Pregled bibliografske jedinice broj: 232511
Atopijski dermatitis - što trebamo znati?
Atopijski dermatitis - što trebamo znati? // Imunodermatologija II - Imunološki odgovori u koži / Lipozenčić, Jasna ; Marinović, Branka (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2005. str. 1-5 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 232511 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Atopijski dermatitis - što trebamo znati?
(Atopic dermatitis - what should we know?)
Autori
Lipozenčić, Jasna ; Zrinjka Paštar ; Marinović-Kulišić, Sandra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Imunodermatologija II - Imunološki odgovori u koži
/ Lipozenčić, Jasna ; Marinović, Branka - Zagreb : Medicinska naklada, 2005, 1-5
Skup
Poslijediplomski tečaj I. kategorije "UImunodermatologija II - Imunološki odgovori u koži
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.12.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
imunodermatologija; imunološki odgovori u koži; autoimunske bolesti
(Immunodermatology; immunologic skin reactionsi; autoimmune skin disease)
Sažetak
Atopijski dermatitis (AD ; atopijski egzem (AE), neurodermitis, endogeni egzem je kronična, neinfektivna upalna recidivirajuća dermatoza koja se pojavljuje s jakim svrbežom, pozitivnom obiteljskom anamnezom o drugim atopijskim bolestima i karakterističnim kožnim promjenama, prema definiciji Svjetske organizacije za alergologiju (WAO) i Europske akademije za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI). Patogeneza AD još nije posve razjašnjena. Egzem nadomještava Atopy eczema/dermatitis syndrome (AEDS) prema EAACI nomenklaturi. Prevalencija je 2-5% (u djece do 1. godine života 15%) (1). Etiološki koncept ove bolesti odražava se vrlo različito od naglašavanja neurogenog utjecaja (neurodermitis), endogeni egzem ; obiteljska i nasljedna predispozicija za preosjetljivost kože i sluznica na okolišne tvari, preko hiperprodukcije imunoglobulina E (igE i/ili poremećaja farmakološke reaktivnosti (1-3). Nedavno je postavljena nova definicija atopije koja se striktno odnosi na produkciju IgE (4). Značajna je opservacija udruženosti polimorfizma (rs 18 00875) u promotorskoj regiji mastocitne kimaze (CMA1) i kandidatnih gena s AD.Liječenje AD ovisi o fazama pogoršanja. Potrebno je kontrolirati bolest i sprječavati recidive, omogućiti dugotrajnu stabilizaciju bolesti bez nuspojava tijekom liječenja. Pogoršanja ponekad uzrokuju kontaktnu preosjetljivost i infekcije. Detaljni dermatološki pregled treba obuhvatiti, uključujući i limfne čvorove, cijelu kožu i prirodne otvore na tijelu. Ponekad bolesnici imaju vlastitu viziju o uzrocima njihove bolesti, osobnu i obiteljsku frustraciju o nuspojavama liječenja, stoga se treba provesti posebna edukacija bolesnika i roditelja o potrebi stalne temeljne njege kože u prevenciji recidiva (1, 6). Faktore rizika treba izbjegavati. Potrebno je poznavati prirodni tijek AD (nijedna do sada studija ne zadovoljava u svim postulatima). Pravilni odabir terapijskog postupka ovisi o fazi bolesti AD i površini bolesne kože. Primjenjuje se lokalni pripravak sam ili u kombinaciji s lokalnim kortikosteroidom ili antimikrobnim sredstvom uz obvezatnu njegu svih suhih dijelova kože. Antihistaminik se primjenjuje u fazama pogoršanja, a u rezistentnim slučajevima i imunosupresivi. Preduvjet je uspješnosti liječenju atopijskog dermatitisa njega kože, otkloniti čimbenike rizika i pravilan odabir ljekovitog sredstva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
