motorna latencija je, zbog vee preciznosti, izra}ena u obliku kvocijenta terminalne latencije. Dobivamo ga dijeljenjem udaljenosti izme|u stimulacijske i registracijske to ke s trajanjem latencije izra}ene u milisekundama. Senzorne latencije su dobivene ortodromnim podra}ivanjem prsta i registracijom neuralnog potencijala na zapeau. Prema rezultatima istra}ivanja proksimalni patoloaki proces, osim ato dovodi do lokaliziranog usporenja, utje e, u veoj mjeri, na brzinu provo|enja senzornih, a manje na distalne dijelove motornih vlakana. U svakom slu aju su distalne latencije u veoj mjeri prolongirane pri distalnoj leziji kao ato je sindrom karpalnog tunela, a u manjoj mjeri pri proksimalnoj leziji kao ato je sindrom kubitalnog tunela. Lakae distalno usporenje pogotovo senzornih vlakana ne smije se stoga proglasiti izrazom lokalne kompresije bez dodatne polisegmentne obrade proksimalnih segmenata }ivca. Bedeni B. Osjetljivost na antibiotike klini kih izolata Klebsiella pneumoniae koji proizvode razli ite tipove SHV-(-laktamaza proairenog spektra. Pharmaca 2002; 40:25-40. EM Cilj ovog istra}ivanja je bio odrediti in-vitro osjetljivost klini kih izolata Klebsiella pneumoniae s prethodno karakteriziranim i sekvenciranim SHV- (-laktamazama proairenog spektra, na razli ite vrste (-laktamskih i ne (-laktamskih antibiotika. Na temelju karakterizacije (-laktamaza sojevi su svrstani u etiri grupe: SHV-2+2a, SHV-5, SHV-12 producenti i sojevi koji proizvode neklasificiranu SHV (-laktamazu proairenog spektra. Rezultati testiranja osjetljivosti na antibiotike su pokazali da su sve SHV-2 producirajue klepsijele bile otporne na amoksicilin, ampicilin, piperacilin, tikarcilin, cefaklor, gentamicin, kanamicin, tetraciklin i rifampicin, 95.2% (20/21) na cefaleksin, cefazolin i cefoperazon, 76.19% (16/21) na nalidiksi nu kiselinu, cefepim i ceftazidim, 71.42% (15/21) na kombinaciju amoksicilina i klavulanske kiseline, kloramfenikol i sulfametoksazol, 57.1% (12/21) na cefpirom, 52.38% (11/21) na aztreonam, 47.6% (10/21) na cefuroksim, cefepim i amikacin, 42.8% (9/21) na ceftriakson, 38.09% (8/21) na cefoksitin, 28.57% (6/21) na cefmenoksim, 23.8% (5/21) na ciprofloksacin, 19.04% (4/21) na cefotaksim i ceftibuten i 14.28% (3/21) na cefetamet. Nije zapa}ena rezistencija imipenem, cefotetan i ceftazidim/klavulanat. Svi SHV-5 producenti su bili rezistentni na amoksicilin, ampicilin, piperacilin, tikarcilin, cefazolin, cefoperazon, cefaklor, cefepim, gentamicin, kanamicin, tetraciklin, sulfametoksazol i rifampicin, 90% (9/10) sojeva je bilo otporno na ceftazidim, aztreonam i nalidiksi nu kiselinu, 80% (8/10) na kombinaciju amoksicilina i klavulanske kiseline, cefuroksim i cefaleksin, 70% (7/10) na kloramfenikol, 60% (6/10) na cefetamet, 50% (5/10) na cefoksitin, 40% (4/10) na ceftriakson, 30% (3/10) na cefotaksim, ceftibuten i ciprofloksacin, 20% (2/10) na cefmenoksim i 10% (1/10) na cefotetan. Rezistencija na imipenem, cefpirom i kombinaciju ceftazidima i klavulanske kiseline nije zapa}ena. Svi sojevi su bez obzira na tip (-laktamaze pokazivali visok stupanj rezistencije prema penicilinima i cefalosporinima starijih generacija. SHV-5 i SHV-12 producenti su imali vii stupanj rezistencije prema ceftazidimu i aztreonamu nego prema cefotaksimu i ceftriaksonu (CAZ fenotip). SHV-2 i SHV-2a producenti su bili podjednako rezistenti prema cefotaksimu i ceftriaksonu kao i prema ceftazidimu i aztreonamu (CTX fenotip). Iz rezultata proizlazi da imipenem ostaje lijek izbora za lije enje infekcija uzrokovanih izolatima K. pneumoniae koji produciraju SHV-(-laktamaze proairenog spektra. Me|u naaim izolatima nije zapa}ena rezistencija na taj antibiotik, ali budui da su u svijetu opisani sojevi sojevi K. pneumoniae otporni na taj antibiotik uslijed produkcije (-laktamaze proairenog spektra, mo}e se o ekivati da e se u budunosti takvi sojevi pojaviti i u nas. Kinoloni bi mogli biti razmatrani kao opcija za lije enje infekcija uzrokovanih takvim sojevima, ali s oprezom, s obzirom da je visok postotak SHV-5 producenata u ovom istra}ivanju bio rezistentan na taj antibiotik. D. OBJAVLJENI PREGLEDNI RADOVI 1. Bedeni B, }agar }. SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaze. Medicina 1992; 28:69-73. EM (-laktamaze su enzimi koji hidroliziraju amidnu vezu u (-laktamskom prstenu penicilina i cefalosporina, stvarajui kiselinske derivate bez antibakterijske aktivnosti. Ti enzimi su glavni initelji rezistencije na (-laktamaske antibiotike veine patogenih bakterija. U proalosti je glavni problem predstavljala rezistencija bolni kih sojeva