Naslov
Prošlost Rašpora i Rašporskog kapetanata
(The Past of Rašpor and Rašpor Captaincy)

Autori
Bertoša, Slaven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Buzetski zbornik, 30 / Jakovljević, Božo - Buzet, 2004, 21-44

Skup
Buzetski dani. 34. znanstveni skup

Mjesto i datum
Buzet, Hrvatska, 12.09.2003

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Rašpor; Rašporski kapetanat
(Rašpor; Rašpor Captaincy)

Sažetak
Selo Rašpor smješteno je u planinskoj dolini, na cesti koja od Lanišća vodi prema Trsteniku, Danama i Vodicama. Ruševine znamenite utvrde nalaze se oko 600 m sjeverno od sela, na brdu Gradina, a do njih se dolazi putem koji se iz naselja uspinje prema brdu. U prošlosti su se iz Rašpora lako mogli kontrolirati putevi koji su središnju Istru povezivali s predalpskim zaleđem. Ovo značajno strateško uporište prvi se put u izvorima spominje u 13. stoljeću. Pripadalo je akvilejskoj crkvi, a njime su upravljali gastaldi iz obitelji goričkih grofova. Financijski oštećeni zbog stalnih ratova, često su se nalazili u novčanoj stisci, pa su kao zalog za svoje zajamske obveze vjerovnicima davali cijele gospoštije ili njihove dijelove. Tako je 1358. grof Majnard Gorički utvrdu dao u miraz sestri Elizabeti, supruzi kneza Jurja Krbavskog, a 1394. Ani Goričkoj prilikom udaje za krčkog kneza Ivana Frankopana. God. 1402. Rašpor je prodan Veneciji. Rašporski kapetan bio je najviši vojni i politički autoritet seoskog područja, kojem se trebalo obratiti za sva administrativna i pravna pitanja. U Ratu Cambraiske lige utvrdu su 1511. zauzele i opljačkale nadvojvodine snage, pa je mletački rektor premješten u Buzet, zadržavši, međutim, titulu raqšporskog kapetana. Rašporskom feudu pripadala su sela Račja Vas, Trstenik, Slum, Brest, Kropinjak, Podgorje, Dane, Brgudac, Lanišće, Klenovšćak, Prapoće, Podgaće, Jelovice, Novaki, Vodice, Vele i Male Mune i Žejane. Kasnije je posljednjih šest sela došlo u posjed Austrije. Gospoštija je imala i svoj urbar (1394.)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA