ࡱ> q`bjbjqPqP1::U%```t!!!8!|p"Lt`R""""""###CQEQEQEQEQEQEQ$@ThVFiQ`-##--iQ""R;;;-8"`"CQ;-CQ;; NH`O"" Fk!6NCQ0R0`RNV:V(OV`O#& ;(*g###iQiQ;^###`R----ttttttttt  Gordana Hrabak-Tumpa, dipl.in~. Dr~avni hidrometeoroloaki zavod, Zagreb Sreko Aljinovi, dipl.in~. Goran ubra, dipl.in~. Hrvatska elektroprivreda, PrP Split Franjo `krti, dipl. in~. Hrvatska elektroprivreda, PrP Osijek METEOROLO`KI IMBENICI I DALEKOVODNA MRE}A HRVATSKE SA}ETAK Sveza meteoroloakih podataka i pogonskih dogaaja dalekovodne mre~e Hrvatske ukazala je na odreene znamenitosti pojedinih podru ja dalekovodne mre~e prijenosnih podru ja. Odreen je koeficijent ugro~enosti pojedinih trasa dalekovoda obzirom na: dodatni teret od leda, snijega i inja, brzinu vjetra, istodobnu pojavu leda i vjetra, elektri nog pra~njenja i zagaenja vezanog uz odreena vremenska stanja. U radu je dan prikaz djelovanja vremenskih prilika na pojedine dijelove prijenosne mre~e sjeverne i ju~ne Hrvatske s potpuno razli itim vremenskim stanjima. Prema 20-godianjem razdoblju 1965-1984. zapisa pogonskih dogaaja i istodobnih vremenskih prilika zapisa na meteoroloakim postajama danog podru ja napravljena je njihova meusobna sveza. Prema zapisu pogonskih dogaaja visokonaponske mre~e i meteoroloakih prilika zadnjih godina pokuaalo se nai opravdanje ovih tvrdnji od prije dvadesetak godina. Klju ne rije i: dodatni teret od leda i snijega, brzina vjetra, dalekovod, zagaenje. METEOROLOGICAL PARAMETERS AND TRANSMISSION LINES OF CROATIA SUMMARY It was noticed that compact of meteorological data and certain working evens on long distance transmission network has significant occurrence on some long distance transmission network areas. Also, it was given coefficient of danger: additional load of ice, snow and frost, wind speed, air pollutant, electrical sparking and simultaneous occurrence. In this work was shown an influence of weather conditions to certain parts of transmission network in northern and southern Croatia in respect of absolutely different weather conditions. According to 20-year period 1965.-1984. to operation occurrence notes and at the same time to weather conditions notes from meteorological stations at certain area, an interacting relation was also done. Key words: ice and snow loads, wind speed, transmission lines, air pollutant. UVOD Dogaaj na dalekovodnoj mre~i je promjena stanja dijela mre~e u svezi ukupnog stanja mre~e. Ovisi o vrsti (elektri ne, mehani ke, elektro-dinami ke i dielektri ne prirode) i jakosti pojave uvjetujui ispade, kvarove i havarije. Ispad je izbacivanje dijela mre~e bez volje ovjeka - uklju enjem prekida a snage pod djelovanjem zaatitnih ureaja. Kvar je djelomi no ili potpuno otkazivanje funkcije dijela elektri ne mre~e. Havarija je potpuno otkazivanje ili razaranje odreenog dijela mre~e. Uzrok dogaaja je prisutnost ne~eljene pojave, a dogaa se pri izradi, monta~i ili eksploataciji. Povod dogaaja je po etno djelovanje na uzrok, a ima elektri no, mehani ko ili atmosfersko porijeklo. 2. METEOROLO`KE PRILIKE I DALEKOVODNA MRE}A U 20 godianjem razdoblju (1965 1984. godina) razmatrani su povodi koji su bili atmosferskog porijekla (prema tome vremenskog odnosno meteoroloakog porijekla) i to II i III kategorije odnosno kvarovi i havarije. Obzirom da su dalekovodi znatno osjetljiviji na vanjske utjecaje od trafostanica to su osnovna razmatranja bila djelovanje vremenskih prilika na visokonaponsku mre~u sjeverne i ju~ne Hrvatske. 2.1. Podru je PrP Osijek Ovo podru je obuhvaa sjeveroisto ni dio Hrvatske. Promatrano je ukupno 12 dalekovoda 110 kV u ukupnoj du~ini od 308,5 km u svezi 36 intervencija na dalekovodnoj mre~i napona 110 kV podru ja PrP Osijek a koji su imali meteoroloaki - vremenski povod. Na slici 1.1. prikazan je odnos estine vremenskih povoda u svezi pojave odreenih kvarova na dalekovodnoj mre~i PrP Osijek a na slici 1. 2. estina vrste kvara koji su bili uzrokovani meteoroloakim stanjem. Najvei broj kvarova i intervencija imalo je kao uzrok elektri no pra~njenje i one iaenje zraka (po 41,1 %) koje je bilo zbog zaatitnog zapraaivanja poljoprivrednih oranica. U promatranom razdoblju nije niti jednom, na ovom podru ju, zabilje~ena vremenska pojava koja bi imala za posljedicu lom stupa [10].  Naj eai uzrok atmosferskih prenapona u elektri nim mre~ama predstavljaju direktni udari groma u razli ite elemente voda: u zaatitno u~e, vodi  ili stup. Kao posljedica takovih udara javljaju se veoma opasna naponska naprezanja izolacije postrojenja i vodova. Najneugodniji su povratni preskoci preko izolatorskih lanaca koji mogu dovesti do trajnog luka podr~avanog faznim naponom i do oateenja izolatora. Kod pomicanja lidera groma dolazi do premjeatanja prema mjestu pra~njenja vezanog naboja na gromu. U trenutku pra~njenja dolazi do raspada elektri nog polja izazvanog nabojem lidera i naboj na vodu prestaje biti vezan pa se airi na obje strane od mjesta udara. Upravo stoga se na vodu javlja prenapon inducirani elektromagnetskim poljem glavnog pra~njenja. `to je mjesto pra~njenja bli~e vodu to su vei i inducirani prenaponi. Najvea vrijednost dobiva se kod direktnog udara groma u stup kada je kanal struje groma najbli~e vodi u.  Ovu statistiku trebalo bi nadopuniti saznanjima o svezi meteoroloakih imbenika i njihovih posljedica na dalekovodnu mre~u nakon 1984. godine. Po etak rada na ovoj problematici dan je u nastavku ovog lanka pregledom pogonskih dogaaja PrP Osijek zadnjih nekoliko godina. Mo~emo nabrojiti nekoliko slu ajeva kada je, zbog udara groma, doalo do prekida rada pogona: dana 11. lipnja 1999. godine na DV 220 kV Mraclin - akovo kada je cijelom podru ju Slavonije zabilje~en olujni udar vjetra sa sjeverozapada (u Osijeku 26 ms-1) uz istodobnu pojavu grmljavine; dana 1. svibnja 2000. godine kada je na 110 kV akovo-Naaice doalo do prekida pogona a dva dana ranije na istom je dalekovodu takoer bio prekid pogona zbog atmosferskog pra~njenja; samo dan kasnije  2. svibnja na dalekovodima: 110 kV Nijemci-`id, 110 kV Naaice-Valpovo-Osijek 3, 110 kV Osijek 1-Osijek 2 takoer je zbog pojave grmljavine bilo prekida pogona; dana 7. srpnja 2002. godine doalo je do prekida pogona na DV 110 kV Valpovo-Donji Miholjac zbog atmosferskog pra~njenja; dana 4. kolovoza 2002. godine na DV 110 kV akovo  Naaice; dana 27. kolovoza 2002. godine na DV 110 kV akovo 2 Naaice te na 220 kV Mraclin-Cirkovce-akovo bio je prekid pogona zbog udara groma prekid pogona na DV 110 kV Osijek 1-Osijek 3 i na DV 220 kV kV Mraclin-Cirkovce-akovo uzrovano je kako jakim vjetrom NNW smjera te pojavom atmosferskog pra~njenja dana 9. lipnja 2003. godine; olujni vjetar (brzine do 25 ms-1) uz pojavu grmljavine i sijevanja bio je uzrok prekida pogona na DV 220 kV kV Mraclin-Cirkovce-akovo dana 25. lipnja 2003. godine; dana 20. lipnja 2004. i kvara na prekida u u TS Osijek 1 te je doalo do prekida na 110 kV dalekovodima: Osijek 1-Osijek 3, Ernestinovo-Osijek 1/1 i 1/2, Osijek 1-Naaice, Ernestinovo-Vinkovci. Posebnu pozornost treba obratiti na utjecaj one iaenja zraka i oborine na dijelove dalekovodne mre~e. Kvaliteta zraka urbanog podru ja kompleksna je interakcija izmeu djelovanja ovjeka i prirodnih imbenika. Na ruralnom podru ju ova je interakcija znatno vraa, a naj eae je rezultat daljinskog prijenosa estica one iaenja. Kako i trase dalekovoda znatnim dijelom prolaza ruralnim podru jem to je povezanost meteoroloakih imbenika i prijenosa raznih estica znatno ja a. Definirano je "meteoroloako potencijalno one iaenje" koje je razli ito tijekom toplog i hladnog dijela godine kao i u svezi mjesta - kopno i uz morsku obalu. Kod zimskog tipa najvee se koncentracije pojavljuju tijekom visokog tlaka zraka (dakle potpuno stabilnog vremena), a rasap ovisi o smjeru i brzini vjetra te prizemnoj inverziji temperature zraka. Zagaenje zraka mo~e, u odreenim vremenskim situacijama, znatno doprinijeti negativnom ponaaanju vanjske izolacije voda i ostalih elektroenergetskih postrojenja. Zapraaivanje poljoprivrednih oranica i to naro ito tijekom proljea mo~e biti dosta opasno za ~ivot nadzemnog voda i to naro ito u danima kada dugo nema oborine koja ispire vod pa dolazi do vla~enja veoma slabom oborinom ili pak pojavom magle. Primjer prekida pogona upravo zbog ovakve vremenske situacije i djelovanja one iaenja zraka bio je dana 9. lipnja 2003. godine na DV 110 kV Osijek 1  Osijek 3 i na 220 kV Mraclin - akovo. Prema meteoroloakim mjerenjima na postaji Osijek palo je od 22. svibnja samo 7,5 mm oborine i to u etiri odvojena dana s najveom koli inom oborine izmjerene u 7 sati ujutro dana 29. svibnja od samo 3,8 mm a 10. lipnja izmjerena je koli ina oborine od samo 0,1 mm (bila je visoka vlaga u zraku - relativna vla~nost zraka dana 9. lipnja bila je do 93 %). Zbog istog je razloga doalo do prekida pogona na DV 110 kV Naaice-Valpovo-Osijek 3. dana 20. kolovoza 1998. godine. Na tom podru ju oborine nije bilo od 29. srpnja (osim 6. kolovoza kada je palo samo 2 mm oborine) a i tada je palo samo 16,6 mm oborine. Sli no je bilo tijekom ljeta 2001. godine kada je tijekom kolovoza u nekoliko navrata pala veoma malena koli ina kiae (7., 13., 14. i 24.) koja je prouzro ila prekid pogona na DV 220 kV kV Mraclin-Cirkovce-akovo te 110 kV akovo-Andrijevci. Na ovom je podru ju bilo i znatnih havarija dalekovoda zbog istodobnog djelovanja dodatnog tereta od snijega i vjetra. Primjer razornog djelovanja meteoroloakih prilika na dalekovodni sustav Slavonije je dogaaj koji se zbio od ponoi dana 20.sije nja 1998. godine do podneva slijedeeg dana kada su trajno ostali bez napona: DV 220 kV Mraclin-akovo, 110 kV Naaice-Cementara1, 110 kV Naaice-Cementara2, 110 kV Naaice-Donji Miholjac, 110 kV akovo-Slavonski Brod, te DV 110 kV Naaice-Valpovo-Osijek 3, 110 kV Slavonski Brod EVP Kapela 1, 110 kV Slavonski Brod EVP Kapela 2 a kvar je bio i na DV 110 kV Daruvar-Virovitica. Zbog dvopolnog kvara na DV 110 kV Osijek 1-Naaice bio je ispad osje ke elektrane. Havarijska stanja bila su od Daruvara do Virovitice i Donjeg Miholjca i Po~ege te Orahovice. Naen je promjer leda na vodi u od 15 cm!. Na podru ju Orahovice palo je blizu 100 cm snijega a na podru ju Zve eva izmjereni su nanosi snijega do 130 cm! Podru ja akova, Osijeka i Vinkovca bila  poateena havarijskog stanja dalekovodne mre~e. Posebno je potrebno istaknuti da je upravo u razdoblju od 19. do 23. sije nja 1998. godine na gotovo cijelom podru ju Hrvatske bilo oateenja na srednjem i niskom naponu nadzemne mre~e zbog djelovanja meteoroloakih (ne)prilika. Izuzetak su bila samo postrojenja na podru ju: akovca, Pule, Rijeke, `ibenika i Dubrovnika [9]. 2.3. Podru je PrP Split Podru je ovog prijenosa obuhvaa sve visokonaponske dalekovode koji su smjeateni ju~no od Zrmanje te otoke od Paga. Ukupno je, u promatranom 20-godianjem razdoblju, razmatrano 28 dalekovoda u ukupno 345 km du~ine napona 110 kV. Sveza djelovanja meteoroloakih imbenika na dalekovodnu mre~u 110 kV PrP Split prikazana je na slikama 2.1. i 2.2. U 65 % slu ajeva (od ukupno 121 djelovanja na dalekovodnu mre~u 110 kV ovog podru ja) intervencije su bile samo zbog djelovanje vjetra i dodatnog tereta od leda i snijega ili u kombinaciji s drugim vremenskim imbenikom. esti povod dogaaja bilo je i elektri no pra~njenje i to kao samostalni imbenik (40 %) ili u kombinaciji s ostalima [10].  46DF4 F 6 L &hl䶥xg h#85CJOJQJ\^JaJ h"nd5CJOJQJ\^JaJhCq_CJOJQJ^JaJhwCJOJQJ^JaJ hO5CJOJQJ\^JaJhOh &CJOJQJ^JaJhRP!CJOJQJ^JaJh}_CJOJQJ^JaJhOCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ# J H | 6 8 : J L x j$7$8$H$`a$gd#8 $7$8$H$`a$ 7$8$H$^gd#87$8$H$Ljlvx$7$8$H$`a$gd#8$7$8$H$`a$gd}_ $7$8$H$`a$ 7$8$H$`gd#87$8$H$ 7$8$H$^gd#8 $7$8$H$a$vx*,<>@x4<ٶo^P^>^>^>^P^#h^h^CJOJQJ\^JaJhuCJOJQJ^JaJ h^h^CJOJQJ^JaJ&h^h^CJOJQJ\]^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ h &5CJOJQJ\^JaJ h"nd5CJOJQJ\^JaJ hO5CJOJQJ\^JaJ"h}_CJOJQJ^JaJmH sH "hOCJOJQJ^JaJmH sH (hO5CJOJQJ\^JaJmH sH  *, " $ V $7$8$H$`a$ $7$8$H$a$07$8$H$^`0gd 7$8$H$`gd$7$8$H$`a$gd^$7$8$H$`a$gdu 7$8$H$gd^ & F 07$8$H$`0gd7$8$H$,br $ ( , . @ F V X &!t`O hRP!hOCJOJQJ^JaJ&hRP!hO5CJOJQJ\^JaJ hRP!5CJOJQJ\^JaJhwCJOJQJ^JaJhJtCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ#h^hOCJOJQJ\^JaJhOCJOJQJ^JaJhOCJOJQJ]^JaJ hO5CJOJQJ\^JaJ h#85CJOJQJ\^JaJV X N"P"#`&b&f&h&-----0002355l6 & Fgdz & F`gdD`gd2]gd2]$7$8$H$`a$gd2] $7$8$H$`a$ $7$8$H$a$&!*!,!4!!! """$"("<"N"P"f"l"6#8#b#d######N&P&X&`&b&Ϳͱͣͱ͒͒ͣͱvhZVhRh2]hmwKhmwKCJOJQJ^JaJh2]CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhXOCJOJQJ^JaJ hRP!hCJOJQJ^JaJhA CJOJQJ^JaJhwCJOJQJ^JaJhJtCJOJQJ^JaJ hRP!hOCJOJQJ^JaJ hLhLCJOJQJ^JaJ hLhOCJOJQJ^JaJb&d&f&)),,&-,-------r/////V0l00011120223355h6l677(8888:9ƻ{wplllh` h`h`hh t\hz hOH*hXOhDhO5hOhDhOCJOJQJ^JaJ hE[hOCJOJQJ^JaJj hE[hE[U hhOCJOJQJ^JaJhA CJOJQJ^JaJh>;h2] hE[h2]jhE[hE[U*l6|78H:;;?CEIKMMUhXjXlXXXfZ $7$8$H$`a$gdRnfgdn1 <^`<gdDc` $7$8$H$a$ $7$8$H$`a$h^hgd` & Fgd` & F:9>999H:t:;;;;&<^<??CEE GlG|G~GHHI\IIIIII~KKKK@MBMMMMZNNHOLO\OvOxOOOҳ௫झ{hUhewhn1 h`hWhDchW h`hDc h"ndh"nd h"ndhOhXOh^hDCJOJQJ^JaJ hO5CJOJQJ\^JaJhOCJOJQJ^JaJhOh h h`h`h`h`h`H*/OOOOP P$P(P>P@PrPVQ~QQQ.RR4SSSSBT^TT$UUUUV0W>WLWZXbXfXhXjXlXtXvXXXX`YYqhRP!CJOJQJ^JaJhOCJOJQJ^JaJ hRP!5CJOJQJ\^JaJ h#85CJOJQJ\^JaJ hO5CJOJQJ\^JaJ hRnfhOCJOJQJ^JaJ hRnfh2]h2]hWh!hRnfh&h1h5hn1hUhk,Y>Z@ZZZ*[4[:[L[N[]]]^||||}}4}B}}}}}Ⱥncnj hE[hE[U hE[hOCJOJQJ^JaJj_hE[hE[UhW h ChWUhmwKhmwKCJOJQJ^JaJ h ChWCJOJQJ^JaJhDCJOJQJ^JaJhWCJOJQJ^JaJhRP!CJOJQJ^JaJhLCJOJQJ^JaJhOCJOJQJ^JaJ!fZhZ^|Ą ^` ^`gd, & Fgd, & Fgd.$7$8$H$`a$gd C$7$8$H$`a$gdDgdW $7$8$H$a$gdW $7$8$H$a$ Na oto kom podru ju pri puhanju jakog vjetra preko morske povraine dolazi do stvaranja posolice koja uzrokuje proboj izolatorskog lanca. U unutraanjosti zemlje, kod potpuno stacionarnog atmosferskog stanja, dolazi do talo~enja raznih estica one iaenja na izolatorski dio voda. Pojava magle ili veoma slabe kiae, nakon dugog razdoblja bez oborine, dovodi da izolator viae nema svoja svojstva. U takovim prilikama dolazi do preskoka i pucanja izolatorskog lanca.   Pregledom podataka o pogonskim dogaajima u zadnjih nekoliko godina i to naro ito sveze s meteoroloakim prilikama pokuaala se nai potvrda o identi nom djelovanju meteoroloakih (ne)prilika na visokonaponsku mre~u podru ja PrP Split. Tijekom zadnjih nekoliko godina djelovanje elektri nog pra~njenja bilo je uzrokom slijedeih slu ajeva na dalekovodima prijenosa Split: u noi 29./30. rujna 2000. godine doalo je do ispada dalekovoda zbog pojave grmljavine (zabilje~ena je na meteoroloakim postajama Dalmacije: ustanovljeno je puknue izolatorskog lanca gornje faze dvostrukog zavjeaenja te probijanje drugog lanca na DV 110 kV Zaku ac-Dugi Rat II; dana 13. srpnja 2002. godine na DV 220 Kv Konjsko-Brinje na jednom je stupu kod RP Brinja pregorio fazni vodi  te je vodi  bio na zemlji a zbog udara groma doalo je do pucanja izolatorskog lanca na podru ju Su eva u blizini Velike Popine; Uslijed djelovanja olujnog i orkanskog vjetra ovo podru je relativno esto ima problema u odr~avanju nadzemne elektroenergetske mre~e. Spomenimo samo mali dio problema zbog pojave juga: dana 2. o~ujka 2001. ispao je DV 110 kV Zaku ac-Meterize III: doalo je do pucanja porculanskog izolatorskog lanca te pada vodi a preko voaka. Puhalo je olujno jugo, zabilje~ena je pojava grmljavine a u Dalmatinskoj Zagori padao je slab snijeg; dana 6. o~ujka 2002. godine ispao je DV 110 kV Bilice  Knin. Doalo je do pucanja zaatitnog u~eta u zateznoj stezaljci kojeg je vjetar odbacio preko vodi a srednje faze