Staphylococcus aureus na peniciline, uvjetovana produkcijom (-laktamaze. Danas u }ariate interesa dolaze gram-negativne bakterije koje proizvode razli ite tipove (-laktamaza. Karakterizacija (-laktamaza se vrai na osnovu izoelektri ne to ke, supstratnog profila, osjetljivosti na inhibitore, molekularne te}ine i reakcije s antiserumima. S obzirom na na in ekspresije aktivnosti (-laktamaza, dijelimo te enzime u konstitutivne i inducibilne, a s obzirom na genetsko porijeklo na kromosomalne i plazmidne. (-laktamaze mogu biti lokalizirane ekstracelularno (kod veine gram-pozitivnih bakterija) i intracelularno tj. u periplazmatskom prostoru (kod gram-negativnih bakterija). Postoje razli ite podjele (-laktamaza, a jedna od najstarijih je ona po Richmondu i Sykesu. Sykes i Matthew su kasnije nadopunili tu shemu s obzirom na genetsko porijeklo enzima. Ovaj rad je va}an jer daje sa}eti prikaz najva}nijih spoznaja o (-laktamazama. 2. Bedeni B, }agar }. SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza Moraxella catarrhalis i osjetljivost na antibiotike. Medicinski Vjesnik 1992; 24(3-4): 295-300. Moraxella catarrhalis dobiva sve vee zna enje kao uzro nik infekcija respiratornog trakta. Visok postotak klini kih izolata proizvodi (-laktamazu koja je odgovorna za pojavu rezistencije sojeva na (-laktamske antibiotike, prije svega na penicilin i ampicilin. M. catarrhalis stvara dva osnovna tipa (-laktamaza: BRO-1 i BRO-2. Oba enzima su plazmidnog porijekla, po supstratnom profilu su penicilinaze, a biosinteza im je konstitutivna. Vrlo su osjetljive na inhibiciju klavulanskom kiselinom. Sojevi koji proizvode (-laktamazu su, u pravilu rezistentni na peniciline. Kombinacija amoksicilina i klavulanske kiseline predstavlja antibiotik izbora u lije enju infekcija uzrokovanih penicilinaza pozitivnim sojevima te bakterije, a mogu se koristiti i eritromicin i azitromicin. Rad je zna ajan jer prikazuje nove spoznaje o (-laktamazama i problemu rezistencije na antibiotike kod M. catarrhalis koja danas dobiva sve vee zna enje kao respiratorni patogen. 3. Bedeni B. Detekcija SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza. Medicinski Vjesnik 1993; 25(3-4):129-134. Postoje razli ite metode za detekciju (-laktamaza. Metoda koja e biti koriatena u odre|enom slu aju ovisi o materijalu, tipu enzima i hitnosti rezultata. Veina (-laktamaza koje proizvode gram-pozitivne bakterije su inducibilne i pojavljuju se u zna ajnim koli inama jedino u prisustvu induktora. Mnogo je jednostavnije vraiti detekciju (-laktamaza gram-pozitivnih bakterija, jer one proizvode navedene enzime u veim koli inama i izlu uju ih u okolni medij. (-laktamaze gram-negativnih bakterija su sumjeatene intracelularno u periplazmatskom prostoru, pa ih je u veini slu ajeva potrebno osloboditi iz stanice sonifikacijom ili osmotskim aokom. Iznimke su najserije, Haemophilus influenzae i Bacteroides fragilis. Kod tih vrsta nema barijere izme|u supstrata i enzima ili je ona slabo izra}ena. Metode koje koristimo za detekciju (-laktamaza se dijele na acidimetrijske, jodometrijske, mikrobioloake, kromogene i fluorescentne. U rutinskim laboratorijima se naj eae koriste kromogene metode kao ato je nitrocefinski test. Rad je va}an jer prikazuje metode za detekciju (-laktamaza ato je va}no u klini kim laboratorijima jer omoguuju brzo testiranje rezistencije na (-laktamske antibiotike kod nekih vrsta bakterija kao ato su najserije, M. catarrhalis i H. influenzae. 4. Bedemi B, }agar }. Klini ko i laboratorijsko zna enje inducibilnih SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza. Lije ni ki Vjesnik 1995; 117 (9-10): 249-253. IM Mnoge vrste bakterija imaju inducibilnu sintezu (-laktamaze, ato zna i da se proizvodnja tog enzima odr}ava na niskom bazalnom nivou u odsutnosti induktora zbog djelovanja represora, a nakon dodatka induktora represija je blokirana i proizvodnja enzima se viaestruko poveava. Pojava indukcije (-laktamaza je prvo opisana kod gram-pozitivnih bakterija, a nakon toga i kod nekih vrsta gram-negativnih bakterija kao ato su Enterobacter cloacae, Citrobacter freundii, Pseudomonas aeruginosa itd. Inducibilne (-laktamaze pripadaju u tip I po Richmondu u Sykesu. Po supstratnom profilu su cefalosporinaze. (-laktamski antibiotici se razlikuju po svojoj indukcijskoj sposobnosti. Me|u najsna}nije induktore spadaju cefoksitin i imipenem. Indukcija (-laktamaze izazvana tim antibioticima mo}e dovesti do antagonizma ako se te supstance primjenjuju u kombinaciji s (-laktamima labilnima u prisustvu (-laktamaze. Najva}niji problem vezan uz indukciju (-laktamaze je pojava multiplo rezistentnih sojeva koji se aire u bolni koj sredini. Indukciju (-laktamaze va}no je razlikovati od derepresije. Indukcija je prolazan doga|aj koji prestaje nakon uklanjanja induktora, dok je derepresija permanentan fenomen i traje nakon uklanjanja selekcijskog agensa, a nastaje zbog mutacije regulatornih gena koji kontroliraju produkciju (-laktamaze. Rad je va}an jer prikazuje i teorijsko i klini ko zna enje fenomena indukcije i derepresije (-laktamaze. 5. Bedeni B. SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaze proairenog spektra u klini kim izolatima Klebsiella pneumoniae. Lije ni ki Vjesnik 1996; 118 (10):244-248. IM Rezistencija Klebsiella pneumoniae na cefalosporine tree generacije je naj eae uzrokovana produkcijom (-laktamaza proairenog spektra. To su plazmidne (-laktamaze nastale od parentalnih TEM-1, TEM-2 i SHV-1 (-laktamaza mutacijama koje mijenjaju konfiguraciju aktivnog srediata enzima ato airi spektar njihove aktivnosti. Ti enzimi su sna}no inhibirani klavulanskom kiselinom i sulbaktamom. Nisu aktivni prema cefamicinima sa SYMBOL 97 \f "Symbol" metoksi supstituentom na poziciji 7 kao ato su cefoksitin, cefotetan ili moksalaktam. Razlikuju se me|usobno na temelju izoelektri ne to ke, supstratnog profila, osjetljivosti na inhibitore, molekularne te}ine i sekvencije aminokiselina. Pojava SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza proairenog spektra zabilje}ena je prvi puta u Njema koj 1983. godine, a kasnije su se pojavile i u drugim zemljama prvo u Evropi, a zatim i drugdje u svijetu. Dijele se u etiri skupine: TEM, SHV, ampC i neklasificirane SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaze proairenog spektra. Multipla rezistencija na SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktame uvjetovana SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamazama proairenog spektra esto je praena rezistencijom na aminoglikozide, sulfonamide, trimetoprim, kloramfenikol i tetracikline. Osim plazmidnih i kromosomalne SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaze mogu biti odgovorne za pojavu rezistencije na cefalosporine irokog spektra u nekim sojevima klepsijela. Kromosomalnea rezistencija je intrinzi na i nije prenosiva. U novije vrijeme su otkrivene SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaze proairenog spektra koje su rezistentne na inhibitore kao i takve koje mogu hidrolizirati cefamicine (FOX i MOX SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaze). Ovaj rad je zna ajan jer daje pregled literature o SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamazama proairenog spektra. 6. Bedeni B. Razvoj rezistencije na (-laktamske antibiotike i utjecaj rezistencije na terapiju. Lije ni ki Vjesnik 1999;121:249-257. IM Bakterijska rezistencija na antibiotike neizbje}na je posljedica upotrebe antimikrobnih lijekova diljem svijeta. Osobito je izra}ena kod SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamskih antibiotika budui da oni spadaju u lijekove koji se najviae propisuju. Naj eai mehanizam rezistencije na SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktame kod gram-negativnih bakterija jest produkcija razli itih vrsta SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza, ali i drugi mehanizmi kao ato su promjene ciljnih PBP molekula i proteina vanjske membrane mogu igrati va}nu ulogu. Porast rezistencije na SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamske antibiotike uo en je kod osjetljivih gram-negativnih bakterija kao ato su Heamophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Postotak izolata M. catarrahlis koji produciraju SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamazu se poveao na preko 90%. Me|u enterobakterijama Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae sve su vei problem zbog produkcije SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza proairenog spektra koje hidroliziraju cefalosporine tree generacije. Postotak ampicilin-rezistentnih E. coli me|u hospitalnim izolatima popeo se danas na 78% u SAD. Nedavno je zapa}ena pojava izolata E. coli rezistentnih na kombinaciju amoksicilina i klavulanske kiseline zbog hiperprodukcije TEM-1 SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaze. Inducibilne kromosomalne SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaze odgovorne su za rezistenciju izolata Pseudomonas aeruginosa koja se razvija u toku terapije. Rezistencija na imipenem sve se eae javlja u izolatima P. aeruginosa a mo}e biti uzrokovana i produkcijom plazmidnih karbapenemaza, a zapa}ena je i u izolatima K. pneumoniae koji proizvode nove tipove SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza proairenog spektra i imaju defekt u porinima. Rad je va}an jer daje povijesni pregled razvoja rezistencije na SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaske antibiotike kod gram-negativnih bakterija kao i utjecaja te rezistencije na terapiju. E.  HYPERLINK mailto:SA@ECI SA}ECI KONGRESNIH PRIOP]ENJA Horvat A, Bedeni B, Trkulja V, Lackovi Z. Involvement of SYMBOL 98 \f "Symbol"-adrenergic receptors in adrenal compensatory growth. Deutsche Gesellschaft fur Pharmakologie und Toxikologie. In: The Abstracts of the Autum Meeting (Graz 1992), Naunyn-Schmiedeberg's Arch Pharmacol 346 (suppl): r18, 1992. Horvat A, Bedeni B, Trkulja V, Lackovi Z. Adrenergic receptors and .adrenal compensatory growth. In: The Abstracts of the 15th Annual Meeting of the European Neuroscience Association (Munich 1992), European Journal of Neuroscience, 1992; 5(suppl):307. Bedeni B, }agar }. Metode za detekciju SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaza. U: Zborniku radova treeg hrvatskog kongresa klini ke mikrobiologije, Zagreb, 1994, p.24. Bedeni B. }agar }. Influence of amoxycillin and clavulanic acid on SYMBOL 98 \f "Symbol"-lactamase production of Branhamella catarrhalis. U: The Abstracts of the 6 th International Congress for Infectious Diseases, Prague, 1994, p.132. Bedeni B. Induction of SYMBOL 98 \f "Symbol"-lactamases. Special Aspects of Nosocomial Infections. U: The abstracts of Alpe Adria Clinical Microbiology Summer School, Bled, 1994. Bedeni B, S. Fridrih. "In vitro susceptibility of Klebsiella pneumonia isolates to various antibiotics". U: The Abstracts of 19 th International Congress of Chemotherapy. Can J Infect Dis 1995; 6(suppl C): p 470 C. Bedeni B, }agar }, Fridrih S. Extended spectrum SYMBOL 98 \f "Symbol"-lactamases in clinical isolates of Klebsiella pneumoniae from Zagreb. U: The Abstracts of 7th International Congress for Infectious Diseases, Hong-Kong, 1996, p. 179. Bedeni B, }agar }, Fridrih S. In vitro susceptibility of Klebsiella pneumoniae isolates producing extended-spectrum SYMBOL 98 \f "Symbol"-lactamases (ESBL) from Zagreb to oral SYMBOL 98 \f "Symbol"-lactams. U: The Abstracts of the 8 th International Congress on Infectious Diseases, Boston, 1998, p. 17. Bedeni B. Effect of hyperproduction of SHV-2 and SHV-5 (-lactamase on the (-lactamase stability of oral cephalosporins. Journal of Antimicrobial Chemotherapy 1999; 6(suppl.): p 74. Gangue-Pieboji J, Bedeni B, Koulla-Shiro S, Randegger C, Ndumbe P, Adiogo D, Ngasami P, Haechlaer H. Extended-spectrum (-lactamases (ESBLs) from various Enterobacteriaceae isolated at Yaounde Central Hospital (YCH), Cameroon. U: The Abstracts of the 9th International Congress on Infectious Diseases, Buenos-Aires, 2000. Kaleni S, Punda-Poli V, Ple ko V, Sardeli S, Bedeni B, Tonki M, Tripkovi V, Bariai-Goi I, }ele-Star evi L, Novak I, Senji P, Prese ki Stanko A, Kova evi V. MYSTIC- First results of study in Croatia. U: Zbornik sa}etaka s 6. Hrvatskog kongresa klini ke mikrobiologije, Zagreb, 2002, p. 130. F. PRO`IRENI  HYPERLINK mailto:SA@ECI SA}ECI Bedeni B, }agar }. Utjecaj amoksicilina i klavulanske kiseline na dinamiku lu enja SYMBOL 98 \f "Symbol"-laktamaze kod Branhamella catarrhalis. U: Zborniku radova I. Hrvatskog stru no-znanstveni sastanak infektologa, mikrobiologa i epidemiologa. Pula, l992, 104-108 . G. OSTALI ^LANCI 1. Bedeni B. Molecular and genetic characterization of extended-spectrum (-lactamases in clinical isolates of Klebsiella pneumoniae from Zagreb, Croatia.ISID News 1999; 5 (2): 4-7. H. BROJ CITATA (SCI ili SSCI): 13 I. ^LANSTVA U ZNANSTVENIM I STRU^NIM DRU`TVIMA od 1990. Hrvatski lije ni ki zbor od 1994. ISID (International Society for Infectious Diseases) od 1998. ESCMID (European Society for Clinical Microbiology and Infectious Diseases) od 2001. WIGV (Wissenschaftler in globaler Verantwortung). J. STRU^NA DJELATNOST Sudjeluje u projektu praenja rezistencije na meropenem (Mystic) koji organizira farmaceutska tvrtka  AstraZeneca K. SUDJELOVANJE U ZNANSTVENIM PROJEKTIMA 1992-1996- sudjelovala kao istra}iva  u znanstvenom projektu  Unapre|enje zdravlja i preventivne zaatite (aifra projekta 3-01-139) iji je voditelj bio Prof. dr. sc. Luka Kova i L. OCJENA ZNANSTVENE I STRU^NE AKTIVNOSTI Dr. Branka Bedeni u svojoj je znanstvenoj djelatnosti kontinuirano, po evai od 1992 godine, izu avala (-laktamaze razli itih bakterijskih vrsta, donosei nove spoznaje o mogunostima njihove indukcije ili njihovog utjecaja na osjetljivost bakterija prema antibioticima. U tom u prvom redu temeljnom izu avanju pristupnica je svladala vrlo mnogo razli itih laboratorijskih tehnika koje joj omoguuju samostalan znanstveni rad. U svom magistarskom radu pod naslovom  Dinamika lu enja (-laktamaza, in vitro, pod utjecajem terapijske koncentracije klavulanske kiseline prou avala je utjecaj amoksicilina i klavulanske kiseline na biosintezu (-laktamaze u izolatima M. catarrhalis. U okviru svoje doktorske disertacije vraila je biokemijsku i molekularnu karakterizaciju (-laktamaza proairenog spektra u klini kim izolatima K. pneumoniae. Nakon obranjene doktorske disertacije pristupnica nastavlja s istra}ivanjem (-laktamaza proairenog spektra u K. pneumoniae iz razli itih zagreba kih klinika ato omoguuje prou avanje evolucije plazmidno uvjetovane rezistencije na cefalosporine tree generacije u Hrvatskoj. Nadalje, bavi se istra}ivanjem postantibioti kog u inka novijih cefalosporina uz subinhibitorne koncentracije (PA-SME), prema ESBL pozitivnim enterobakterijama te prou avanjem u inka subinhibitornih koncentracija antibiotika na indukciju (-laktamaza (neobjavljeni rezultati). Objavila je 18 radova, od toga 6 u asopisima indeksiranim u Current Contents, 8 u Index Medicus (Medline), 2 u Excerpta Medica i 2 u neindeksiranim asopisima, te 10 sa}etaka u zbornicima kongresnih radova i 1 produ}eni sa}etak. U svim radovima je prvi autor, a u veini ima samo jednog koautora. U 5 radova je jedini autor. Bila je 7 puta na studijskim boravcima u razli itim stranim institutima kao gost istra}iva  i sudjelovala je na 3 te aja za poslijediplomsko usavraavanje. Aktivno je sudjelovala na 4 me|unarodna i 2 domaa kongresa. Sudjelovala je u znanstvenim projektima. III NASTAVNA DJELATNOST PRISTUPNIKA A. SUDJELOVANJE U NASTAVI a) Dodiplomska nastava- Medicinski fakultet od 1990- vje}be iz osnova mikrobiologije i parasitologije 1990-1994- predispitne demonstracije za studente 1994-2001- ispiti iz osnova mikrobiologije i parasitologije b) Dodiplomska nastava - Visoka zdravstvena akola od 1990- vje}be, seminari i predavanja za laboratorijske i sanitarne in}enjere i viae medicinske sestre c) Poslijediplomska nastava od 1992 - predava  poslijediplomski studij iz medicinske mikrobiologije s parasitologijom 2002- suradnik za kolegij  Antimikrobni lijekovi - poslijediplomski studij -biomedicina i zdravstvo, Medicinski fakultet Osijek d) Pristupnica ima 12 godina nastavnog iskustva u znanstvenoj grani za koju se bira, sa satnicom od oko 250 sati godinje u nastavi na Medicinskom fakultetu, Sveu iliata u Zagrebu B. NASTAVNI TEKSTOVI Kaleni S, Bedeni B. Infektivni endokarditis, . U: Klini ka mikrobiologija i parasitologija. Sveu iliate u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 1996, 17-20. Kaleni S, Bedeni B. Hospitalne infekcije, . U: Klini ka mikrobiologija i parasitologija. Sveu iliate u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 1996, 25-33. Kaleni S, Bedeni B. Infekcije kod imunokompromitiranih bolesnika, . U: Klini ka mikrobiologija i parasitologija. Sveu iliate u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 1996, 41-53. Kaleni S, Bedeni B. Bakterijske infekcije sredianjeg }iv anog sustava. U: Klini ka mikrobiologija i parasitologija. Sveu iliate u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 1996., 153-158. Bedeni B, Kaleni S. Mikobakterije i nokardije. U : Praktikum iz osnova mikrobiologije i parasitologije, Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 1997, 63-67. Bedeni B, Kaleni S. Spirohete i mikoplazme U : Praktikum iz osnova mikrobiologije i parasitologije, Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 1997, 69-72.. `eao M, Bedeni B, Turkovi B. Spirochetaceae. U: Mikrobiologija za studente Visoke zdravstvene akole, 2002, u tisku. Bedeni B. Sterilizacija i dezinfekcija. U: Mikrobiologija za studente Visoke zdravstvene akole, u pripremi. C. MENTORSTVA-DIPLOMSKI RADOVI Majda Baradi. Genetska regulacija biosinteze (-laktamaza. Diplomski rad. Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 1997. Anita Horvat-Kolman. Utjecaj veli ine inokulumana baktericidnu aktivnost cefalosporina etvrte generacije prema izolatima Klebsiella pneumoniae koji proizvode (-laktamaze proairenog spektra. Diplomski rad. Visoka zdravstvena akola u Zagrebu, 2000. Marija Buhin. Evolucija rezistencije na cefalosporine tree i etvrte generacije u klini kim izolatima Klebsiella pneumoniae. Diplomski rad. Visoka zdravstvena akola u Zagrebu, 2000. Maja Gregori. Utjecaj bioloakih tekuina na selekciju mutanata koji hiperproduciraju SHV-2 (-laktamazu. Zavrani rad. Visoka zdravstvena akola u Zagrebu, 2001. Tibor Klin i. Postantibioti ki u inak cefepima i cefpiroma kod enterobakerija koje proizvode (-laktamaze proairenog spektra. Zavrani rad. Visoka zdravstvena akola u Zagrebu, 2001. D. OCJENA NASTAVNOG RADA OD STRANE KATEDRE Dr. sc. Branka Bedeni od 1990. godine redovito sudjeluje u dodiplomskoj nastavi za studente medicine iz predmeta Osnove medicinske mikrobiologije i parasitologije kao voditelj vje}bi. Od 1990-1994 bila je voditelj predispitnih demonstracija a od 1994-2001 dr}ala je ispite iz osnove mikrobiologije i parasitologije. Tako|er, od 1990. godine sudjeluje u nastavi iz mikrobiologije na Visokoj zdravstvenoj akoli za studente laboratorijskog i sanitarnog smjera, kao voditelj vje}bi, seminara, kolokvija i ispita. Sudjeluje i u poslijediplomskoj nastavi iz medicinske mikrobiologije s parasitologijom. Pro elnica katedre u kojoj je pristupnica zaposlena, Prof. dr. sc. Smilja Kaleni, je pozitivno ocijenila nastavnu djelatnost pristupnice. E. RAD U ODBORIMA I POVJERENSTVIMA FAKULTETA od 1991 - lan povjerenstva za klasifikacijske ispite IV.  HYPERLINK mailto:SA@ETAK SA}ETAK Iz injenica navedenih u izvjeau vidljivo je da je dr. sc. Branka Bedeni objavila 18 radova od ega 6 u asopisima indeksiranima u CC, 8 u Index Medicusu, 2 u Excerpta Medica i 2 u neindeksiranim asopisima, te 10 sa}etaka u zbornicima konngresnih radova i 1 produ}eni sa}etak. U svim radovima je prvi autor, a u veini ima samo jednog koautora. U 5 radova je jedini autor. Ima 13 citata prema SCI i SSCI. Bila je 7 puta na studijskim boravcima u razli itim stranim institutima kao gost istra}iva  i sudjelovala je na 3 te aja za poslijediplomsko usavraavanje. Aktivno je sudjelovala na 4 me|unarodna i 2 domaa kongresa. Sudjelovala je u znanstvenim projektima. Od 1990. godine redovito sudjeluje u dodiplomskoj nastavi za studente medicine iz predmeta Osnove medicinske mikrobiologije i parasitologije kao voditelj vje}bi. Od 1990-1994 bila je voditelj predispitnih demonstracija a od 1994-2001 dr}ala je ispite iz osnove mikrobiologije i parasitologije. Tako|er, od 1990. godine sudjeluje u nastavi iz mikrobiologije na Visokoj zdravstvenoj akoli za studente laboratorijskog i sanitarnog smjera, kao voditelj vje}bi, seminara, kolokvija i ispita. Sudjeluje i u poslijediplomskoj nastavi iz medicinske mikrobiologije s parasitologijom na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i iz biomedicine i zdravstva na Medicinskom fakultetu u Osijeku V MI`LJENJE I PRIJEDLOG Povjerenstvo je utvrdilo da dr. sc. Branka Bedeni udovoljava uvjetima za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta propisanim Kriterijima Rektorskog zbora i Znanstvenog podru nog vijea ( l. 43 stava 3. Zakona o znanstveno-istra}iva koj djelatnosti, za znanstveno podru jee biomedicinskih znanosti i javnog zdravstva i l. 74 stava 3. ZVU-a), te l. 9. Pravilnika o uvjetima i postupku izbora u zvanja Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu: stupanj doktora znanosti (postigla 1998) aest radova objavljenih u asopisima indeksiranim u me|unarodnim indeksnim publikacijama (objavila 16 radova) dva rada objavljena u asopisima indeksiranim u CC-u (objavila 6 radova) aktivno sudjelovala u realizaciji znanstvenog projekta (da) dva priopenja na znanstvenim skupovima, od kojih jedno na me|unarodnom ( ima 11, od ega 9 na me|unarodnim) znanstveno usavraavanje u inozemstvu nakon obrane disertacije (bila 4 puta) ima 13 citata u asopisima koje indeksciraju SCI ili SSCI tri godine neprekidnog nastavnog iskustva u dodiplomskoj ili poslijediplomskoj nastavi sa satnicom od najmanje 45 sati godianje (da) pozitivnu evaluaciju odr}ane nastave od katedre prema uvjetima i u postupku utvr|enim posebnim pravilnikom (da) polo}en specijalisti ki ispit za struke sa specijalizacijom (da) pozitivnu ocjenu stru nog rada od stru nog povjerenstva i elnika ustrojbene jedinice u kojoj je zaposlenik pristupnik Povjerenstvo smatra da dr. sc. Branka Bedeni u potpunosti zadovoljava sve uvjete propisane Kriterijima Rektorskog zbora, Znanstvenog prodru nog vijea i Pravilnika o uvjetima i postupku izbora u zvanja Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, te predla}e da ju se izabere u znanstveno-nastavno zvanje DOCENT u kumulativnom radnom odnosu, u Katedri za bakteriologiju, virologiju i parasitologiju, s radnim mjestom u `NZ  A. `tampar i u Klini kom zavoda za klini ku i molekularnu mikrobiologiju KBC `alata. U Zagrebu, 12. 07. 