Naslov
Efekti stresa na imunološki sustav
(Effects of stress on immune system)

Autori
Šimić, Nataša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.04

Godina
1999

Stranica
100+prilog

Mentor
Manenica, Ilija

Ključne riječi
stres; operativni zahvat; kortizol; imunoglobulini; leukociti
(stress; operation; cortisol; imunoglobulins; leukocytes)

Sažetak
U psihoneuroimunološkim (PNI) ispitivanjima utvrđeno je da akutni i kronični stres izazivaju slabljenje imunološkog sustava, koje prati povećanje razine kortizola. Dva podsustava koja su uključena u reakcije na stres simpatikus-srž nadbubrežne žlijezde (reakcije straha i ljutnje), i podsustav hipotalamus-hipofiza-korteks nadbubrežne žlijezde (aktivira se u stanjima kroničnog stresa) utječu na razne aspekte imuniteta (reakcije limfocita na mitogene, razina imunoglobulina A, i sl.). Cilj ovog ispitivanja, bio je utvrditi efekte predoperativnog i postoperativnog perioda, (koji svaki na svoj način predstavljaju stresore), kao i samog kirurškog zahvata, na neke aspekte imunološkog sustava grupe pacijenata. U ispitivanju je sudjelovalo po 10 pacijenata tzv. eksperimentalne i kontrolne skupine, dobi od 42 do 69 godina, koji su, po prvi put, očekivali operaciju hernia ili žuči. Za 10 ispitanika eksperimentalne skupine ispitivanje je počelo sedam dana prije operacije u kirurškoj ambulanti, kada je svaki ispitanik ispunjavao upitnike za određivanje crte i stanja anksioznosti, razine aktivacije, te je davao svoje mišljenje o težini operacije na Borgovoj skali. Nakon toga mjerena je tjelesna temperatura, srčana frekvencija, te sistolični i dijastolični krvni tlak. Istom prilikom uzimani su uzorci krvi, a njihova analiza omogućila je praćenje promjena u razinama kortizola, imunoglobulina A, G i M, te broja leukocita. Ovaj postupak se ponavljao još dva puta prije operacije (dan prije, te dva sata prije operacije), kao i sedam dana poslije operacije. Neposredno nakon operacije, nakon buđenja pacijenta, također su uzimani uzorci krvi radi prethodno spomenutih laboratorijskih analiza. U postoperativnom periodu, liječnik je procjenjivao oporavak pacijenta u odnosu na uobičajeni oporavak nakon takve operacije na skali od tri stupnja. S obzirom da se ispitivanje vršilo u pet perioda, htjelo se vidjeti da li bavljenje pacijentima u predoperativnom periodu djeluje na neke psihofiziološke i/ili imunološke parametre, u smislu tzv. � Hawthorne efekta� . Zbog toga je formirana ekvivalentna kontrolna skupina pacijenata na kojima nisu vršena nikakva ispitivanja do dolaska u bolnicu radi operacije. Njihove razine kortizola, imunoglobulina (A, G i M), i leukocita, koje su dobivene dan prije operacije, uspoređene su s razinama istih varijabli pacijenata eksperimentalne skupine, koje su dobivene u isto vrijeme. Testiranje značajnosti razlika među varijablama dviju skupina nije pokazalo značajnih razlika, pa se može kazati da predoperativno ispitivanje pacijenata eksperimentalne skupine nije imalo efekata na razine navedenih varijabli. Za provjeru značajnosti promjena ispitivanih varijabli eksperimentalne skupine tijekom predoperativnog i postoperativnog perioda korištena je jednosmjerna analiza varijance za ponovljena mjerenja. ANOVA nije pokazala značajne efekte ispitivanih perioda na tjelesnu temperaturu, razinu kortizola, imunoglobulina A i M, dok su promjene ostalih varijabli bile značajne. Kada je riječ o promjenama opaženih varijabli u predoperativnom periodu može se uočiti sličnost njihovih promjena, tj. od sedmog dana pred operaciju dolazi do njihovog porasta, osim dijastoličnog tlaka, opće aktivacije i broja leukocita. Neke od ovih varijabli indiciraju porast stresa približavanjem dana operacije (puls, sistolični tlak, stanje anksioznosti i visoka aktivacija), dok druge istovremeno ukazuju na jačanje obrambenih funkcija organizma (imunoglobulin G). Iz ovoga bi se moglo zaključiti da se unatoč povećanju subjektivnog doživljaja stresa, organizam ipak priprema na � obranu� za tako snažni stresor, kao što je kirurški zahvat. Činjenica da se pacijentova procjena težine predstojeće operacije povećava njenim približavanjem, također potkrepljuje pretpostavku o povećanju subjektivnog doživljaja stresa približavanjem operacije. Anksioznost i visoka aktivacija se smanjuju postoperativno, kao i vrijednosti još nekih indikatora stresa (puls, sistolični i dijastolični tlak), pa se može kazati da stres opada postoperativno. Razina imunoglobulina G se nije mijenjala postoperativno, dok povećanje broja leukocita neposredno nakon operacije, kada je imunološko stanje organizma narušeno zbog operativnog zahvata, odnosno gubitka krvi, vjerojatno predstavlja akutnu obrambenu reakciju organizma, s ciljem sprečavanja infekcija neposredno nakon operacije. U zaključku se može kazati da dobiveni rezultati ovog ispitivanja ukazuju na porast stresa približavanjem operacije, te na jačanje imunološkog sustava predoperativno. U postoperativnom periodu imunoglobulin G ostaje nepromijenjen, a kao reakcija na operativni zahvat i mogućnost infekcije organizma, dolazi do povećanja broja leukocita. U skladu s očekivanjem, a vjerojatno zbog � efekta rasterećenja� u postoperativnom periodu došlo je do smanjenja anksioznosti, visoke aktivacije (stresa), što je bilo popraćeno padom pulsa i krvnog tlaka. U ovom ispitivanju imunosupresijski efekti kortizola nisu dokazani, jer nije bilo značajnih promjena ove varijable tijekom predoperativnog i postoperativnog perioda. Također, nije bilo ni značajnih korelacija ove varijable s indikatorima stanja imunološkog sustava. Stanje ovog sustava povezano je s dužinom postoperativnog oporavka pacijenta. Dobiveni rezultati također ukazuju i na značaj anksioznosti kao osobine ličnosti u promjenama stanja imunološkog sustava (značajne korelacije s imunoglobulinima i leukocitima).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA