ࡱ> ~}5@zbjbj22.XX@9 `~BBB8z,$~` "$!Rh#i 0+ `BW40 0` ,$$+t4JtbJ$+,~~ B~~BRanomodernisti ka obnova ~upne crkve u Strizivojni, 1937. Klju ne rije i: Strizivojna, Fran Funtak, sakralna arhitektura, akova ko  srijemska biskupija Uvodni apstrakt: U lanku je obraen historijat obnove ~upne crkve Svetog Martina u Strizivojni 1937. godine po projektu vukovarskog arhitekta Frana Funtaka. Crkva je produljena za 8 metara. }upna crkva Svetog Martina u Strizivojni karakteristi an je sakralni objekt sredianjeg dijela Slavonije. Kako je bilo uobi ajeno tijekom 19. stoljea, na mjestu ranije skromne i rustikalne drvene crkve sagraena je 1835.  1836. godine nova zidana graevina, posveena 21. sije nja 1836. Podignuta je vjerojatno po projektu in~enjera iz Vojne granice, ili iz obli~njeg Broda ili iz Vinkovaca. Radi se o jednobrodnoj longitudinalnoj graevini s apsidom i tornjem ukorporiranim u pro elje. Na danaanjoj su crkvi, u detaljima artikulacije fasada ostali tek malobrojni tragovi prve faze njezina izgleda. Veliki polukru~ni  termalni prozori ( finestra termale ) na bo nim zidovima, najjasnije nam danas svjedo e kako je rije  o graevini podignutoj u vrijeme dominacije baroknog klasicizma. U unutraanjosti prva je faza objekta mnogo prisutnija. Stari barokno  klasicisti ki kupolni svodovi pokrivaju s tri jarma brod crkve, a zasigurno je klasicisti ki i kor sa zidanom ogradom koja se otvara prema brodu s elipti nim otvorima. I detalji raa lambe, poput kapitela stupova u zoni kora su iz prve faze izgradnje crkve. Sve do dvadesetih godina 20. stoljea Strizivojna nije imala samostalnu ~upu, te je crkva slu~ila kao filijalna kapela obli~nje ~upe u Vrpolju. U ulozi kapele teako da se moglo o ekivati zna ajnije proairenje crkve. Prvi korak prema osamostaljenju ~upe predstavljalo je utemeljenje posebne strizivojna ke kapelanije, 1928. godine, koja se i dalje nalazila u okviru ~upe u Vrpolju. Tada se i po elo ozbiljno raditi na proairenju crkve. Pri posveti proairenog objekta, 11. studenog 1937. godine, biskup Akaamovi e proglasiti Strizivojnu potpuno samostalnom ~upom. Sredinom 1936. godine, u povodu stogodianjice posveenja zidanog objekta, pokrenuta je od ~upljana velika akcija da se stara graevina temeljito popravi i nadogradi kako bi zadovoljila potrebe sve vee ~upe. Krajem srpnja iste godine stru na komisija je pregledala crkvu s ciljem okvirnog utvrivanja troakova adaptacije. Fran Funtak, arhitekt koji je izradio projekt, procijenio ih je na 150.000 dinara. Krajem iste godine odr~ano je nekoliko neuspjelih jeftimbi za graevinske radove na objektu. Tek se jeftimba provedena krajem svibnja 1937. pokazala uspjeanom. Na njoj su sudjelovali poduzetnici iz Osijeka, akova i Vukovara, a najpovoljniju je ponudu dao zidarski majstor Josip Keller iz Vukovara, odnosno Sotina, koji se obavezao da e zidarske i tesarske radnje izvraiti za 35.000 dinara. Sredinom lipnja posveen je temeljni kamen, a tijekom srpnja gradnja je ve zna ajno uznapredovala. Crkva se proairivala sa svetiane strane za 8 metara, prema tome rije  je o zna ajnom produ~enju stare graevine koje je iziskivalo velike troakove. Skupljane potrebnih sredstava pokazalo se kao veliki problem. Slavonsko se selo tih godina joa nije do kraja oporavilo od posljedica velike gospodarske krize iz prve polovine tridesetih. Nestaaica novca i jeftinoa poljoprivrednih proizvoda i dalje su mu stvarali velike probleme. Dare~ljivoau ~upljana, sredstva su ipak namaknuta. Glavnu su ulogu odigrale ~ene Strizivojne, darivanjem stotinu, ato veih, ato manjih dukata, koliko su mogle prema svom imovnom stanju. Neki novinski izvori tvrde da su darovale i mnogo viae, ak 200 dukata (120 manjih i 80 veih). istoga novca od pojedinaca najviae je dao tadaanji ~upnik Strizivojne, 5000 dinara, zatim na elnik opine Joza Damjanovi (1500 dinara), dok su po 500 dinara darovali budrova ki u itelj Marko Glava evi, zagreba ki odvjetnik dr. Emilij Brandafij, te Marija Poto ki, supruga ~eljezni kog inovnika. Djelom je pripomogla i Savska Banovina, dodijelivai 5000 dinara pripomoi iz svog bud~eta za 1937./38. godinu. Seljaci su besplatno dovozili cigle potrebne za gradnju iz akova, te pijesak sa Save. Sve ano posveenje crkve obavljeno je, kako je i planirano, na dan patrona nove ~upe, Svetog Martina, 11. studenog 1937. godine od strane tadaanjeg akova kog biskupa Antuna Akaamovia. Do potpunog zavraetka objekta troakovi su dosegli 130.000 dinara, u ato se ne ubraja 800 kola dovezenog materijala. Projekt za proairenje crkve u Strizivojni izradio je, kako je ve spomenuto, vukovarski arhitekt Fran Funtak, koji tridesetih godina izrauje nacrte za gotovo svaku zna ajniju novu crkvu, kao i za nadogradnju starijih, u akova ko - srijemskoj biskupiji. Fran Funtak je jedan od najzna ajnijih arhitekata Slavonije u prvoj polovini 20. stoljea. Rodio se u selu Harkanovcima, nedaleko Koake, 1882. godine, no vrlo brzo po njegovom roenju obitelj se seli u Vukovar gdje mu otac radi kao troaarinski agent pri vukovarskom Trgovianom poglavarstvu. Osnovnu je akolu, te ni~u realku zavraio u tom gradu, dok je viau realku pohaao u Osijeku. Studij zavraava na Politehnici u Budimpeati 1901.  1905. godine, gdje stje e zvanje civilnog in~enjera, specijaliziravai se za izgradnje u armiranom betonu. Po povratku u Vukovar cijelo desetljee, do 1914. godine, radi u graevinskoj i trgova koj kompaniji Josip Banheyer i sin, za koju projektira aezdesetak secesijskih mostova po cijeloj Hrvatskoj, a u samom Vukovaru gotovo sve secesijske graevine grada: Maarsku akolu, stari vodotoranj na Zvonimirovom trgu, nadogradnju kalvinske crkve s prvim realiziranim armirano  betonskim zvonikom u Hrvatskoj, te vilu Streim na Vu edolu. Nakon po etka Prvog svjetskog rata osniva vlastito graevinsko poduzee, najprije u suradnji s domaim graditeljem Hugom Stubenvollom, da bi nakon 1918. godine poslovao potpuno sam. Projektirao je nebrojene stambene i javne zgrade u Vukovaru, Vinkovcima i Osijeku, meu njima i novu veliku vinkova ku sinagogu, te malu grobljansku sinagogu u Vukovaru. Svojim urbanisti kim planovima usmjeravao je meuratni rast Vukovara. Kako