Pregled bibliografske jedinice broj: 228509
Djeca iz obrtaljke. Nametnuto ime i izgubljeni identitet (Imena i prezimena nahoda u XIX. stoljeću)
Djeca iz obrtaljke. Nametnuto ime i izgubljeni identitet (Imena i prezimena nahoda u XIX. stoljeću). Zagreb: Profil, 2005 (monografija)
CROSBI ID: 228509 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Djeca iz obrtaljke. Nametnuto ime i izgubljeni identitet (Imena i prezimena nahoda u XIX. stoljeću)
(Revolving Door Foundlings. Imposed name and lost identity (First names and family names of foundlings in 19th century))
Autori
Bertoša, Mislava
Ostali urednici
Šimunović, Petar
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Profil
Grad
Zagreb
Godina
2005
Stranica
312
ISBN
953-12-0061-0
Ključne riječi
osobna imena; antroponimija; onomastička analiza; lingvistička analiza; nahodi (antroponimija)
(personal names; anthroponimy; onomastic analysis; linguistic analysis; foundlings (antroponimy))
Sažetak
Rad je posvećen analizi lingvističkih strategija izmišljanja prezimena (i imena) djeci koju su roditelji u XIX. stoljeću anonimno prepuštali institucionaliziranoj skrbi nahodišta i analizi njihova socioantroponomastičkog aspekta. Uvodna poglavlja posvećena su povijesti fenomena napuštanja djece u Europi, pojavi brefotrofija i orfanotrofija kao laičkih ustanova, njihovoj organizaciji i svrsi u XIX. stoljeću, zakonima koji su u to doba regulirali napuštanje te mentalitetu i ponašanju nižih slojeva društva među kojima je najviše bilo potencijalnih i stvarnih ostavljača/ostavljačica vlastitih potomaka. Zatim je promatran specifičan tršćanski kontekst u kojem su se takvi događaji odvijali: povijesne, društvene, gospodarske, i demografske prilike u devetnaestostoljetnom Trstu, etnička, konfesijska i jezična raznolikost stanovništva, migracije u grad, epidemije, siromaštvo, izvanbračna rođenja isl. Ostala poglavlja posvećena su lingvističkoj i onomastičkoj dimenziji pojave napuštanja. Analizirano je 586 prezimena, najprije iz općelingvističke perspektive: prema više-manje standardnim jezičnim razinama – fonološkoj, semantičkoj, morfološkoj, i pridodanoj, stilističkoj razini, a posebna je pozornost posvećena fonološko-slogovnim, morfološkim i semantičkim obilježjima cjelovitih imenskih formula, točnije, glasovnoj, obličnoj i značenjskoj vrijednosti koju je u njoj izmišljeno ili poznato osobno ime osiguravalo izmišljenome prezimenu. Nakon ovih općelingvističkih analiza, izmišljena nahodska prezimena promatrana su sa socioantroponomastičkog aspekta: s obziroma na lokalnu, tršćansku « ; ; mikrorazinu» ; ; i širu, općiju « ; ; makrorazinu» ; ; jugo-zapadno-europskog XIX. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest
POVEZANOST RADA