2002. Povjerenstvo 1. Prof. dr. sc. Smilja Kaleni 2. Prof. dr. sc. Gordana Mlinari-Galinovi 3. Prof. dr. sc. Vladimir Prese ki Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Kadrovska slu}ba `alata 3 Predmet: IZVJE`]E S HABILITACIJSKOG PREDAVANJA Dr. sc. Branka Bedeni je odr}ala javno habilitacijsko predavanje pod naslovom  Antibiotici - mehanizmi djelovanja i rezistencije povodom svog izbora u znanstveno-nastavno zvanje docent u Katedri za bakteriologiju, virologiju i parasitologiju, 26. 09. 2002. u 13 sati u velikoj vje}baonici Zavoda za mikrobiologiju, `NZ  A. `tampar . U predavanju je detaljno iznijela mehanizme djelovanja antibiotika i mehanizme bakterijske rezistencije na antibiotike, te in vitro u inak pojedinih antibiotika na odre|ene vrste bakterija. Osvrnula se i na terapijsku primjenu antibiotika i nuspojave izazvane tim lijekovima. Posebno su detaljno prikazani (-laktamski antibiotici i problem otpornosti na te antibiotike uslijed produkcije bakterijskih (-laktamaza. Predavanje je trajalo 45 minuta i prisustvovali su mu lanovi stru nog povjerenstva Medicinskog fakulteta: Prof. dr. Smilja Kaleni, Prof. dr. Gordana Mlinari-Galinovi i Prof. dr. Vladimir Prese ki, pozvani predstavnici fakultetskog Vijea, predstavnici studenata i lanovi Katedre za bakteriologiju, virologiju i parasitologiju. Nakon predavanja lanovi Povjerenstva su postavili slijedea tri pitanja: 1. Koji antimikrobni lijekovi se preporu uju za lije enje infekcija respiratornog trakta uzrokovanih bakterijama? 2. Koje su nuspojave penicilina? 3. Kako meticilin-rezistentni stafilokoki stije u rezistenciju na vankomicin? Nakon toga su usijedila slijedea dva pitanja iz auditorija: 1. Na koji na in dolazi do mutacija PBP molekula i kako neesencijalni PBP preuzimaju funkciju esencijalnih PBP? 2. Na koji na in se dokazuju i karakteriziraju proteini vanjske membrane? Pistupnica je odgovorila na sva postavljena pitanja i predavanje je pozitivno ocijenjeno. U Zagrebu, 14. 10. 2002. Povjerenstvo 1. Prof. dr. sc. Smilja Kaleni 2. Prof. dr. sc. Gordana Mlinari-Galinovi 3. Prof. dr. sc. Vladimir Prese ki PAGE 1 PAGE 1  h HJTV (Z`ftv  !!++++<->-h-j---..b/h/555 5 9"9b9d99999W:j:::::<<??T@V@@@@@AA5CJCJH*6CJ jCJU jbCJCJ5CJmHsH CJmHsHT,Tz RTL  x   * h ( J $ $dh]a$$dha$>t$&U"L4.4t7 L!(""$ & Fedh^e`a$ $ & Fdha$ $ & Fdha$ $ & Fdha$ $ & Fdha$ $ & Fdha$$vdh^`va$$dha$"p#\$Z%%`&8',((V))***0+R+,,F..$Sdh^S`a$$dh^`a$$ndh^n`a$$dha$$;dh^`;a$$7dh^7`a$..h/j/9 9j:k:@@@BBP PQQ^^__XjZjk$dh^`a$$rdh^`ra$ $ & Fdha$$dha$AFAHAAAB BJBLBlBBBBZCCDDEF(F6FBFFFFFTHVHIIJJ4K6KKKZM\MNN&O@OOO P$P`PbPPPQQQQRRSSfTTTTUVWWXXXXt[v[ \"\:^T^t^v^^^^_6CJmHsH jbCJmHsH CJmHsHCJH* jbCJ5CJ6CJ jCJUCJP____8`:``a^a`abbddee$j&jXjZj^jPkRkkkBlDllllnnnnnoopsrsww$x*x0xVzXzt{v{(|.|||}<}2~Z~~~*rxz~\]рҀLMӁԁQR 6CJH*6CJCJH*CJH*mHsH6CJmHsH jbCJmHsH CJmHsH5CJCJ jbCJMk(|*|X~Z~ " $ & Fdha$$dh^`a$$rdh^`ra$$dha$R:<r df$2"jКҚfhĝƝ`b6`Plؤڤ"$ԦFHln0Z6CJ5CJCJH*mHsH jbCJmHsH6CJmHsH CJmHsH5CJmHsH jbCJCJN`b,&(^`$dh^`a$$rdh^`ra$ $ & Fdha$$dha$ZNPܿ޿FHBDLf02"$NPLNLxBD>@|~ "8./m6CJ jCJU5CJmHsH jbCJmHsH6CJmHsH CJmHsH5CJ jbCJCJNm{mnTVbfxzprjTV (,T^.TV02Z\~z|Httv(*T jCJU5CJ jbCJCJ6CJ[     " " $%')`+->0@00 $ & F dha$$dha$$rdh^`ra$TVBDnp>@jl 24^`YZopjl    < > h j              ":<Bh~Llr(*l@\6CJ jbCJ5CJCJ jCJU[\  \!^!!!!!""##$$2&4&^&`&&&()(O(P(e(f(((((d*f***P,R,X-\-Z0\000000J1L1v1x111x3z333jCJUCJH* jbCJ6CJ 0J>*CJjCJU CJmHsH jCJUCJN0222P4R4444<55j6667777L89999 ::$rdh^`ra$$dha$$ & F edh^e`a$3::== ??@LNPRTXZfhjlntvĹĹ0JmHnHu0J j0JU jbCJmHsH CJmHsH 0J>*CJj>CJU jCJU6CJ jbCJCJ::DpIIIIJKKLMM`N&PY_6a8aa@fBf^g $ & F dha$dh$dh^`a$$7dh^7`a$$dh^`a$$dha$^gg*h,hhhrrrrsssss s s>svwwxxy $ & Fdha$$vdh^`va$$dh^`a$dh$dha$ylzz{|N}<~<܂BDރrt~b@$dh^`a$$dha$ $ & Fdha$@.462468:<>TVXnprh]h&`#$$dh^`a$$dha$rtv$dha$. A!"#$%DyK SA@ECIyK mailto:SA@ECIDyK SA@ECIyK mailto:SA@ECIDyK SA@ETAKyK mailto:SA@ETAK i0@0 Normal_HmH sH tH <A@< Default Paragraph Font,@, Header  9r &)@& Page Number(U@( Hyperlink>*B*8V@!8 FollowedHyperlink>*B*  "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&[?*4?J$UU_nkuր}Ɨ'A!`   ^)$**=GHQ|&R  4_ZpL~U z H   KxegMZ|} ''<(=(..X/Y/44^5==>>UCVC[D\DOKPKLLQQ]R^RUXXXYY^^__lkmkkkkkpp|q}q;u?ABLM[\]^lx )+789:BEKX`aklpqsx} !#$2345CEJKST\ahkuv~       + - : ; F L R X b c d e l m y }     ! " ( ) + , ; > G \ e f m n p q z { } ~   # $ & ' - . 0 1 ? @ G T [ ] a b i l v     & ' ) * 8 9 G H O R ] _ i l p q x z   ! " ) * , - 6 7 9 : H J V Y a c l n r s z {  ";DEOPWZcdmq{|~'(23=>EFJKTmvw #$*-;<JNVWYZjkw~#$&'129:;<HIUW\^cowx '(*+78DLNOYZfr|}!")356BCEFLWaeopyz )*89:;IKUV^_jmt-67BCPQ]^_almux   *+57ABJ}  &'(,58EFPQZ[_`kltu}~  &(./9:BCDENOVWabdeghmn%)34<=>?GWbcijtu~    "%&'(2378=?FGIJQRZ[dgqr  ()+389ABKLPQYZacghpqst|} !"-@KPZ (*58CFRS\]_`jkqrtu~!#$-.78:;FGSTUVabjkqu|}#$+,23=>DEJKTUbdghjkstwxz{ ( A K L V d s !! !!!!!%!&!0!1!;!"F"I"M"O"W"X"d"e"g"h"r"x"|"}"""""""""""""""""""""""""""""""# ###!#"#-#.#5#6#<#>#K#L#N#O#Y#Z#[#\#d#e#q#r#{##############################$$$$"$#$,$-$/$8$B$C$I$J$L$Q$W$X$]$^$f$g$j$s$|$}$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%)%*%1%4%B%C%I%J%L%R%[%_%b%c%e%f%j%m%v%w%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&& & &&&&&&!&(&1&4&B&C&I&J&L&R&a&b&d&e&p&q&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&' ''''$'%'*'6'9':'<'='A'B'L'M'Y'\'e'f'p'q'x'{'''''''''''''''''''''''(((( (!(((>(((b)c))))))*y*z*e+f+++++3-4---.........../////////$/%/,/./8/:/A/Y///00(0)00001w2x234444444444#5-5`5d5e5g5h5t5w5555555555555555555555555 6 666666 6)6/6<6O6Y6_6i6j6u66666666666666666666667 7777777'7(7*7+7/707?7@7F7G7J7K7Q7R7T7[7d7f7i7j7l7m7y7~777777777777777777777777777777778 8 88888%8'81878@8A8G8I8O8P8Y8Z8b8d8f8g8p8q8}8~888888888888888888888888888888888888888999999!9(9)939<9=9@9A9C9D9N9O9P9Q9\9]9a9b9l9o9x9999999999999999999999999999999::: : :::":#:%:&:*:+:1:2:<:=:@:A:E:F:M:N:S:T:]:^:g:i:u:~:::::::::::::::::::::::::::::::::::::;;;;; ;*;+;1;3;;;<;>;?;E;F;J;K;T;[;\;f;o;u;x;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;< < <<<<<<<"<#<%<&<.<1<:<;<D<E<S<X<^<`<g<h<l<m<t<u<x<y<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<= = ===!="=$=%=.=5=>=?=I=J=Q=R=U=V=W=X=[=_=f=g=k=l=q=r=|=}================> > >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>??????&?'?1?2?8?9?=?C?F?L?N?O?X?_?h?i?s?t?{?|?~??????????????????????????@ @@@@&@'@3@<@>@E@L@U@V@X@Y@b@c@f@j@p@s@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAA A AAAA A!A"A)A,A0A1A5A6A?A@ADAEAKANAWAXAbAcAjAlAnAoAsAtAxAyA{A|AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAB B B B BBB"B#B&B-B.B8BABBBJBOBRBSB^B_B`BaBjBlBtBuBwBxBzB{B}B~BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCC C CCCCC(C+C4C5C?C@CGCJCSCVCXCYC`CaCuCxCCCDD[D\DDDDDFG>H?HHHIIIIJKOKSKZKgKnKoKwKxKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLLLLLMMMMMdNeN?O@OnOoOOOQQQQQQ]R^RRRRRTSUSSSTT/T0TUUUUBVCVVWXXXY YYYYYYYY?Z@ZJZKZ]Z^ZeZgZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[!\"\#\$\1\2\k\l\q\r\\\\\^^^^^^____@dAdMdNdVdWd+g-g0g1giiiiQjRjTjUjHkIkLkMkkkkkkkmmmmqnrnsntnpppppppppppqxxxxyyyyyyyyzzzz{{{{}}}}N~O~V~W~~~~~[\^_xy|}ʂ˂Ղւ lmop*+-.|}dekl#$&' VWz{uvwx̣ͣJKLMwx<=>?]^`a79ABvwxyGHIKRSTV^_`bpq¯įSU]^}/0 ӵյݵߵkmopMNOP{|`abcҹӹ۹ݹͻϻ׻ٻ Žǽ=>EFwxyzMNPQGJKLST+,2346=>GHIJ|}EGSTmuvx|})*<=FHPQ{|%&QR  34^#%')/>xPRqshu L N \ e  #      ! NVr|TVyv67Y /4> bqsc !!!!!e"g"""##8$$$$J%L%%%%%&&'$'6''''>())../A/Y/4/5Z566888899::;;<=>>???>@@@A@ADAAABBBTCVCZD\DNKKK LLLQQQ8R\R^RUUXXX@YBYsYwYYY}ZZ ["[J[[[2\\\$]&]s]=^>^^___Maaa3dzdeeff-gkknkkkkkkll3mImmmnnnn6o?oooppupwpppAqCq}qq@rBrrrr2sFsHsssHtJtttuuuuu;vDDFʼ˼#$lmab !IJIJceqy+,46df\]}~ xy79EMmu:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::deHIopBranka Bedeni"C:\My Documents\BB\izvjesce-bb.docBranka Bedeni4C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of izvjesce-bb.asdBranka Bedeni4C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of izvjesce-bb.asdBranka Bedeni4C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of izvjesce-bb.asdBranka Bedeni4C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of izvjesce-bb.asdBranka Bedeni4C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of izvjesce-bb.asdBranka Bedeni4C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of izvjesce-bb.asdBB"C:\My Documents\BB\izvjesce-bb.docZ[ - >`  ";@ Q_@ 4X V O`Z U] Yn =Xp Ex v%| _W| y hh^h`. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(hh^h`.hh^h`. hh^h`OJQJo(hh^h`.hh^h`.hh^h`.hh^h`. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(>` yEx4X Vv%|Q_@YnU]O`Z_W|";@=XpZ[-@H#L i i i i i i7777777777777yyyy y!y"y#y$y%y&y'y(y)y*y+y,y-y.y/y0y1y2y3y4y5y6y7y8y9y:y;y<y=y>y?BCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`ab@@@B@D@F@H@J@L@N@P@R@T@V@X@Z@\@^@`@b@d@f@h@j@l@n@p@r@t@v@x@z@|@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@ @ @@@@@@@@@@ @"@$@&@P@@*@,@.@0@2@4@6@8@:@<@>@@@B@D@F@H@J@L@@@P@R@T@V@X@Z@\@^@b@d@f@h@j@l@n@p@r@t@v@x@z@|@~@@@@@@@@@@UnknownGzTimes New Roman5Symbol3& zArial"1 hcgXj=ݨVh!20`IZVJE[]EBranka BedeniBBZOh+'0p   , 8 DPX`h IZVJE[]E ZVJBranka BedeniranNormalBBBm61mMicrosoft Word 9.0@vRm~@lk@#)@ &>ݨZ՜.+,D՜.+,8 hp  ZagrebhV`  IZVJE[]E Title@ 8@ _PID_HLINKSA/NXmailto:SA@ETAKN2Smailto:SA@ECIN2Bmailto:SA@ECI  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDFGHIJKLNOPQRSTYRoot Entry F*(&>[Data 1TableWordDocumentSummaryInformation(EDocumentSummaryInformation8MCompObjjObjectPool*(&>*(&>  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q