zbog ega je doalo do jednopolnog kratkog spoja. Olujno do orkansko jugo zabilje~eno je gotovo na itavom podru ju Dalmacije s maksimalnim udarima: u `ibeniku i Makarskoj od 28 ms-1, na Hvaru 25 ms-1, Plo ama 28 ms-1, Dubrovniku 30 ms-1 a u Splitu ak 34 ms-1; dana 12. travnja 2002. godine na DV 110 kV Zaku ac  Meterize III doalo je do pucanja izolatorskog lanca i pada vodi a na konzolu donje faze. Takoer su zabilje~eni orkanski udari juga na meteoroloakim postajama du~ cijele isto ne obale Jadrana a najvei je bio na podru ju Makarske od 39 ms-1; dana 16. studenog 2002. godine bilo je ukupno 8 intervencija na dalekovodima naponskog nivoa 110 i 220 kV: na 110 kV Zaku ac  Dugi Rat II bilo je problema, osim od izvla enja batia iz tijela porculanskog izolatorskog lanca na jednom stupu, s posolicom. Na 110 kV DV Grude  Imotski pukao je vodi  a bilo je i problema na 220 kV DV Zaku ac  Bilice. Olujni udari juga zabilje~eni su tog dana u `ibeniku (29 ms-1), Splitu (32 ms-1) i Dubrovniku te na Hvaru (do 34 ms-1) i Lastovu. Olujna do orkanska bura mo~e takoer uzrokovati znatna oateenja na nadzemnim vodovima. Detaljnije su razmatrane dvije havarije na podru ju PrP Split: u sije nju 2003. te u studenom 2004. godine. Tijekom sije nja 2003. godine, zbog djelovanja leda i/ili vjetra vei dio Hrvatske, i to ju~no od Rijeke, ostao je bez elektri ne energije. Razlog su bili ispadi pojedinih dionica dalekovoda Hrvatske. Na podru ju PrP Split bilo je na nekoliko mjesta ispada pojedinih dalekovoda. Prvi vei ispad dogodio se 7. sije nja 2003. godine na dalekovodu 110 kV RHE Velebit  TS Obrovac. Samo dva dana kasnije ispao je, iz elektroenergetskog sustava, dalekovod 110 kV Obrovac - Zadar a u TS Benkovcu ispao je prekida  polja Obrovca (kada je i u TS Nin takoer ispao prekida  polja Obrovca). Ustanovljena su oateenja na DV 110 kV Obrovac - Zadar i na DV 110 kV Benkovac  Obrovac. Dana 11. sije nja 2003. godine u TS Konjsko proradila je APU na prekida u polja Brinje nakon ega je doalo do ispada DV 220 kV Konjsko - Brinje a 11. sije nja te u prvim satima 12. sije nja, registrirano je preko trideset APU na prekida ima dalekovoda 400 kV Konjsko - Velebit te deset ispada prekida a polja DV 400 kV Konjsko - HE Velebit. Zbog djelovanja bure na dalekovode otoka Paga dana 15. sije nja nastala je posolica koja je dovela do znatnog broja APU-a ali i aest ispada dalekovoda 110 kV Li ki Osik - Novalja. Nakon ispiranja slatkom vodom pojedinih izolatora dalekovoda kao i izolacije na KS Toreta, vod je uaao u normalni pogon. U razdoblju od 7. do 15. sije nja na podru ju od Rijeke do Makarske najvee brzine vjetra izmjerene su na mostu prema Krku i na Masleni kom mostu. Podru ja mosta su najotvorenija od svih promatranih lokacija te je vjetar tamo razvio najvee brzine. Ve 7. sije nja izmjerene su brzine od 49.2 ms-1 na Kr kom i 28.3 ms-1 na Masleni kom mostu. Maksimalne brzine vjetra promatranog razdoblja vee od 15 ms-1, na Kr kom su mostu mjerene u razdoblju od 7. do 13. sije nja, a na Masleni kom u razdobljima 7.-9. i 11.-12. sije nja. Dana 11. sije nja izmjerena je najvea brzina: na Kr kom u iznosu od 57.0 ms-1 te na Masleni kom mostu iznos od 60.5 ms-1. Na podru ju ovih mostova se 14. i 15. sije nja maksimalne brzine vjetra izjedna uju smanjujui se na manje od 10 ms-1. Maksimalne dnevne brzine vjetra bile su vee od 15 ms-1 samo 7, 11. i 12. sije nja u Rijeci, te 7.-9. i 11. sije nja u Zadru. Na podru ju `ibenika su maksimalne dnevne brzine vjetra bile vee od 15 ms-1 u razdoblju 7.-13. sije nja, a na lokacijama Split - Marjan i Makarska u razdoblju 7.-9. i 11.-12. sije nja. Najopasnija je bila istodobna pojava kiae koja se pri dodiru s podlogom ledila. Zaleena kiaa je osobito jaka i dugotrajna bila na kninskom podru ju. Dana 14. studenog 2004. godine bila je pojava orkanske bure kada je i na podru ju unutraanjosti puhao olujni NE vjetar (kao na primjer u Krapini u iznosu do 27 ms-1). Na meteoroloakoj postaji Rijeka zabilje~ena je brzina vjetra od 32 ms-1, u `ibeniku i Splitu od 36 ms-1, na Lastovu od 37 ms-1 a u Dubrovniku 31 ms-1.Makarska je tog dana imala maksimalni udar bure od ak 45,2 ms-1! Posebno treba istaknuti da je to bio ve bio drugi pa i trei dan s puhanjem olujne bure. Pri takvim vremenskim prilikama doalo je do djelomi nog raspada elektroenergetskog sustava: iz sustava su ispali ili su isklju eni radi u estalih APU dalekovodi: 110 kV Rab  Novalja, 110 kV Li ki Osik  Karlobag  Novalja, 110 kV Nin  Pag, 110 kV Zadar centar  Nin, 110 kV Kraljevac  Makarska, 110 kV Peru a  Buako Blato, 110 kV Zaku ac  Meterize III, 110 kV Zaku ac  Dugi Rat 1, 220 kV Zaku ac  Bilice, 220 Zaku ac  Konjsko, 220 kV Mostar  Zaku ac, 400 kV Mostar  Konjsko, 110 kV Blato  Kor ula  Ston, 110 kV Sinj  Meterize (strujni most na rastavlja u u TS Meterize), 400 kV Velebit  Melina, 220 kV Konjsko  Brinje (Senj), 110 kV Konjsko  Kaatela 2 (spojni vodi  na odvodniku prenapona u TS Kaatela) i 220 kV Orlovac  Konjsko 2 (kvar u HE Orlovac). Kratak opis havarije bio je: na DV 220 kV Zaku ac  Konjsko sruaen je stup br. 13, a na stupu br. 9 iskrivljen je jedan pojasnik. na DV 110 kV Nin  Pag je slomljena konzola srednje faze na stupu br. 81 (L), odnosno br. 11 dionice Gorica  Pag i prekinut fazni vodi  u rasponu stupova br. 81 (L)  82 (Z/Z) na DV 110 kV Li ki Osik (Karlobag)  Novalja je oateen stakleni izolatorski lanac gornje faze na stupu br. 53 (Lp), te je itavi dalekovod one iaen solju, razaranja provodnih izolatora na KS Toreta, te izolacije, poglavito staklene na stupovima 52  59 na DV 110 kV Rab  Novalja nisu uo ena vea oateenja osim izuzetno velike posolice na izolaciji koja je oprana. 4. ZAKLJU AK Odr~avanje visokonaponske mre~e Hrvatske, zbog atmosferskog utjecaja, vezano je u prvom redu uz poznavanje vjetrenog tlaka, dodatnog tereta od leda i ponajprije mokrog snijega, elektri nog pra~njenja kao i utjecaja zagaenja zraka - prirodnog (posolice) i rezultata djelovanja ovjeka. Pojedina meteoroloaka mjerenja obavljana su du~ odreenih trasa (buduih ili postojeih) i to samo u odreenim situacijama (kao ato je to bilo kod pripreme projektiranja 400 kV DV Melina-Tumbri ili na podru ju 110 kV dalekovoda na podru ju Paga). Proairenje ovakvih saznanja doprinosi znatno to nije odreenje projektnih parametara te sigurnijoj izgradnji, odr~avanju i sanacije prijenosne mre~e Hrvatske. Sveza meteoroloakih prilika i pogonskih dogaaja (a specijalno kod kvarova i havarija) trebala bi se proairiti i na razdoblje poslije 1984. godine da bi se dobio uvid u ugro~enost pojedinih trasa dalekovoda od odreenih meteoroloakih imbenika. 5. LITERATURA [1] Castanheta, M.N., 1970: Dynamic Behaviour of Overhead Power Lines Subject to the Action of the Wind. Paper 22-08, CIGRE, Paris [2] Cvitan, L., G., Hrabak-Tumpa, A., Delonga, 2003: Meteoroloaki imbenici i oateenja dalekovoda od Rijeke do Peru e u sije nju 2003. godine, VI savjetovanje HK CIGRE, 22-05, 81-90. [3] Fecko, `., J. Kru~ik, F. Popolansky, L. Reis i J. }iaran, 1976: Investigation of Combined Stress by Icing and Wind in Czechoslovakia. Paper 22-02, CIGRE, Paris. [4] Grupa autora, 1984: Praenje meteoroloakih fenomena za potrebe elektroprivrede Hrvatske. Studija DHMZ-a za potrebe HEP-a, Zagreb. [5] Hrabak-Tumpa, G., Z. }ibrat i B. Cividini, 1993: Meteoroloaki imbenici kao podloga projektiranja i sanacije dalekovoda, Zbornik radova Prvog savjetovanja HK CIGRE, II sekcija - Vodovi i postrojenja, R 22-06, Zagreb. [6] Hrabak-Tumpa, G., A. Delonga, 1996: Meteoroloaki imbenici i havarija na dalekovodnoj mre~i Dalmacije  uzroci i posljedice, Izvanredne meteoroloake i hidroloake prilike Hrvatske, 19, 119-124. [7] Hrabak-Tumpa, G., A. Delonga, 1997: Meteoroloaki imbenici i atete na dalekovodnoj mre~i Hrvatske, Izvanredne meteoroloake i hidroloake prilike 1996. u Hrvatskoj, 20, 113-117. [8] Hrabak-Tumpa, G., I. Vukovi, A. Delonga, 1997: Bo~ina ciklona 1996. godine i atete na dalekovodnoj mre~i Hrvatske III savjetovanje HK CIGRE, RG 22, 71-78. [9] Hrabak-Tumpa, G., A. Delonga, 1997: Meteorological Facts and Accidents on Hight Voltage Transmission Line Network in Croatia, 3 rd Europen Conference on Application of Meteorology, Lindau, Paper 187-189. [10] Hrabak-Tumpa, G., S. Ivatek-`ahdan, A. Delonga, 1999: Meteoroloaki imbenici i nadzemna elektroenergetska mre~a Hrvatske sije nja 1998. godine, IV savjetovanje HK CIGRE, 22-09, 81-90. [11] Mc Comber, P., R. Martin, G. Morin i L.V. Van, 1982: Estimation of Combined Ice and Wind on Overhead Transmission Lines, First International Workshop, Paper 143-154, Hanover. [12] Meteoroloaka izvjeaa, Banka meteoroloakih podataka, DHMZ, Zagreb     PAGE  PAGE 8 &ځ~„ĄZvpČ .2\`°¢|tpiddddd hOH* h Ch,h,h,hO5 h Ch.h|Jh!]h"9hOhcmh. h ChOhOCJOJQJ^JaJ#hw3hO5CJOJQJ^JaJ h ChOCJOJQJ^JaJ h ChDCJOJQJ^JaJhDCJOJQJ^JaJhCq_CJOJQJ^JaJ'dvxBި.ڲ & F & F`gdV+ ^`gdS ^`gdw3 $7$8$H$a$gd ^` & F & Fgd,ʒ ,4X\&¡bfjrtƢ΢Σ Ⱥ#hzhzCJH*OJQJ^JaJhzCJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhhShO5hRP!hOH* hRP!h,h,h,H*h, hRP!hOhO hOH*2 ,>HLP6:>ΦҦ֦ئƧڧܧNRbȨʨި,68ʩ̩Ω"&*,.\^&*TXZҫ֫ګӽhRP!hw3H* hRP!hw3hw3hRP!hOH*h hRP!hO hRP!hShShz#hzhzCJH*OJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhzCJOJQJ^JaJ hzhzCJOJQJ^JaJ7ګޫ (ij̳г$,06<JT`"&.:6L>~һ tvz~ȺȩȊȊȊȊȊȊȊȊȊȊhSCJOJQJ^JaJ hO5CJOJQJ\^JaJ h#85CJOJQJ\^JaJh#8CJOJQJ^JaJhOCJOJQJ^JaJh@LhI hRP!hThOhHhhS hRP!hOhw36 Fr^`bdBN<gd! 0^`0gd'"07$8$H$^`0gd$7$8$H$`a$gdS $7$8$H$a$ $:r^`bdjLNDFPR j򷦕~uouhhhhahaha h &hI h &h! h^Jh &h'"^Jh &h'"aJ h &h'" h &hO h &hOCJOJQJ^JaJ hO5CJOJQJ\^JaJ h#85CJOJQJ\^JaJh"ndCJOJQJ^JaJhCq_CJOJQJ^JaJh'"CJOJQJ^JaJhOCJOJQJ^JaJ& *.048<>@JLZ\HJNRTVXZ\:JLNRTXZ^`dfַjh+V0JUhjhU h &hOCJOJQJ^JaJ h &h'"CJOJQJ^JaJ h &h7CJOJQJ^JaJ h &h"& h &hW h &hO h &h7 h &h7 h &h'" h &hI h &h!0<VLPRVX\^bdvxzh]hgd+V &`#$gd}n) $7$8$H$a$gd'" 0^`0gd7frtvxz| h &hOCJOJQJ^JaJhOh ChhyF0JmHnHuh}n)h+Vjh+V0JU h+V0J/0P/ =!"#$%  Dd 0  # A"! u]QɥAu<{ D@= u]QɥAu<{?FR' x[}lWww]՜櫩.Mt1 8_qMbGPWq7q>[0 0  ASV)"? "TMGPK6BP"Kffwd}{7{vߞ}H%LTH8i@- &}  KH=4 HHh^ W!μItw dd8S ]O$}ťW%CY ֗r}rr^U[]՝tjp_uk6z%:^%XzAed]vʋNvT̵kMJW}ʋznsl>F n BiQ8+ ,eܿRIdSO@Ȁ yԏ!Auj#,D>l@M 篴}~;=>uqoh+u@3lCO"} TPy oׄ)S7Z;Ӌ[}c? ncQcOmO(iG>}@aMvJ-/ۮqLk+? +K W\cj3qL*h'S?Z*Xu^n O;}W>cOzK]暿ϑE7%ge6n^qk?q]1K jH#-c({L{^0}| kXO[laX/n/GOo;mc+8υ|Hȇ_W{KȻMۄ<)I!oF! yLkrr1&1f~DE! !߬oV|Le_~XE,YņNsXWJ璫iw LOqja[zF73+>cϘ>7yNJ֬u2=~.|GL@9';'u -Yyˋ6`@l`l68`sl4b8ol@Wn Ļz]]%G/8~z{={;=bg>6Gv^^n0r(9b3W {p9~2O(Hٷ'p67lj(˔wHn:^CMXyY;o7p޸#o}ڼAdo{&?kĿg l!ծDe?t1 cz:qCՉKxߏd&pTrJ}HD4-"rIC.؜KP3ѿq-Si#ߚOe3wsi d_[xqMKV\ʦl߫_2{ W Dd k:0  # A"6 9uwk(,@]  @= 9uwk(,@] H'}Fv* xmlTqݝp y$89R?-&j1?p1 vC%9q4)T#WHVHmT6&mڊJ ʝyo^8=i3fwgfg?nt">Pa~~D#@k c!EI`)B*dB vj@wA҂(+Y>_2tNYSJӬ$|Ơ3>y* &xǼphn>1%h3EG{/|'`#(wDݩ\%GeO5Uw^gd^ERel~\#ܻZq5>Oa&nsՁ߶$7{acq7C>6Ʉ׶ *#ۊpL?cM^0lJVa \?Rsð=A}'gGյ$M?/Â.:=獎X 0֖Y+2ϡwf'(gƉh5%<犫 1;;߀;:H`;~'ׄ;=m 0݊i{qT ,wcځ'椭0[;ԑҍǐϕ*]=,sr+aYf콃?4\PdsQ"H8rG|ʲbLblYylWqkq !\;n5MeM,#򾄰,sHԴ@QjCn}CnOr-r[=nA Idr}.c{]}eKrXrrҐ[L뷄+Xx#o]}2/ρ;T_ȳr=p ǚ̸v!*UQΚi5ľ/(d/7{y'q'uvhC<8WϻC_XX&z{u T.c{\fCQy/GtJWxeV_r/[/к|_,>o}$X\H8Wx,cq̸EB 8|:*8BYbנ=d3OyG9ۿa>a\,;xD0HƅRȻ,)~1&c2эQd{RDѾayCY)Lg-#ܭܘ͸ >cN 9M'g )/d| BVc::ƕgv8m*↜R̘_,-f3VS-W_lf\i_SB{cz efg],s3-(/~TWVL"`\i>vQ[!=GW_B瘎 9ɸl,l??)Cy兞^W9=s1uz*߱ۡccf=op䕋uv[?hsֵ|,/kۊQ~>q+EV {D,1/b#}G7p w~8m)Ѹ{i̯[{N}W}գq5R׮SAEcT&OG ݕ=I.Tb c&b1ѮLr8v:Wi驴3`ې.bq%㲍8li]NyS;y[alS[Bw e/b6d4eRl2'?`~:ҁ:~?rM,_j-Z2HN9mw"=ћ Dd h0  # A" Y!U¤^5 @= Y!U¤^5K\G( x\}lT߽O||W!uy`G*&J-!\Kŕ0jٍCiM%}qJ>E i%Ԩ RR>E-Ji>JPFTM*4RљٻL}x?fv{R(L7)DH."DUk;fP`õ8ｐH@TB~6P`ٍD(D!OeCR䚒h<ϧ˗E@E*^Ũ/e6̶!qn0!#9 7eF.vҏ6=2K&[[W{}]RMs/=ۗr?qz&Ѫpu?@G\/. 03-EBougW81Mn > X/)G\O~[]gA,o@~io67}o8).3OxB;B:o?О-k4cpiAvc~n)l[r[WA#_`{~~>7zmym6hmlmKD\۰\۰ЄmOkiֶOk_-qh|58t$J_a+,+_͟0_7|}mU'cQ5|=N8X&֋ ˞TzI!0(7colŗ5~%&YLL{Ͼؓ0{~ςP 5g% yWq枟1ľR_~t>Ӫ1t2~/w2~'0~ 72~#1~;0~ 0~?͵$&iɤumX|\zxh\s:cEǻ4nm 0yhh_,B;кPӢȅZ1 yX yWÆPsX yWiސ? 5wUYˇ@:WfC(#wUY˯]xgȯBUe- rk aȷ5PFr!者 r{ }ސ+@ɅZU )CUH.]U}9qFkzȲ'|X}q&{;[a|K,ZXc*na-?CO0%ƿer8ٿ30!?g,ܗV|<;7½TBXqPxmHq['.GlUXU._bý{1NuvN(mNJ[ e+E%@ ZXQ-VTF-2hPA )S.JoQR:6-aKbool і`(Ca >1y2 f(EE+ a;6өyt.K#m6_zWZn _C {Hz_z"_]C.&}ۻ^oѻޛs2g}s 'Ot m14b:Fc>Sy "،\RfYYJ,`sl!-&x˂͍j9YJw^g:x9!/%Ln}T,k=0YI&+ L: P}DOLnB1ׇe4)9f=0fWaֱ`f_6|BW t2' f4;nc ^{iN)߄fV~krjo>~ Αӂߪ4n\5" |N '-Mhs# ^s@X%Ss] GxѩnhԘ^`F4eN?u^QK#9`*$]LL 5mBSs+ȯ|-ŔǏbʹRK1b# Sc bJ-=.KXЁr-Wg8Er[q Į5= g3XB[LPHgmG#;1voK&+6'-a{a9REg~iSG}H:G?^cfZq\T-,ݿ$~LQ&@]ͦk6 W/0^q Dd h0  # A" xܔx# _ ?!@= xܔx# _M\G( x\ pTW>wnlje@CMl*ah 8h( &MLܚҗjX)4L)N+ vlR΀u:ޜv ξ{9w==gߋ_@ɽz@5+T=PⲐxy)À:[PyˑBc73F:֝WkA)x0?mdmH۲t)[Y0l @#<6y/^ Ž\%9_S ;`b7uBF>vdΥ^vT@{ڳFkjW;*B۔9v6_E^ z\J5ǡָS34C;RRi)g ɞijvY'?q6Sb蕝qYeA]oV S}>]_^}[ɵճ 9;6k/ҽU-oLGכ.VOu|mWn30mHw;~1Iu&`'TvN^3~['dbV//wWhsAĕ&&ϗqTĕB<3P ֤ŕ0N~q% 뫨0QpxgW'W{ _%_uU'9S?hmuyè',X+2Cf ="GƳߔhY/~~ddz>s`=j}9Ƽ˹qKp||ӫxD{FA7yJSB^%UB^&eyOs,ao/N=f̣}(Y.gGޘ82ҺGɮ !js#6^طW g&6vH{ vdceWǑsDy[]S SyMy[]Lѧp"1o벫_zݘ.7U7lۺob6C4٘uտO9oߧX&1o벫 ƼM v1FZx Ccn50\K;6V!o BASB*!2*_8,tF!oA!?.Dž-!Kj< Z!.!?,䇅_e_f:ֱk HE!鳲+g ^Ly1c=x1zX|ozE856 Ʊ^Acx#i0t 20xe{aӕ\Vv&u9]cw)۽n^a7}+<`ư;u>z0ac,J=#ϗc<ot{?P˼MB7Ձ+_kD5BbuC̼K!!3uL|{X"_I T:Z]V_Y}:{.sqwb_w9 ?-y4I7t6X+JCLv输犻>SJtDI0/%\gg>ǹ/'#Xr߄w2"CMo,iջ[Đ\p5"\=O\C:t?FC̋W; K1g 05RL}/z %o"S/1<S-S툟#odIlF~r|Q3H{3̛&^cنxqS:DIUqvU9̡|ʙW˾>jG|ig@݉}ۊ 띰"Q{p3O\~r~+J+/K, k%Y}X9s%˶35xS9c/ؒ91/Lr./GzLO 3ozrXR'򉗇*,^24/"f,2NyGp3V<ҍa'+ĕ)}{`[^e;DEHNrٓ3~?w#S_?ǼlӚ8|b7ҳ}Q9Sxy\lۀ9 dc{?Sđ~~Z|? Q!]A%7Y6-ZOK ;wQ|&.N@߃r{IK-ܺy̭|* ~:',vM\c?e?ySqCX>wߓaY\?#RS+UȮNE+$Oez{Er==I|&g,3q8z"oHVH>FRϯCteqUGc#p]8njh1V,;|9ͩT񭲂23>jH6m>_l^{̫d[W,{o-S{̯oPm3Wr,./@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHT@T Naslov 1$$7$8$@&H$a$5OJQJ\^J>A@> Zadani font odlomkaZiZ Obi na tablica :V 44 la .k. Bez popisa TB@T Tijelo teksta 7$8$H$CJOJQJ^JaJ^P@^ Tijelo teksta 2$7$8$H$a$CJOJQJ^JaJrC@r Uvu eno tijelo teksta$7$8$H$`a$CJOJQJ^JaJR@" Tijelo teksta - uvlaka 2!$<7$8$H$^`>Y d d S!!9"9"""&q&q& 'M''*114CGOOOO%P%PQQSS]U]UU  !"#$%&'()*+,-./0123C.*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsStateB1*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region83*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity94*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace #0,1 mm1 a100 cm13, a130 cm15 cm16,6 mm2 a2 mm3,8 mm308,5 km345 km7,5 mm ProductID434114. 34344334334334. . . 43. . . 34. . . . 14. . . 41434343414  #T]_cdgotvz{~, 8 QZnw s z ########+%2%&&/'8'd'k'''X,`,0$0M0T01181J1P162=2>2F233934444O6V666'7.71777d8d8<<=={==AAEEEEEEEEEEEEEEEEFF_FgFFFFFG G%G,GDGKGzGGGGGGGGHH(H*HmHoHHHHHEIKIIIpJyJJKKKKKMMMMMMMMNNNNNNNN N#N*N/N>NCNHNNNXN^N_NdNjNqNOOOOO#O2O8O@OMOQOYOZO`OaOcOdOiOvOOOOOO+P1P2P7P@PFPLPTPQQQQQ$QQQQQQQRRRRRRRR"S(S)S.S7S>SFSTSUSZS_ShSlSqSrSySzSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTTT!TTTTTTTTTTTTT UUU!U"U'U)U.U/U~#xO#"ZԘ*W)@K:>R3i8zb";> |fh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`o(. TT^T`hH. $ L$ ^$ `LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. dd^d`hH. 44^4`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHxO#"i8zbMxP>K*W) |         d        d                  [Z` ^RP!'" &"&2)}n)V+O8.n1w37#8XA CXF|JmwKO6eT+V t\!]Cq_}_"ndRnfEcmcm8)p9JpFtnt!gHewqn>;"9z.yFHkk<zXO{1IJtLu,U@LsE[3mwA <DcS7uyt&5IgVTDbW2]@UUI>UU $%&*,U@@(@@@@"@&@2@:@<@N@P@R@Z@|UnknownG: Times New Roman5Symbol3& : ArialI  Arial,BoldArial?5 : Courier New;WingdingscTimesNewRomanTimes New Roman"1z:F`:FU[ H+ H+!4d{U{UG 2QHP?O257gtumpagtumpa(       Oh+'0|   , 8 D P\dlt57gtumpaNormalgtumpa85Microsoft Office Word@dž@2k@A@Fk H՜.+,0 hp  RH TDU+{U 57 Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrtuvwxyz{|}~Root Entry FFkData sl,1TableWWordDocument1SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q