se u Drugom svjetskom ratu priklonio ustaakoj vlasti stupivai na mjesto Tabornika grada, nakon 1945. godine oduzeta mu je cjelokupna imovina, te je naposljetku idue godine deportiran iz Vukovara. Fran Funtak se s obitelji seli u }upanju, gdje djeluje do smrti, 1960. godine. Usprkos kompromitaciji tijekom Drugog svjetskog rata i poslovna i materijalna afirmacija Funtaka u novim okolnostima nastupa vrlo brzo. Vodi radove na izgradnji jednog od kapitalnih dr~avnih investicija tadaanje Slavonije, izgradnju ~upanjske Sladorane. Gradi brojne akole u okolini gradia, te podi~e bezbrojne manje stambene kue. ini se da je klju nu ulogu u odabiru Funtaka za projektanta sakralnih objekata odigrao onodobni akova ko  srijemski biskup Antun Akaamovi. Klju an je dogaaj za po etak njihove suradnje bila izgradnja velike rimokatoli ke crkve Srca Isusova u `idu. Plan za njezino podizanje bio je gotov joa 1914. godine, no ato zbog nedostatka novca, ato, ponajprije, zbog izbijanja Prvog svjetskog rata, projekt se izuzetno odu~io. Stari, historicisti ki plan za izgradnju nove crkve, biskup Akaamovi 1931. godine odbija i daje Funtaku posao na izradi novog modernijeg projekta. Arhitektovo rjeaenje u kombinaciji elemenata moderne arhitekture s medijevalnim elementima, te elementima njema kog ekspresionizma, po svoj se prilici izuzetno svidjelo biskupu, budui da nakon crkve u `idu Funtak dobiva tijekom istog desetljea joa nekoliko velikih narud~bi biskupije. U 1934. godini tako projektira novu veliku art  deco crkvu u njema kom selu Krndiji, nedaleko akova, sa zidovima od armiranog betona, a 1935. obnavlja crkvu u selu ereviu u Srijemu. Pred sam po etak Drugog svjetskog rata obnovit e i crkvu sela Kukujevaca u sredianjem dijelu Srijema, a njegovo je djelo, iako se ova tvrdnja ne mo~e potkrijepiti izvorima, po svoj prilici i nova rimokatoli ka crkva Svetog Valentina u baranjskom mjestu Batini. Projektira i manje kapele u samom Vukovaru, nerealiziranu na Novovukovarskom groblju, te kapelu izmeu Vukovara i sela Braadina, zajedni ku zadu~binu vukovarskog vlastelinstva Eltz i nuatarskog vlastelinstva Khuen  Belassi. Crkva je proairena prema svetianoj strani dvostruko u odnosu na svoju raniju du~inu. Rjeaenje koje pri tom Funtak primjenjuje je varijacija rjeaenja koje je primjenjivao na ve spomenutim novogradnjama crkvi u `idu i Krndiji, nadograujui tipi ne elemente svoje arhitekture. Dodaje pravokutan transept i poligonalno svetiate, sa strane kojeg je prizemna sakristija. Uo ava se stanovita obazrivost prema postojeoj graevini s ciljem o uvanja izvornih kvaliteta zdanja. Umeui svoje karakteristi ne motive, jasno vizualno razlu uje staro od modernoga. Tako u nadograenom dijelu prostora crkve zida svodove kakve crkva ima u starijem dijelu broda, izmeu polustupova i svoda stavlja vijence, kakvi su takoer ranije postojali, no spomenutim polustupovima dodaje ipak svoj element  tri etvrtinske stupove na uglovima. Transept otvara sa svake strane jednim velikim lu nim prozorom. Takav je oblik prozora joa jedan kompromis s