Naslov
Petrić Panarchia i novoplatonizam
(Petrićs Panarchia and neoplatonism)

Autori
Banić-Pajnić, Erna

Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 1-2 (1999), 72-73; 89-96

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
renesansni novoplatonizam; krscanstvo; philosophia perennis
(Renaissance Neoplatonism; Christianity; philosphia perennis)

Sažetak
"Panarchia" je po mnogočemu najzanimljiviji dio Petrićeve "Nove filozofije o sve-općem" Jedna od stvari koje intrigiraju u tom dijelu NSF jest činjenica da Petrić u sadržaju cijele knjige nenajavljenu raspravu "o najvišem Trojstvu" ("De summa Trinitate ac divinitate") uvrštava u svoju raspravu o počelu, što je provodi u posve novoplatopničkom duhu. Odgovor na pitanje o motivima takva poduhvata nalazimo djelomično u predgovoru "Nove filozofije", gdje Petrić izričito iskazuje svoje nastojanje oko "obnove vjerovanja" , što je po njemu moguće provesti jedino pomoću filozofije. Kako se radi o "obnovi vjere", to može biti samo jedna "pia phiolosophia", dakle "pobožna filozofija", a upravo tako označava on i svoju vlastitu filozofiju. Rješenje ključnog problema te filozofije, u biti platoničko/novoplatoničkim filozofiranjem posredovanog problema odnosa Jednog - počela (koje Petrić izričito imenuje i Bogom) i onoga što je po počelu (sve-ukupnost) nalazi Petrić u trojakoj strukturiranosti Jednog - počela. Kršćanski nauk o Trojstvu, odnosno kršćansko tumačenje odnosa osoba Trojstva biva onda interpretirano u okviru rasprave o trojednom počelu kao jedno moguće rješenje gore naznačenog filozofijskog problema, pri čemu ta interpretacija koncepcije Trojstva biva uvedena kaldejsko-hermetičkim spekulacijama koje on nalazi u temelju tradicije "piae philosophiae" Takvo viđenje kršćanskog nauka, u kojem se iz njega gubi sve jednokratno, no čime on ujedno postaje razumski dokučivim, otvara pitanje motiva Petrićeva posezanja za tradicijom "piae philosophiae" (u biti gnostičkih spisa kaldejsko - hermetičke tradicije), ali ujedno i pitanje koliko je onda njegova filozofija uistinu jedna "pobožna filozofija". U tekstu se naznačuje kako posezanje za tom tradicijom u Petrića nije samo formalno te upućuje na mjesta iz kojih jasno proizlazi da je Petrićevu filozofiju doista moguće vidjeti i kao jednu "pia philosophia”.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA