Naslov
Biblijska inspiracija solidarnosti danas
(Biblical inspiration for solidarity today)

Autori
Dugandžić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatski Caritas, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Revija za socijalnu politiku - Zagreb : Glas Koncila, 2005, 23-25.

Skup
Međunarodna znanstvena konferencija Siromaštvo i solidarnost: Hrvatska u proširenoj Europi

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.10.2005. - 15.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Biblija; kršćanske zajednice; Ponovljeni zakon; Božji narod; uklanjanje razlika; zajedništvo dobara
(Bible; Christian communities; Deuteronomy; God's people; abolishing differences; community of goods)

Sažetak
Iako Biblija ne pozna modernu riječ "solidarnost", u njoj je itekako zastupljena ideja solidarnosti koja logično proizlazi iz stvarnosti biblijske objave i koja je kroz povijest Izraela i Novog zavjeta poprimila različite oblike. U Starom zavjetu ona je najsnažnije izražena u Ponovljenom zakonu. Poučen negativnim iskustvima iz vremena monarhije, autor ne ističe u prvi plan državu, već narod Božji kao oblik društva u kojem će vladati bratski odnosi i u kojem neće biti siromaha. To se želi postići uvođenjem socijalnih zakona i propisa. Svake sedme ili subotne godine treba oprostiti sve dugove (Pnz 15, 1-6). To je vezano uz slavlje za blagdan Sjenica (Pnz 31, 10s). U slavlju su svi jednaki pred Bogom i zato je ono najčistiji oblik zajedništva naroda Božjeg (Pnz 23 16, 11.14). Dok Hamurabijev zakonik polazi od pojedinca i štiti njegovo vlasništvo, Pnz polazi od ideje naroda Božjega i Boga kao jedinog vlasnika zemlje. Uz stvarne siromahe, kojim pripada milostinja, Pnz uvodi nove kategorije ugroženih: robove, levite, strance, sirote, udovice. Za njih se skrbi snagom zakona: svake treće godine desetina ne ide u hram već njima (Pnz 14, 28s) ; njima pripada ono što sedme godine rodi na neobrađenoj zemlji (15, 1-18), oni imaju pravo pabirčiti nakon žetve i berbe vinograda (24, 19-22). To je "opskrbno pravo" u najboljem smislu riječi. Uklanjanju svih razlika služi i shvaćanje subotnjeg odmora koji se odnosi jednako na sve. Svi trebaju raditi, ali svi imaju pravo i na odmor. Isus iz Nazareta ne prizna podjelu na bogate i siromašne, više i niže. Cilj je bratstvo u kojem su svi jednaki (Mt 23, 8). Prazajednica u Jeruzalemu sebe vidi kao ostvaren starozavjetni ideal naroda Božjega u kojem vlada zajedništvo dobara i u kojem nema siromaha (Dj 2, 42-47 ; 4, 32-37). Helenističke kršćanske zajednice polaze od jedinstva svih u Kristu (Gal 3, 28). One prihvaćaju socijalne razlike kao takve ali ih nadvladavaju pozivom na međusobni obzir i ljubav. Kuća (oikos) kao mjesto okupljanja i života kršćanskih zajednica još više pogoduje stvaranju zajedništva i jednakosti. Kršćani predstavljaju kontrastno društvo u Rimskom carstvu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA