Naslov
Prošlost Lupoglava u svjetlu De Franceschijevog prikaza kaštela Raške doline
(The History of Lupoglav in the Context of De Franceschi's Description of the Castles of Raša Valley)

Autori
Bertoša, Slaven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik Općine Lupoglav, 5(2005) / Jakovljević, Božo - Lupoglav, 2005, 36-56

Skup
XI. susret s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine

Mjesto i datum
Lupoglav, Hrvatska, 26.11.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Lupoglav; Camillo De Franceschi; kašteli Raške doline
(Lupoglav; Camillo De Franceschi; castles of Raša valley)

Sažetak
U uvodnom dijelu rasprave De Franceschi navodi da se stara lupoglavska utvrda nalazi na vrhu velike stijene, između Roča i Vranje, te da su je u drugoj polovici 13. stoljeća njemački feudalci nazivali Mahrenfels, u značenju: utvrđena stijena, tal. rupe fortificata. Nije poznato tko ju je i kada podignuo. Njezino prvo spominjanje u vlasništvu akvilejske crkve vezuje se za sukob između pape i kralja 1110., kada ih je patrijarh uspio pomiriti i za nagradu dobio kaštel Lupoglav. Nije točno poznato ni kada je Lupoglav konačno postao ovisan o goričkim grofovima. Kao njegovi gospodari u sljedećim razdobljima spominju se Mixe i Anna Eberstein (14./15. st.) ; Günther, Georg i Andreas Herberstein ; Petar Kružić (1527.) ; Margareta Tunzler i njezin sin Ivan Sinković ; Johann Ulrich Eggenberg (1626.) ; Pompeo II. (1634.), Lorenzo, Girolamo, Gian Giacomo II., Pompeo IV, Paolo, Paola i Ferdinanda Brigido ; Tommaso Sottocorona (1883.). Nije poznato na koji je način stara lupoglavska utvrda tako brzo propala, da je od nje ostala samo hrpa ruševina. Neki smatraju da je nastradala u požaru, drugi misle da ju je pogodio potres. Njezine su ruševine u velikoj mjeri poslužile pri gradnji novog kaštela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA