Pregled bibliografske jedinice broj: 23050
The Case of Croatian Symphony till the Modern Age
The Case of Croatian Symphony till the Modern Age // Arti musices, 28 (1997), 1-2; 47-56 (podatak o recenziji nije dostupan, stručni)
CROSBI ID: 23050 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
The Case of Croatian Symphony till the Modern Age
Autori
Majer-Bobetko, Sanja
Izvornik
Arti musices (0587-5455) 28
(1997), 1-2;
47-56
Ključne riječi
Symphony; Croatia
Sažetak
U tekstu se donosi pregled dvijestoljetne povijesti simfonije u Hrvata koja započinje simfonijama Luke Sorkočevića. Njihova sudbina zapravo je paradigmatična za svekoliku ranu simfonijsku hrvatsku produkciju. Te su simfonije naime skladane, izvedene i zaboravljene do sredine 20. stoljeća kada Stjepan Šulek objavljuje njihovo suvremeno izdanje. Otad hrvatsko simfonijsko stvaralaštvo 18. stoljeća postaje predmetom intenziviranog muzikološkog istraživanja i obradbe što, među ostalim, rezultira i otkrićem 8. Sorkočevićeve simfonije, te detaljnijim prezentiranjem dotad slabo poznatih simfonijskih opusa Julija Bajamontija, Amanda Ivančića i Jana K. Vanhala. 19. stoljeće donosi iznenadan prekid već uspostavljenog kontinuiteta u razvoju simfonije. Premda se uvijek može reći da jednostavno nije bilo skladatelja nadarenog za pisanje simfonija i premda je istina da većina njih nije imala potpunu glazbenu naobrazbu, ipak valja potražiti i neke druge uzroke ovoj pojavi. Možda ih ponajprije možemo naći u poznatom zahtjevu što ga je inaugurirao Narodni preporod, a u drugoj polovini stoljeća revitalizirao Franjo Kuhač, kojim se od umjetnosti, pa i glazbe, zahtjeva da odgovara umjetničkim, ali i nacionalnim kriterijima. Nacionalne ideje izravnije se prezentiraju putem riječi pa je i interes skladatelja usmjeren takvim glazbenim vrstama: vokalnoj, vokalno-instrumentalnoj i scenskoj glazbi. Krajem stoljeća afirmiraju se postupno u prvi plan umjetnički kriteriji, a i interesi skladatelja se šire. Tako su 1917. godine nastale i prve dvije moderne simfonije autori kojih su Franjo Lučić i Dora Pejačević. Otad se kontinuitet razvoja simfnije nije prekidao (simfonije su još skladali istaknut skladatelji Antun Dobronić, Ivan Brkanović, Josip Štolcer Slavenski, Stjepan Šulek, Bruno Bjelinski, a među najmlađima Frano Parać i Sanja Drakulić) prkoseći onim kritičarima koji su tvrdili da je cijela ideja simfonije mrtva.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
101777
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Sanja Majer-Bobetko
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- RILM (Repertoire International de la Litterature Musicale)-New York
- U.S.A.)
- Bibliographie des Musikschrifttums-Mainz (Njemačka)
- The Music Index-Warren (MI
- U.S.A.)
- Zeitschriftendienst Musik
- Deutsches Bibliothekinstitut-Berlin (njemačka)