proaloau, budui da barokno  klasicisti ka crkva ima ve spomenute lu ne protx< ^  z d f prhjRT$&~f####$$&&''n(p((())**,,d4f4(7*7|7777899D9<@@rBBʹʮhRh=FCJaJ!jhRh1=0JCJUaJhRh1=CJaJ h=FCJjh1=0JCJU hz$dCJh1=5CJ\ h1=CJh1=Dtvx: < ^ x*<xH*axgiiiip#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#$a$$`a$$^`a$gdR $^`a$$^a$$a$$a$,FxBhCCFFFxHTPZ[[bbccfHfhiiij~jj8k:kk l,lXlZlll4m6mmm n nfnhnnnn`ooooBphpppq*qqqrhrrr s ssӿӿӶӲӲӲӲӲӲӲӲӲӲ h1=\ h1=5\ h1=6]h1=h1=5CJ\jh1=0JCJU hRCJU h1=CJ!jhRh1=0JCJUaJhRhRCJaJhRh1=CJaJ>zore (finestra termale) na brodu. No, i toj nadogradnji Funtak daje svoj pe at specifi nim oblikovanjem trokutastog zabata transepta, koji je u gornjoj granici zavraen s motivom stepeni astoga uvla enja sredianjega dijela, kao i transepti crkvi u Krndiji i u `idu. Nadograujui sakristiju, posve novi objekt, Funtak ne osjea potrebu dijaloga s proaloau kakav primjeujemo u na inu rjeaenja unutraanjih i vanjskih zidova crkve, te je gradi kao posve modernu strukturu, uobi ajenu u njegovoj sakralnoj arhitekturi. Kao i u Krndiji i Batini na ulaz postavlja dva stupa koji se ne su~uju prema vrhu, bez kanelira i s kvadratnim postamentom i istim takvim  kapitelom . Po svoj prilici, u Funtakovu intervenciju na objektu mo~e se ubrojiti i postavljanje dvaju jednostavnih reljefnih kri~eva na bo ne strane glavnoga pro elja budui da nalikuju onima koje postavlja na viae mjesta na unutraanje zidove crkve u Batini. Osim temeljitog arhitektonskog preoblikovanja i proairenja crkve, provedeno je i njezino unutraanje preureenje i oslikavanje. Oslik je izveo vukovarski dekorativni slikar Rudolf Pilipi za 8000 dinara, koji se onodobno specijalizirao za dekorativno oslikavanja crkvi. Slikanje se htjelo zapo eti 1933. godine u povodu tisuu devetsto godianjice Isusove smrti. Po svoj je prilici oslik koji i danas postoji u crkvi onaj kojeg je izveo slikar Pilipi. Radi se o potpuno konzervativnom na inu dekorativnog oslikavanja crkvi, karakteristi nom za 19. i po etak 20. stoljea, koji se u nas zadr~ao kao dominantan i u meurau (a djelomice i poslije). Rije  je o vrsti neobaroknog oslika. Na zidovima se (nevjeato) imitiraju raznobojne mramorne plo e, dok svodove pokrivaju ogromni medaljoni s kri~em u sredini Crkva se danas nalazi u izvrsnom stanju, kako izvana, tako i iznutra. Oslik je kvalitetno obnovljen, tako da se sve njezine odlike iz vremena obnove 30  tih godina i danas mogu jasno prepoznati. Literatura: Dragan DAMJANOVI, Secesijska crkva Naaaaa svetog Kri~a u Krndiji, str. 868  870., Vjesnik akova ke i Srijemske biskupije br. 12/ 2001. godine, godiate CXXIX, akovo, 2001. Dragan DAMJANOVI, Vukovarski arhitekt Fran Funtak  Prva faza stvaralaatva (1910.  1918.), Anali Zavoda za znanstveni i umjetni ki rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, br. 18., str. 119  147. Zagreb  Osijek, 2002. Ivan DAMJANOVI, Stogodianjica crkve u Strizivojni, Hrvatska akovatina, akovo, br. 12., 1. 5. 1937., str. 3 Ivan DAMJANOVI, Proairenje crkve u Strizivojni, Hrvatska akovatina, akovo, br. 17., 5. 6. 1937., str. 4 Ivan DAMJANOVI, Gradnja crkve u Strizivojni, Hrvatska obrana, akovo, god. XVIII., br. 30., 16. 7. 1937., str. 4. I. D. [Ivan DAMJANOVI], Gradnja crkve u Strizivojni, Hrvatska obrana, akovo, br. 30., 23. 7. 1937., str. 3 Ivan DAMJANOVI, Strizivojna u proalosti i sadaanjosti, Hrvatska akovatina, akovo, br. 37., 23. 10. 1937., str. 2 Mato DEGME I, Deset godina jedne ~upe, Hrvatska obrana, akovo, br. br. 31., 7. 8. 1938., str. 4. MONTANUS, Dopis  Nova ~upa i obnovljena crkva, Strizivojna, 12. 11. 1937. Glasnik biskupija bosanske i srijemske, akovo, br. 21., 15. 11. 1937., str. 170  171 Z. M., Blagoslov obnovljene crkve, Hrvatska obrana, akovo, god. XVIII.,br. 46., 12. 11. 1937.. str. 8. *** Gradnja rimokatoli ke crkve u `idu, Narodna obrana, akovo, br. 39., 26. 9. 1931., str. 3  4. *** Proairenje crkve u Strizivojni, Hrvatska obrana, akovo, br. 32., 7. 8. 1936., str. 5 *** Strizivojna, 22. X., Hrvatska obrana, akovo, br. 43., 23. 10. 1936., str. 8 *** Jeftimba, Hrvatska obrana, akovo, br. 21., 21. 5. 1937., str. 8 *** Strizivojna, 24. lipnja, Hrvatska obrana, akovo, br. 26., 25. 6. 1937., str. 3 *** Im Dorfe Strizivojna..., Christliche Volkszeitung, Osijek, br. 46., 18. 11. 1937., str. 4 Izvori: Arhiv biskupije akova ke i srijemske, akovo Popis i izvori ilustracija: Sl. 1. Pogled na crkvu Svetog Martina u Strizivojni sa svetiane strane; iz: Mato DEGME I, Deset godina jedne ~upe, Hrvatska obrana, akovo, br. br. 31., 7. 8. 1938., str. 4. Sl. 2. Bo na fasada crkve Svetog Martina, fotografija Dragan Damjanovi, kolovoz 2003. Sl. 3. Pogled na kor crkve Svetog Martina, fotografija Dragan Damjanovi, kolovoz 2003. Sl. 4. Pogled prema svetiatu crkve Svetog Martina, fotografija Dragan Damjanovi, kolovoz 2003. Sa~etak: lanak govori o ranomodernisti koj obnovi ~upne crkve Svetog Martina u selu Strizivojni u sredianjem dijelu Slavonije. Barokno  klasicisti ka crkva sagraena tridesetih godina 19. stoljea produ~ena je 1937. godine, jer viae nije svojom veli inom mogla primiti sve ~upljane mjesta. Proairenje je izvedeno prema planovima vukovarskog in~enjera Frana Funtaka, jednog od najzna ajnijih projektanata u Slavoniji u prvoj polovini 20. stoljea. Fran Funtak tada je bio glavni projektant sakralnih graevina u akova ko  srijemskoj biskupiji, zahvaljujui potpori koju je imao od strane tadaanjeg biskupa Antuna Akaamovia. Osim crkve u Strizivojni sagradio je tako i crkve u `idu i Krndiji, a vjerojatno i u Batini, dok je stare crkve u ereviu i Kukujevcima obnovio. Iako se proairenje crkve u Strizivojni dogaalo u vrijeme kada se Slavonija joa nije oporavila od posljedica velike gospodarske krize, osim male potpore Savske banovine i akova ke biskupije, obnova je gotovo u cijelosti financirana sredstvima lokalnog stanovniatva, osobito seoskih ~ena. Ivan DAMJANOVI, Strizivojna u proalosti i sadaanjosti, Hrvatska akovatina, akovo, br. 37., 23. 10. 1937., str. 2:  Povijesni podaci kazuju da je do 1835. godine u Strizivojni bila drvena crkva iscifrana i iaarana starinskim hrvatskim narodnim motivima. Te godine poruaena je drvena crkvica i na njezinom mjestu sagradjena je danaanja zidana ~upna crkva, koja je sve ano posveena 21. sije nja 1836. godine.  MONTANUS, Dopis  Nova ~upa i obnovljena crkva, Strizivojna, 12. 11. 1937., Glasnik biskupija bosanske i srijemske, akovo, br. 21., 15. 11. 1937., str. 170  171  Isto  Ivan DAMJANOVI, Stogodianjica crkve u Strizivojni, Hrvatska akovatina, akovo, br. 12., 1. 5. 1937., str. 3  *** Proairenje crkve u Strizivojni, Hrvatska obrana, akovo, br. 32., 7. 8. 1936., str. 5  *** Strizivojna, 22. X., Hrvatska obrana, akovo, br. 43., 23. 10. 1936., str. 8  Oglas jeftimbe objavljen je u lanku: *** Jeftimba, Hrvatska obrana, akovo, br. 21., 21. 5. 1937., str. 8  Ivan DAMJANOVI, Proairenje crkve u Strizivojni, Hrvatska akovatina, akovo, br. 17., 5. 6. 1937., str. 4, isto i u dokumentima: AB, spis br. 1146 ex 1937, dopis }upnog ureda u Strizivojni na Biskupski ordinarijat u akovu od 23. 6. 1937., sa uvan je i ugovor s Kellerom u: Arhivu Biskupije akova ke i srijemske, akovo, spis br. 1146 ex 1937, Ugovor }upnog ureda u Strizivojni s Josipom Kellerom od 6. 6. 1937.  *** Strizivojna, 24. lipnja, Hrvatska obrana, akovo, br. 26., 25. 6. 1937., str. 3  Ivan DAMJANOVI, Gradnja crkve u Strizivojni, Hrvatska obrana, akovo, god. XVIII., br. 30., 16. 7. 1937., str. 4.  MONTANUS, Dopis  Nova ~upa i obnovljena crkva, Strizivojna, 12. 11. 1937., Glasnik biskupija bosanske i srijemske, akovo, br. 21., 15. 11. 1937., str. 170  171:  Mlade ~ene i djevojke iz Strizivojne odlu ile su za proairenje crkve dati u jednakom omjeru svoje zlatne nakite, to jest dukate i to koja je imala ispod 10 dukata  jedan mali, preko 10  1 veliki, preko 20  2 velika, preko 30  3 velika. I tako se dobrovoljnim rasporezom sakupilo 37 velikih i 69 malih dukata. To je bio temelj s kojim se po ela crkva proairivati, koja se mo~e danas brojiti meu velike i ugledne crkve u biskupiji.  *** Im Dorfe Strizivojna..., Christliche Volkszeitung, Osijek, br. 46., 18. 11. 1937., str. 4  I. D. [Ivan DAMJANOVI], Gradnja crkve u Strizivojni, Hrvatska obrana, akovo, br. 30., 23. 7. 1937., str. 3  AB, spis br. 1146 ex 1937, Dopis Biskupskog ordinarijata u akovu na ~upni ured u Strizivojni od 10. 8. 1937.  I. D. [Ivan DAMJANOVI], Gradnja crkve u Strizivojni, Hrvatska obrana, akovo, br. 30., 23. 7. 1937., str. 3  MONTANUS, Dopis  Nova ~upa i obnovljena crkva, Strizivojna, 12. 11. 1937. Glasnik biskupija bosanske i srijemske, akovo, br. 21., 15. 11. 1937., str. 170  171; isto i u: Z. M., Blagoslov obnovljene crkve, Hrvatska obrana, akovo, god. XVIII.,br. 46., 12. 11. 1937.. str. 8.  Mato DEGME I, Deset godina jedne ~upe, Hrvatska obrana, akovo, br. br. 31., 7. 8. 1938., str. 4.  Opairniji biografski podaci o Franu Funtaku mogu se nai u lanku: Dragan DAMJANOVI, Vukovarski arhitekt Fran Funtak  Prva faza stvaralaatva (1910.  1918.), Anali Zavoda za znanstveni i umjetni ki rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, br. 18., str. 119  147. Zagreb  Osijek, 2002.  *** Gradnja rimokatoli ke crkve u `idu, Narodna obrana, akovo, br. 39., 26. 9. 1931., str. 3  4.  Po preuzviaenom gospodinu biskupu dr. Akaamoviu povjerena je izrada novih nacrta ing. Franu Funtaku koji je nove nacrte izradio na sveope zadovoljstvo  Dragan DAMJANOVI, Secesijska crkva Naaaaa svetog Kri~a u Krndiji, str. 868  870., Vjesnik akova ke i Srijemske biskupije br. 12/ 2001. godine, godiate CXXIX, akovo, 2001.  AB, dopis br. 146/1933, dopis Kazimira Gregia, upravitelja ~upe u Strizivojni na Biskupski ordinarijat u akovu od 25. 8. 1933. godine. Od potrebnih 8000 dinara 1000 je odmah dala ~upa, joa 1000 Upravna opina Strizivojna, a ostalih 6000 dinara trebali su se podii s ra una koji je ~upa imala na Kaptolskom ra unarskom uredu u akovu  Isto PAGE  PAGE 2 ijZl6m nnopqrs^tuu>vvwwwxxJxLxyZz {{{{p#Ibp#Ibp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#. p#. p#. p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#gdM & Fs,ssssst\t^tttuuBuduuuuuvxvvvv wRwwx$xJxLx2yTy{{؂,.ƄbfhR*P VXﱫhM6CJ] hMCJjhM0JCJU hRCJhz$dhM6CJ]aJhz$dhMCJaJ hz$dCJ hMCJ h1=5\ h1=CJh1= h1=6]@{{{{{,fV֋ďf&ʘƛ**6Dp#p#p#p# p#p#p#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#sp#s$a$`f֋؋:dVvďƏȏ"$BL`fh֕&(Zzʘ̘dlnpLnƛț ʝܝ*,|~&*,ؠ&68:BD hMCJ\hM5CJ\hMjhM0JUjhM0JCJUhM6CJ] hMCJNDFXZ\rtvxzp#p#$a$h]h&`#$ DFHTVX\^jlnprvxz h1=CJhz$d0JmHnHuhM hM0JjhM0JUh1=,1h. A!"#$n% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa >@>  Tekst fusnoteCJaJ>&@> Referenca fusnoteH*RC@R Uvu eno tijelo tekstax^BB@"B Tijelo teksta 5CJ$aJ$8 @28 Podno~je  p#2)@A2 Broj straniceDP@RD Tijelo teksta 2$a$CJ84 )  ? x Co7g2yY(()gI BIhvBm O g  B   gI!"&!"&!"&!"& "& "& "&?l' "+5gI;  w:;<M^_`z i@< '*++++j,W--0..///00Y112I222232333O3P34W4455555558@9:;;;U<<=> ??A=BBCCD E?F?GGEILIMIVIWIXIcIdIeIhI0000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 00000000p00000p000p000000000p00p0000000000p00000000(0M900M900M900M90000M900M900 BsDz),TVXi{Dz*SUWx+ !!8@0(  B S  ?'2MXZ^.34;}/<"+CJ076 : y +12;GNim%LSfm"+GN@H    + 0 3 : !!b!j!"""#/#K#Y#o#w#0$8$9$@$$$$$%%!%(%7&>&&&&&>(C(k(q(r(y(=)B){)),+1+++++,,~----Q.\...#/./0&0p1{111M2X222222222x33=4G44444-5?5i5t5v6{6|6666~777777788898D8@9R9]999::|::;;;;<<[<f<;=F===>'>>>>>>>/?:???B@M@0A:AAAAAABBBhBsBC CJCUCCC-E2E3E:EyE}EFFFGG GeGlG|GGH#H8HCHHHMIhI9<LM]`y z hi?@; < ''**++++i,j,V-W-..//0000X1Y122331333N3P334V4W444555588?9@9A9::;;;;;;U<W<<<==>> ????AA=B?BBBC!CCCDD EE>FAF>GAGGGDIGIKIMIhI@9MIhIDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDraganyb7FEnh^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.yb71==FRz$dM9z @9GhI])09@d  *$gI *8HZUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qlՑf%0g \>%!~4d#9'I9 3QH(?1=+Nadogradnja ~upne crkve u Strizivojni, 1937Dragan DamjanovicDragan Oh+'0  ,8 T ` lx,Nadogradnja upne crkve u Strizivojni, 1937adoDragan DamjanoviccrragragNormalDDraganD7agMicrosoft Word 10.0@9+@j@j0՜.+,0 hp   Dragang#9A ,Nadogradnja upne crkve u Strizivojni, 1937 Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXY[\]^_`abcdefghijklnopqrstvwxyz{|Root Entry F@B1TableZ&$WordDocument.SummaryInformation(mDocumentSummaryInformation8uCompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q