Pregled bibliografske jedinice broj: 230552
Dvorci sjeverozapadne Hrvatske - mogući turistički itinerari
Dvorci sjeverozapadne Hrvatske - mogući turistički itinerari // Međunarodni znanstveno-stručni skup "Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima" / Obad Šćitaroci, Mladen ; Božić, Nikša (ur.).
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005. str. 49-56 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 230552 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dvorci sjeverozapadne Hrvatske - mogući turistički itinerari
(Manors of north-western Croatia - Possible tourist itineraries)
Autori
Božić, Nikša ; Krajnik, Damir ; Ivanković, Vedran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Međunarodni znanstveno-stručni skup "Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima"
/ Obad Šćitaroci, Mladen ; Božić, Nikša - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005, 49-56
Skup
Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.11.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Kulturni turizam; dvorci i kurije; kulturni itinerari; sjeverozapadna Hrvatska
(cultural tourism; manors and curiae; cultural itineraries; northwestern Croatia)
Sažetak
Brojni dvorci i kurije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj vrijedan su element kulturnog naslijeđa, nažalost slabo iskorišteni u smislu ponude kulturnog turizma. Iako neki od njih imaju stalne muzejske postave ili se u njima odvijaju povremene kulturne manifestacije evidentno je nepostojanje sustava koordinacije, zajedničke promidžbe i osmišljene turističke ponude. Brojnost dvoraca na razmjerno malom prostoru veliki je potencijal za razvijanje mreže ponude kulturnog turizma u obliku tematskih kulturnih ruta. Danas su dvorci pojedinačne točke u prostoru, često sakrivene od individualnih putnika i znatiželjnika te nedostupne sredstvima javnog ili organiziranog prijevoza. Dok osmišljavanje prenamjene dvoraca i realizacija obnove zahtijeva velika financijska sredstva i umješnost u savladavanju brojnih ograničenja (administrativnih, financijskih, organizacijskih), osmišljavanje turističkih itinerara po dvorcima pojedinih regija zahtijevalo bi prvenstveno inicijativu i kreativnost te suradnju i koordinaciju turističkih zajednica, vlasnika i korisnika dvoraca, turističkih agencija, javnih institucija i drugih (možda i novoformiranih?) ustanova ili udruga. Iako u skromnom obimu, turistička ponuda u obliku pojedinačnih muzejskih izložbi, ugostiteljskih sadržaja i smještajnih sadržaja u dvorcima već postoji. Nju bi se moglo uključiti u novo osmišljene kulturne rute koje bi omogućavale turističke obilaske dvoraca pojedine regije. Čak i dvorci koji nemaju turističku ili kulturnu namjenu, nemaju osmišljenu namjenu ili su u lošem građevnom stanju (i kao takvi teško se mogu smatrati pojedinačnom turističkom atrakcijom) mogu biti uključeni u turističku ponudu koja se zasniva na mreži dvoraca. Ovako zamišljena mreža dvoraca uključenih u osmišljene turističke itinerare je promjenjiva i prilagodljiva, može se ostvariti uz relativno mala sredstva a dobit je višestruka – u obliku afirmacije dvoraca koji već imaju turističku namjenu, poticaja za one koji nemaju definirane namjene te kao novog oblika turističke ponude cjelokupne regije zasnovanog na prepoznatljivim elementima lokalnog identiteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
