Naslov
KORIŠTENJE VODE ZA JAVNU VODOOPSKRBU U HRVATSKOJ
(WATER USE FOR PUBLIC WATER SUPPLY IN CROATIA WATER USE FOR PUBLIC WATER SUPPLY IN CROATIA)

Autori
Gereš, Dragutin ; Dadić, Željko ; Lovrić, Edo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
VODA I JAVNA VODOOPSKRBA / Lovrić, Edo - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb i Županijski zavodi za javno zdravstvo, 2005, 5-23

Skup
IX znanstveno-stručni skup Voda i javna vodoopskrba

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 03.11.2005. - 06.11.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
iskorištavanje vodnih resursa; vodoopskrbni sustavi; razvitak; privatizacija vodoopskrbnih sustava; Hrvatska
(use of water resources; water supply systems; development; privatising the public water supply; Croatia)

Sažetak
U radu je prikazano i analizirano stanje korištenja vodnih resursa za javnu vodoopskrbu u Hrvatskoj. Utvrđeni su problemi i definiran je razvoj javne vodoopskrbe u Hrvatskoj. Godišnja količina zahvaćene podzemne i površinske vode kreće se od 500 do 530 milijuna prostornih metara vode, a isporučene vode potrošačima u rasponu od 310 do 370 milijuna prostornih metara vode. Gubici vode u sustavima i dalje su veliki. Izdanim koncesijama za zahvaćanje podzemne i površinske vode za javnu vodoopskrbu dozvoljava se korištenje oko 687 milijuna prostornih metara /god. vode. Za potrebe javne vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj koristi se pretežito zahvati podzemnih voda, 90 posto količina vode a preostalih 10 posto su zahvati površinskih voda. // Vlastiti vodni resursi u količinskom smislu, za sada, nisu ograničavajući čimbenik razvoja održivog korištenja voda. Na temelju raspoloživih podataka može se procijeniti da potrošnja stanovništva i ukupnog gospodarstva (bez hidroenergetike) iznosi oko 5 posto vlastitih voda. // Prosječna opskrbljenost Republike Hrvatske vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi 76 posto stanovništva. U razdoblju od 1990. do 2002. godine prosječna priključenost stanovništva na javne vodoopskrbne sustave povećana je za 13 posto. Iz javnih vodoopskrbnih sustava opskrbljuje se vodom i veći dio gospodarskih djelatnosti. Predviđa se povećanje prosječnog stupnja opskrbljenosti do 2009. godine na 88 posto, odnosno u godini 2015. na 94 posto, što znači prosječno povećanje od 1, 4 posto godišnje. // Poteškoće u vodoopskrbi proizlaze iz prostorno/vremenskog rasporeda zahvata voda i korisnika, te izrazito velikih potreba u kraćem ljetnom razdoblju u turističkim područjima. Na području jadranske obale je praktički kod svih naselja priobalnog područja izgrađena vodoopskrbna mreža s pratećim objektima. Vodoopskrba dijela otoka rješava se i dovođenjem vode s kopna, a u manjem opsegu opskrbom iz vlastitih izvora, putem vodonosaca, skupljanjem kišnice u cisterne i preradom vode putem desalinacije. // Urbanizacija i izgradnja industrijskih pogona bez izgradnje komunalnih sustava odvodnje otpadnih voda i njihovog učinkovitog održavanja rezultira sve većim ugrožavanjem kakvoće podzemnih voda. Problemi su posebno izraženi u blizini većih gradskih središta. Značajnijim mjerama zaštite vodonosnih područja treba usporiti procese onečišćenja vode, kako bi se osigurala zadovoljavajuća opskrba stanovništva vodom. // U idućem razdoblju u cjelini javna vodoopskrba u Hrvatskoj mora se dići na višu tehnološku razinu, a posebno učinkovitost i djelotvornost sustava kao i sigurnost javne vodoopskrbe, uz daljnje povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva. // U mogućem sučeljavanju s privatizacijskim trendovima potrebno je definirati stajališta o vodi kao ljudskom pravu, općem dobru i narodnom bogatstvu ; o pitanju privatizacije vodnih resursa, što treba tretirati kao pitanje nacionalnog suvereniteta ; o institucionalnom ustroju koji onemogućuje rivalitet različitih državnih subjekata na vodama ; u javnoj vodoopskrbi isključiti mogućnost privatizacije prava na vodne resurse.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA