Pregled bibliografske jedinice broj: 23130
Zagreb as a Treasury of Artefacts Concerning Glagolitic Singing
Zagreb as a Treasury of Artefacts Concerning Glagolitic Singing // Zagreb i glazba: Zagreb and Music 1094-1994 / Tuksar, Stanislav (ur.).
Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 1998. str. 557-581 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 23130 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zagreb as a Treasury of Artefacts Concerning Glagolitic Singing
Autori
Doliner, Gorana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zagreb i glazba: Zagreb and Music 1094-1994
/ Tuksar, Stanislav - Zagreb : Hrvatsko muzikološko društvo, 1998, 557-581
Skup
Zagreb i hrvatske zemlje kao most između srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura: Zagreb and Croatian Lands as a Bridge between Central-European and Mediterranean Musical Cultures
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.09.1994. - 01.10.1994
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
glagolitic singing; Zagreb
Sažetak
Parafrazirajući naslov poznate izložbe - Zagreb 1978, autorica Anica Nazor), ujedno, podsjećajući da je Zagreb tada predstavljen zaista kao riznica originalnih glagoljski spomenika, želim ukazati i na glazbeni sloj hrvatskog glagoljaštva te na Zagreb kao centralno mjesto sabiranja građe glagoljaškog pjevanja i građe koja pruža podatke o glagoljaškom pjevanju. Spomenici glagoljaškog pjevanja dosta se razlikuju od svih ostalih pojavnosti glagoljaštva. Naime, nisu sačuvani (a izgleda da su u manjem broju i postojali) izravni glazbeni izvori glagoljaškog pjevanja, notni zapisi uz glagoljske tekstove iz starijih razdoblja. Među rijetkima, koji svjedoče da su zapisi ipak postojali, su notni zapisi četiri glazbena retka s tekstom Ne plačte se jure veće... zabilježena u rukopisnom glagoljskom zborniku iz g. 1556. (uz zapise je naznačena 1564. g; Arhiv HAZU IV a 47). Mnogi su izvori zapravo izravni ili modificirani napjevi gregorijanskog korala te tek od 19. stoljeća datiraju sve brojniji zapisi glagoljaških melodija, nastali najčešće posredstvom istraživača. Dvadeseto stoljeće pruža novi korpus građe: magnetofonske snimke glagoljaškog pjevanja. Tako se prepliće građa iz pisanih (rukopisnih i tiskanih) izvora pri čemu su važni i najrazličitiji podaci o glazbi (npr. rubrike u liturgijskim glagoljskim knjigama) i građa sačuvana usmenom predajom. Naša još uvijek krnja spoznaja o pojavi glagoljaškog pjevanja ipak omogućuje uvid u postojanost, stupnjeve razvoja, opće i posebne odrednice te, nadasve, da se radi o nezaobilaznoj komponenti ukupnog hrvatskog glagoljaštva.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
