Pregled bibliografske jedinice broj: 229766
Upotreba termokamere u kliničkoj i eksperimentalnoj medicini
Upotreba termokamere u kliničkoj i eksperimentalnoj medicini // Zbornik sažetaka. IV. kongres Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata
Zagreb, 2005. (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 229766 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Upotreba termokamere u kliničkoj i eksperimentalnoj medicini
(The use of thermocamera in clinic and experimental medicine)
Autori
Shejbal, Dražen ; Drviš, Petar ; Pegan, Boris ; Kalogjera, Livije ; Švajić, Srećko ; Boras, Ivanka ; Suša, Mirela.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Zbornik sažetaka. IV. kongres Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata
/ - Zagreb, 2005
Skup
IV. kongres Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 18.07.2005. - 21.07.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
termokamera; medicina; preživljavanje režnjeva
(Thermocamera; medicine; flap survival)
Sažetak
Upotreba termokamere u medicini doživjela je svoj najveći uspon sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada se termografijom služilo u dijagnostici tumorskih bolesti dojke, apscesa mekih tkiva, cirkulatorne insuficijencije okrajina i nekih reumatskih bolesti. Potom termokamera kao dijagnostičko sredstvo pada u zaborav. Poboljšanjem razlučivosti termokamere, uvođenjem dinamičke termografije i usavršavanjem računalnih programa termokamera danas ponovno postaje dijagnostičko sredstvo kod procjene debljine eshare opekotina, prohodnosti krvnih žila u kardiokirurgiji, lociranje perforatornih krvnih žila u plastično rekonstruktivnih režnjeva, procijeni vitaliteta gingive u stomatologiji, sindroma naprezanja u sportskoj medicini te procjeni vitaliteta režnjeva u rekonstruktivnoj kirurgiji. Bitna razlika naspram prvog zlatnog doba je da termokamera sadašnjim eksperimentalnim radovima prestaje biti samo jednodimenzionalna metoda oslikavanja temperature ljudske kože, već kombinacijom viševektorskog snimanja, dinamičke termografije i složene računalne obrade uspjeva tomografski locirati patološke procese u tkivima. Siemens razvija uređaj koji kombinira mjerenje otpora tkiva i termografsko snimanje za detekciju tumorskih bolesti dojke. Danas nema sigurne metode procjena vitalnost plastično rekonstruktivnih režnjeva, te prikazujemo i naša istraživanja patomorfološkog korelata odumrlog tkiva kožnog režnja leđa štakora s prikazom pada temperature režnja upotrebom termokamere kao i drugih aspekata upotrebe termokamere u poboljšanju kirurškog liječenja bolesti glave i vrata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti