Naslov
Geokemijske i mineraloške značajke paleotala u pleistocenskim praporima istočne Slavonije i Baranje
(Geochemical and mineralogical characteristic of the Plistocene paleosols in loess profiles in Eastern Slavonia and Baranja)

Autori
Galović, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.11

Godina
2005

Stranica
278

Mentor
Durn, Goran ; Halamić, Josip

Ključne riječi
geokemija; prapor; paleotlo; pleistocen; Hrvatska
(geochemistry; loess; paleosol; Pleistocene; Croatia)

Sažetak
Istočna Slavonija i Baranja pretežito su izgrađene od pleistocenskog prapora i holocenskih aluvijalnih sedimenata. Zadatak ove disertacije bio je istraživanje prapora mlađeg pleistocena terenskim i laboratorijskim istraživanima. Izabrani su reprezentativni profili na Banskom brdu (Zmajevac) i uz obalu Dunava (Erdut i Šarengrad). Prisutnost sedimenta tla s jedne strane, i modalnom analizom dokumentiran različit sastav horizonata prapora unutar jedne sekvencije prapora s druge strane, ukazuju da unutar prapora postoji hijatus u kojem je tlo erodirano. Na temelju toga može se pretpostaviti da je izvjestan broj paleotala erodirano, a da to nije dokumentirano prisutnošću K-horizonta. Ako se uzme u obzir da K-horizont nastaje pedogenezom dobro razvijenog autohtonog paleotla, uzastopni slijed od nekoliko K-horizonata bez paleotla između njih može ukazati da je nekoliko paleotala erodirano. Time je isključena mogućnost označavanja paleotala &#8221; brojanjem od površine&#8221; . Sintezom prikazanih profila vjerojatno bi se dobio stup s oko osam paleotala. Preliminarni rezultati datiranja ukazuju da je najstarije analizirano paleotlo nastalo tijekom interglacijala Ri&#946; /Würm. Dobro razvijenim tlima se smatraju eutrični kambisoli, dok su mlađa tla najčešće kastenozemi. U istraživanim proflima paleotala erodiran je A-horizont. Vjetrom transportirana zrna imaju tragove udaraca, visokosferična su i dobro zaobljena sa zaobljenim uglovima i bridovima i gotovo potpuno uništenim prvobitnim površinama zrna. U analiziranim horizontima paleotala kvarca ima 50 do 83% lake mineralne frakcije, dok ga u ostalim analiziranim horizontima ima manje od 50%. Za sve horizonte u kojima je muskovit dominantni mineral karakteristično je recentno ubušavanje organizama. Usporedbom modalnog sastava i indeksa trošenja (W.I.) pokazalo se da je u horizontima u kojima je muskovit dominantan mineral, W.I. višestruko viši nego u ostalim horizontima. Paleotla su obogaćena slabije mobilnim elementima u tragovima, što se osobito vidi kod pedogenetski bolje razvijenih paleotala Horizonti koji su pedogenetski slabije razvijeni imaju sadržaj REE u istom rasponu u kojem su se nalaze i horizontima paleotala, dok horizonti prapora imaju niže vrijednosti sadržaja REE. Na temelju koeficijenata trošenja Ba/Sr i (CaO+Na2O+MgO+K2O)/Al2O3 jasno se izdvajaju horizonti paleotala. Osnovni statistički parametari pokazuju da ne postoji značajna razlika u kemijskom sastavu pojedinih profila. U horizontima prapora prisutno je <0, 1% dok, je u horizontma paleotala prisutno 0, 1 do 0, 5% TOC. Na temelju vrijednosti TOC mogu se razlikovati podskupine uzoraka izdvojene prema stupnju pedogenetskog razvoja. Rezultati F- i t-testa pokazali su da koeficijent trošenja Ba/Sr, zadovoljava uvjete o jednakosti varijanca i srednjih vrijednosti u slabo razvijenim paleotlima i paleotlima. Slijedom toga ne može se odbaciti mogućnost da ta dva skupa podataka pripadaju istoj populaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA