Naslov
Ćirilometodska baština u hrvatskom javnom životu 19. stoljeća (Filološki i kulturološki kontekst)
(Legacy of Saints Cyril and Methodius in the 19th Century Croatian Public Life (Philological and Culturological Context))

Autori
Lukić, Milica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.05

Godina
2005

Stranica
274

Mentor
Damjanović, Stjepan

Ključne riječi
ćirilometodska baština; hrvatska kultura 19. stoljeća; liturgijske knjige; staro(crkveno)slavenski jezik; ćirilometodska književnost; Josip Juraj Strossmayer; Franjo Rački; Josip Stadler; Parčićev Misal
(legacy of Saint Cyril and Methodius; Croatian culture of the 19th century; liturgical books; Parčić's Missal; Old Church Slavonic language; literature relying on the work of Saints Cyril and Methodius; Josip Juraj Strossmayer; Franjo Rački; Josip Stadler)

Sažetak
Doktorska je disertacija Ćirilometodska baština u hrvatskom javnom životu 19. stoljeća (Filološki i kulturološki kontekst) filološko-povijesno-kulturološko istraživanje provedeno na korpusu arhivske građe (pisma i dokumenti iz ostavštine biskupa J.J.Strossmayera iz Dijecezanskoga arhiva u Đakovu), neobrađene građe iz vodećih crkvenih listova (zagrebački Katolički list, sarajevska Vrhbosna, đakovači Glasnik Biskupija bosanske i sriemske, zadarska Katolička Dalmacija, splitski Pučki list) toga doba, u kojima je utvrđeno približno 600 bibliografskih jedinica koje se tiču ćirilometodske problematike. Cilj rada bio je utvrditi: a) koja su to osnovna pitanja i problemi ćirilometodske problematike u 19. stoljeću, b) kako je i zašto došlo do obnavljanja ćirilometodske ideje u 19. st., c) tko se i na koji način bavio ćirilometodskom problematikom u 19. st. na području hrvatskih zemalja, d) u kojoj mjeri ćirilometodska ideja u 19. st. korespondira s filološkim i kulturološkim pitanjima toga doba, e) kako je tekao proces ponovnoga uvođenja staro(crkveno)slavenskoga jezika u liturgiju hrvatske Crkve preko izdanja Parčićeva Misala iz 1893. godine i kakva je uloga đakovačkoga biskupa J.J. Strossmayera u tome procesu te njegovih suradnika, prvenstveno Franje Račkoga i sarajevskoga nadbiskupa Stadlera, f) može li se govoriti o ćirilometodskoj književnosti u drugoj polovici 19. st. U disertaciji se pokazuje kako su s jedne strane znanstveni i stručni rad, a s druge književnos, i općenito umjetničko stvaralaštvou 19. st. obilježenom integracijskim i modernizacijskim procesima, koji su ih i ponukali da rješenje potraže u "zajedničkom kulturnom iskonu svih Slavena" - ćirilometodskoj baštini - na sebe preuzeli jednaku zadaću: a) pomoći proširenju kulta sv. Ćirila i Metoda, b) ubrzati povratak crkvenoslavenskoga jezika u liturgijsku upotrebu, c) poduprijeti slavensku uzajamnost, d) poduprijeti proces oblikovanja moderne nacije, e) poduprijeti proces izmirenja Istočne i Zapadne crkve.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA