Naslov
Svi životi jedne ljubavi: prilog poetici ruskog emigrantskog prijevoda
(All the lives of one love: about the poetics of Russian emigre translation)

Autori
Lukšić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
Tradicija i individualni talent (Misao o prevođenju kroz stoljeća)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.12.2005. - 10.12.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
prijevodi ruskih emigranata
(translations of Russian emigre)

Sažetak
Irena Lukšić, Svi životi jedne ljubavi: prilog poetici ruskog emigrantskog prijevoda U naslovu „ memoara“ ruske emigrantske spisateljice Irine Aleksander Svi životi jedne ljubavi mnogi su čitatelji tražili vezu s dvojicom ključnih protagonista – Božidarom Aleksanderom, autoričinim mužem, i Miroslavom Krležom, autoričinim prijateljem. Međutim, pomnijim iščitavanjem teksta dolazi se do zaključka da je tematika „ ljubavi“ u prvome redu vezana za literarnu djelatnost Irine Aleksander. Pišući o tajnama prevoditeljskog zanata, ona kaže: „ tonskom vilicom ruskoga jezika tražim prvu notu, kad počinjem prevoditi. Na kalup ruskoga jezika natežem, rastežući koliko mogu, tvrdi, nepodatni hrvatsko-srpski“ . Taj njen napor koncentriran je zapravo na potragu za stilskim kontekstom, tako da se prijevodi doimaju kao autorski radovi, a autorski radovi kao prijevodi. Svi životi jedne ljubavi ponajprije su „ memoari“ o ruskoj književnosti i rusko-hrvatskim prožimanjima, a kronologija autoričina osobna života svedena je na ulogu posrednika između dva jezika i dvije kulture. Naročita pozornost u odjeljku o Aleksanderovoj usredotočena je na semantiku pojma „ pisanje“ , koji spisateljičina tekstobiografija tumači kao „ prevođenje“ . Josif Brodski u prijevodima engleskih metafizičkih pjesnika na ruski jezik na formalnom planu „ oživljuje“ rusku pjesničku tradiciju XVIII. stoljeća, dok u prijevodima na engleski promiče, kako kaže, „ duh natjecanja. U početku napisati bolje nego što, recimo, pišu oni koje poznaješ, tvoji prijatelji ; zatim bolje (odnosno, bolje možda nije ni ispadalo, no ponekad se činilo da jest) nego, recimo, Pasternak i Mandeljštam… odnosno, boriš se sa cijelom ruskom poezijom“ . Za razumijevanje Brodskijevih prijevoda na engleski od bitne važnosti je njegova esejistika. Vladimir pak Nabokov u svojim prijevodima očituje naročiti tip nostalgije za domaćom (ruskom) tradicijom, što se reflektira u pojavi intenzivnoga autokomentiranja. Nabokovljevi su prijevodi primjer „ teksta u tekstu“ .

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA