Naslov
Utjecaj doza i oblika N-gnojiva na odnos nitrata i oksalata u cikli (Beta vulgaris var. conditiva Alef.)
(Influence of rates and nitrogen ferilizer forms on nitrates and oxalates ratio in red beet (Beta vulgaris var. conditiva Alef.))

Autori
Ugrinović, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.04

Godina
2004

Stranica
117

Mentor
Herak Ćustić, Mirjana

Ključne riječi
gnojidba dušikom; nitrati; oksalati; cikla
(nitrogen fertilization; nitrate; oxalate; red beet)

Sažetak
Cikla se smatra povrćem koje ima veći broj pozitivnih učinaka na čovjekovo zdravlje i često se preporučuje za liječenje različitih bolesti, posebice za sprečavanje razvoja i pojave raka. No, korijeni cikle mogu sadržavati veće količine nitrata i oksalne kiseline, tvari koje smanjuju nutritivnu vrijednost cikle. Porodica lobodnjača (Chenopodiaceae) sklona je nakupljanju nitrata i oksalne kiseline, a gnojidba dušikom pri tome ima značajan utjecaj. Kako odnosi između akumulacije nitrata i oksalne kiseline pod utjecajem različitih gnojidbi dušikom do sada nisu proučavani po pojedinim djelovima biljke cikle, autorica je odlučila to detaljnije istražiti. Cilj rada je utvrditi utjecaj različitih doza i oblika N-gnojiva na nagomilavanje nitrata i oksalata u pojedinim dijelovima cikle, na odnos između akumulacije nitata i oksalata, na odnos između količine reduciranog N i količine oksalata u pojedinim dijelovima cikle, na količinu suhe tvari u pojedinim dijelovima biljke te na prinos korijena i lišća. Gnojidbeni pokus je postavljen u polju i u loncima, a za analizu biljnog materijala korištene su suvremene kemijske metode, poput tekućinske kromatografije. Rezultati pokazuju da povećanjem doze dušika raste prinos korijena i lišća cikle. Raste također količina ukupnog N i nitrata, dok se količina suhe tvari smanjuje. Količina oksalne kiseline s povećavanjem doze dušika pada u lisnim peteljkama, dok u ostalim dijelovima cikle doze dušika ne utječu bitnije na količinu oksalne kiseline. Utjecaj različitih oblika dušika na prinos korijena i lišća, te na količinu ukupnog N, nitrata, suhe tvari i oksalne kiseline u pojedinim dijelovima cikle manje je izražen nego utjecaj doze dušika. Dijelovi cikle razlikuju se po svom sastavu i ulozi koju imaju u metabolizmu dušika. Lisne plojke sadrže najviše reduciranog N, najviše oksalata te najmanje nitrata, što ukazuje na to da su kod cikle ovo najaktivniji dijelovi biljke pri asimilaciji nitrata i metabolizmu uopće. Zadebljali korijeni obično imaju najviše nitrata i najmanje oksalata, a količina reduciranog N je otprilike pola one u lisnim plojkama. Odebljali korijen dakle predstavlja slabo aktivni dio biljke kod asimilacije nitrata i metabolizma uopće, dok se za lisne peteljke može zaključiti, da se po svojoj aktivnosti pri asimilaciji nitrata i metabolizmu općenito nalaze između lisnih plojki i zadebljalog korijena. Kako je u glavi i nezadebljalom dijelu korijena količina oksalata i reduciranog N bila veća, a količina nitrata manja nego u zadebljalom korijenu, može se zaključiti, da je uloga tih dijelova korijena u asimilaciji nitrata i metabolizmu općenito nešto veća nego uloga zadebljalog korijena. Najveći dio mineralnog N u tlu utvrđen je u nitratnom obliku, što upućuje na zaključak da se većina amonijeva iona dodanog gnojivima tijekom vegetacije transformirala u nitratni ion. Za uzgoj cikle u polju predlaže se maksimalno 250 kg/ha mineralnog N (uključujući mineralni N utvrđen u tlu i dodan gnojivima), podijeliti u dva obroka. Unatoč tomu da cikla radije usvaja nitratni, nego amonijski dušik, oblik nije od veće važnosti, zbog brze nitrifikacije u prozračnom tlu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA