Pregled bibliografske jedinice broj: 232448
Utjecaj uporabe aminoglikozida na nastanak i širenje otpornih bakterija
Utjecaj uporabe aminoglikozida na nastanak i širenje otpornih bakterija, 2005., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 232448 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj uporabe aminoglikozida na nastanak i širenje otpornih bakterija
(Influence of aminoglycoside usage on the emergence and spread of resistant bacteria)
Autori
Milas, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.12
Godina
2005
Stranica
152
Mentor
Kalenić, Smilja
Ključne riječi
otpornost; bakterije; aminglikozidi
(resistance; bacteria; aminoglycosides)
Sažetak
Otpornost bakterija na aminoglikozide (ili antibiotike uopće) je rastući problem u cijelom svijetu, , posebno kada su u pitanju teški bolesnici. Oni predstavljaju ipak samo vrlo mali broj osoba u kontaktu s bakterijama. Nepoznato je što se događa s bakterijama u ostaloj populaciji ne tako teških bolesnika, odnosno zdravih ljudi. Premda je u "zatvorenim bolničkim sustavima" u bolesnika jako izražen problem otpornosti bakterija na aminoglikozide (antibiotike), u radu se pokušalo dati odgovor što se s bakterijskom otpornosti događa u ostalom, izvanbolničkom dijelu cijelog sustava, odnosno promatrati taj problem kao dio jedinstvenog i dinamičnog sustava u bakterijskom svijetu. Za ispitivanje E.coli, S.aureus i P.aeruginosa uzeti su uzorci krvi, urina i obrisci kirurških rana bolensika u bolnici te uzorci bolesnika Doma zdravlja osijek (DZO)(primarne zdravstvene zaštite - PZZ) koji nisu u zadnjih 5 godina boravili u bolnici. Bolesnici iz PZZ su uzeti kao kontrolna skupina budući da se u PZZ ne provodi parenteralna terapija aminoglikozidima. Procijenjeno je da je razmak od 2 godine dovoljan kako bi eventualno osjetljivi sojevi pod utjecajem aminoglikozida postali otporni. ispitana je osjetljivost E.coli, S.aureus i P.aeruginosa na genatmicin, netilmicin i amikacin semikvantitativno disk-difuzijom u agaru, a genotip tih bakterija određen je PFGE postupkom. Određen je i ključ na temelju kojega će se određivati sličnost za svaki klon. Od statističkih metoda korišten je hi kvadrat test i 2x2 tablica kontingencije. U oba je razdoblja ukupno prikupljeno 407 sojev, 202 s bolničkih odjela i 205 iz PZZ. E.coli je ukupno izoliran 221 soj, 89 iz bolnice i 132 iz PZZ. P.aeruginosa je izolirano 99 sojeva, 69 iz bolnice i 30 iz PZZ. S.aureus je obrađeno 87 sojeva, 42 iz bolnice i 45 iz PZZ. PFGE postupkom pbrađeno je 41 soj E.coli, 17 iz PZZ i 24 iz bolnice, S.aureus 42 bolnička soja, a P.aeruginosa 55 sojeva, 17 iz PZZ i 38 iz bolnice. Od 1997. do 2001. godine statistički značajno raste potrošnja gentamicina i netilmicina, dok potrošnja amikacina bitno pada iz financijskih razloga. Utvrđeno je da na ispitane sojeve u smislu razvoja otpornosti bitno ne utječe potrošena količina ispitanih aminoglikozida. Tome u prilog govori i analiza tablica kontingencije. Sojevi su razvrstani u klonove. Klon predstavlja srodnost ili sličnost skupina bakterijskih jedinki od 80% (90%)na temelju genotipizacije, odnosno sličnosti fragmenata DNA nakon restrikcije. Klonovi nisu načinjeni na temelju filogenetske sličnosti. Razvrstani su na kraju u četiri trenda. Svaki trend predstavlja klonove čiji sojevi pokazuju iste promjene osjetljivosti/otpornosti između dva promatrana vremenska razdoblja. U prvom trendu sojevi u 29 klonova (28, 4%) pokazuju postojanu sjetljivost/otpornost na ispitane aminoglikozide kroz oba razdoblja, bez obzira na to radi li se o bolničkim ili izvanbolničkim sojevima. 28/29 klonova zadržalo je u oba ispitana razdoblja osjetljivost na ispitane aminoglikozide, a samo je 1/29 zadržao otpornost. Ovo govori u prilog tvrdnji da a priori postoje osjetljivi i otporni sojevi. Najzastupljeniji druugi trend osjetljivosti/otpornosti sadrži raznovrsne klonove (50, 5%) sa sojevima koji su ili osjetljivi ili otporni na ispitane aminoglikozide, ali pronađeni samo u jednom ispitanom razdoblju. Zbog toga u tim klonovima nije bilo moguće odrediti smjer promejne osjetljivosti. Pormjenu od otpronosti prema osjetljivosti između prvog i drugog razdoblja u trećem trendu je imalo ukupno 12 klonova (11, 8%), a obratno, u četvrtom trendu, pormjenu od osjetljivosti prema otpornosti pokazalo je 11 klonova (10, 8%). Svi trendovi kao i najveći broj klonova sasatvljeni su od sojeva kako iz bolnice, atko i iz PZZ što ne govori u prilog tvrdnji da postoje "zatvoreni ili zatvoreniiji ili otvornei ili otvoreniji" sustavi. Podaci iz trećeg trenda samo donekle potvrđuju predpostavku da aminoglikozidi utječu na razvoj i širenje otpornosti jer postoji i obrnuti proces prikazan u četvrtom trendu. Zbog toga se u sljedećim ispitivanjima treba odrediti više vremenskih intervala i duže vrijeme ispitivanjakako bi se smejr promjene osjetljivosti/otpornosti jednog klona moglo kvalitetenije pratiti kroz vrijeme. Na temelju vremenski dužih ispitivanja trebalo bi dati odgovor zašto neke bakterije lakše, a neke teže razvijaju otpornost ili zašto neke otporne bakterije postaju osjetljive.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
0108121
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Smilja Kalenić
(mentor)