ࡱ> Y[VWX`bjbj .Z\>%; p p p p P  aaa8ab cd:d"eee'g'g'g$Qh= jlf@'gjljl0 0 ee|||jlV0 le e|jl||X , ed :an j&~<30cK^zKLK `'gdh|iUj'g'g'gf|d'g'g'gcjljljljl -:' : 0 0 0 0 0 0  mr.sc. Dario Dunkovi*  HYPERLINK "mailto:dunkovic@geli.hr" dunkovic@geli.hr Tematsko podru je: Poslovna logistika u pojedinim gospodarskim djelatnostima Ja anje maloprodaje: Suradnja s dobavlja ima i promjene institucionalne strukture  SHAPE \* MERGEFORMAT   SHAPE \* MERGEFORMAT  Uvod Europa posljednjih desetak godina prolazi kroz brze druatvene i demografske promjene iji je cilj ujediniti tr~iata i gospodarstva europskih zemalja kako bi ujedinjena bila konkurentna ameri kom gospodarstvu. Takva tr~iana politika pokrenuta je u zadnji as i bila je neophodna za aktivnije uvoenje europskih trgovaca na meunarodno tr~iate i njihovo izravno konkuriranje s trgovcima iz Amerike, Japana, pa i Velike Britanije. Integracija je potakla i restrukturiranja u maloprodaji koja nisu samo posljedica sve ja e globalizacije, nego i razvoja nove tehnologije i oblika poslovne suradnje. Agresivan ulaz trgovaca iz visoko razvijenih zemalja na tr~iata Srednje i Isto ne Europe stvorio je u kratkom vremenu znatne poremeaje na tim tr~iatima. Domai trgovci koji nisu imali dovoljno razvijene i jasne strategije upravljanja i promocije, konkurentnu maloprodajnu strukturu, te dovoljno jaku pregovara ku mo, nisu mogli zadr~ati svoje kupce. I sadaanji trend razvoja maloprodaje obilje~en je, kao i oni u proalosti, odreenom specifi noau, a to je konvergentnost informacijske i drugih tehnologija, te unaprjeivanje odnosa s dobavlja ima. Pored toga, airenje maloprodajnih aktivnosti na meunarodnu razinu trgovcima je od strateakog zna aja kao i internacionalizacija njihove nabave. Stvaranjem takvog okru~enja postali su jedni od pokreta a gospodarskog razvitka i globalizacije u Europi. U referatu e se spomenuti stanje maloprodaje u Europi, zatim pokazati sve vea dominacija maloprodaje nad proizvodnjom u bruto domaem proizvodu Hrvatske. Ispitivat e se odreeni financijski podaci vodeih europskih i domaih trgovaca na malo ato e biti temelj za kvantitativnu analizu nekih indikatora suradnje s dobavlja ima. Zadatak je ispitati i utvrditi utjecaj institucionalnog razvoja maloprodajne strukture na promjene u suradnji izmeu vodeih trgovaca na malo i njihovih dobavlja a. Va~no je u referatu argumentirati da rastom volumena maloprodajnih poslovnih jedinica raste promet i pregovara ka mo vodeih trgovaca ato uzrokuje promjene u odnosu s dobavlja ima, kako na domaem tako i globalnom tr~iatu. Pretpostavka je da postoji odnos izmeu institucionalnog razvoja maloprodaje i poslovne suradnje s dobavlja ima. Gospodarsko ja anje maloprodaje Funkcija trgovine na malo u gospodarstvu je ponuditi robu, proizvode i usluge izravno krajnjim potroaa ima. Da bi poslovni subjekt postao trgovac na malo, mora registrirati trgovinu na malo (maloprodaju) kao svoju osnovnu poslovnu djelatnost i baviti se njome kao takvom. Asortiman robe nudi u oblikovanim maloprodajnim poslovnim jedinicama  prodavaonicama. Bearden/Ingram/LaForge [2001] definiraju trgovca koji operativno djeluje s viae prodavaonica kao trgova ki lanac. Vodei trgovci na malo u Europi su razvili druga iji "europski model" maloprodaje koji se razlikuje od "ameri kog modela". Prvo, ameri ki trgovci se viae bave domaim tr~iatem, dok su europski viae usmjereni na internacionalizaciju. Tome su najviae doprinijela raznolika demografska obilje~ja Europe [Dawson, 2004]. Europski trgovci na malo imaju i ja u pregovara ku mo od proizvoa a, tako da preuzimaju dodanu vrijednost koju su prije kontrolirali proizvoa i [Reynolds et al, 2005], ime trgovina ubire veu korist iz gospodarskih tijekova roba. Pregovara ku mo prenesenu na maloprodava a [Chiang, 2002] objaanjava kao dominaciju maloprodava a u odnosu na dobavlja a prilikom odreivanja veleprodajne cijene. Pregovara ku mo trgovci stje u veli inom, odnosno tr~ianim udjelom koji kontroliraju. Ona je i odrednica nekih prednosti "velikih" pred "malim" trgovcima. Na zaklju ak o dodanoj vrijednosti reflektiraju i statisti ki pokazatelji stanja u Hrvatskoj (Tablica 1). u mil. kn.1999.2000.2001.2002.2003.2004.BDV* Proizvodnja24.49226.83528.97929.72030.412-BDV* Trgovina11.89213.15915.95518.34721.759-Ukupna Bruto DV115.008123.669134.281146.178157.203-Ukupni prihodi Proizvodnja-100.812104.569113.845113.431127.516Ukupni prihodi Trgovina-114.988126.261148.709165.626177.611* Bruto dodana vrijednost je statisti ko-prora unska kategorija koja je od Bruto domaeg proizvoda manja za razliku poreza na proizvode i subvencija na proizvod.. Tablica 1 Bruto dodana vrijednost i ukupni prihodi ostvareni u razdoblju 1999-2004. u djelatnosti preraiva ke industrije i distributivne trgovine u Hrvatskoj prema Statisti kim ljetopisima RH 2002. i 2004. Upravo Tablica 1 pokazuje da e bruto dodana vrijednost koju stvaraju trgovci uskoro biti dominantna u domaem gospodarstvu, iz ega proizlazi i njihova pregovara ka mo u postavljanju cijena i uvjeta kod dobavlja a. Ukupni prihodi koje je ostvarila trgovina posljednjih nekoliko godina znatno su premaaili prihode proizvoa a i taj jaz nastavlja rasti u korist trgovine. Takav trend se manifestira i pojedina no po subjektima, jer promet vodeih domaih trgovca na malo u Hrvatskoj raste kao ato se to vidi u Tablici 2. Rast prometa 2003./2004. g. u %Domai trgovci na maloStrani trgovci na maloKonzum d.d.27Billa d.o.o.7Getro d.d.2MercatorH d.o.o.7Tisak d.d.21DM d.o.o.52KTC d.o.o.18Hypermarketi Coop d.o.o.22Kerum d.o.o.9Metro d.o.o.39Plodine d.o.o.9Fliba d.o.o. (Emmezeta)32 Tablica 2 Rast prometa kod vodeih domaih i stranih trgovaca na malo u Hrvatskoj u 2003./2004. g. [BON-1 obrasci za 2004., RGFI-FINA] Podaci iz Tablice 2 pokazuju da podru~nice stranih trgova kih lanaca u prosjeku bilje~e vei rast prometa od vodeih domaih. Usporeujui rast prometa s rastom BDP Hrvatske po tekuim cijenama koji je za 2003./2004. iznosio oko 7%, mo~e se zaklju iti da su trgovci na malo nositelji rasta domaeg gospodarstva. Va~nost distributivne trgovine u Hrvatskoj neprestano raste, najprije zbog ope druatveno  gospodarskog razvoja, a zatim i zbog stagnacije i nazadovanja hrvatskih proizvodnih firmi. Zbog svega toga dostignuti udjeli distributivne trgovine u ukupnoj zaposlenosti i u GDP-u u Republici Hrvatskoj ne zaostaju mnogo za onima iz razvijenih zemalja EU [Segetlija, 2005]. Dawson [1999] zaklju uje da se u Europi u slijedeih 10-15 godina o ekuje vee koncentriranje u maloprodaji (prema trendovima, prvih 10 trgovaca imat e oko 60% ovog tr~iata), a rast "velikih" trgovaca bit e vei od rasta tr~iata u cjelini. Odnos s dobavlja ima Vodei trgovci za suvremene odrednice konkurentnosti esto primjenjuju inovacije u oblikovanju maloprodajnih objekata, inovacije u informacijskoj tehnologiji, logisti kim i menad~ment procesima i sli no. Zbog svoje veli ine imaju zna ajan utjecaj na gospodarski sektor trgovine. Konkurencija meu njima potakla je stvaranje konkurentnog okru~enja u samom sektoru, a relativno ja anje konkurentnosti sektora povealo je i njegovu atraktivnost u odnosu na ostale gospodarske sektore, npr. privla i viae investicija ato su jasno prepoznali strani trgova ki lanci. Trend gospodarskog rasta ovog sektora i rast osobne potroanje stanovniatva razlozi su da investitori o ekuju povrat na ulo~eni kapital. Openiti rast koncentracije na tr~iatu maloprodaje daje sve vei gospodarski zna aj velikim trgova kim lancima i ujedno ih ini reprezentativnim subjektima u istra~ivanju maloprodaje. Pregovara ka mo vodeim trgova kim lancima pru~a mogunost za smanjenjem troakova logistike, tako da operativne aktivnosti distribucije i skladiatenja prenose na specijalizirane distributivne centre. `to je promet trgova kih lanaca vei to su i potrebe za novim distributivnim centrima vee, a potrebe za priru nim skladianim prostorima manje. Stoga je logi ki zaklju ak da se zalihe robe u priru nim skladiatima smanjuju unato  rastu prometa. smanjuju. Ovo je jedna od zna ajki restrukturiranja moderne maloprodaje jer prema Dawsonu [2004] etiri su zna ajna predmeta restrukturiranja moderne maloprodaje u Europi: stope rasta prihoda i tr~iane kapitalizacije vodeih trgovaca na malo u Europi vee su od stopa rasta gospodarstva EU u cjelini posljednjih godina, davanje strateakog zna aja nekim operativnim aktivnostima, poveanje kompleksnosti organizacijske strukture koja dolazi s ekspanzijom poslovanja, te bolja koordinaciji s dobavlja ima. Koliko je dobra koordinacija trgovca na malo i dobavlja a mo~e se ocijeniti analizom ovih pet imbenika: raznolikost ponude robe na policama u odnosu na konkurenciju, raspolo~ivost robe na policama, visina trgova ke mar~e i maloprodajne cijene robe, rokovi plaanja robe, obrtaj zaliha. Koordinacija partnerskih odnosa izmeu trgovaca na malo i dobavlja a u Europi openito se poboljaala [Dawson, 2004]. Tablica 3 pokazuje smanjenje udjela zaliha robe u prometu vodeih europskih trgovaca ato je neosporno rezultat, pored spomenute pregovara ke moi, i napredno organizirane logistike distribucije. Smanjenje zaliha poveava likvidnost trgovaca, ime dobivaju bolje uvjete plaanja od dobavlja a. Analiza istih podataka kod vodeih domaih trgovaca pokazuje da je udio zaliha u prometu openito vei 2004. g. nego ato je to bio u 2001. g. Domai trgovci u te~nji da budu konkurentniji, stvaranjem vee i raznovrsnije ponude robe upuuju viae narud~bi prema sve viae razli itih dobavlja a. Takav nagli rast tr~iata maloprodaje nije pratio razmjeran nastanak regionalnih distributivnih centara koji je predispozicija optimalizaciji suvremenog procesa nabave s rastom prodaje. Smanjenje udjela obrtnog kapitala u prometu vodeih europskih trgovaca zna i da su rokovi plaanja dobavlja ima od dana obrtaja zaliha na policama sve du~i tj. dobavlja i slabljenjem pregovara ke moi financiraju dio obrtnog kapitala maloprodava a. Zaklju ak je na temelju podataka iz Tablice 3. Podaci vodeih domaih trgovaca na malo pokazuju da se kod njih udio obrtnog kapitala u prometu ne smanjuje. U praksi, ovaj udio se smanjuje ako su dani obrtaja zaliha krai od rokova plaanja dobavlja ima. Dakle, oni u prosjeku du~e dr~e robu na policama nego ato im dospijevaju plaanja prema dobavlja ima, ato je iz financijske perspektive nepovoljan odnos i doprinosi stvaranju nelikvidnosti. Ustaljeno nepridr~avanje rokova plaanja dobavlja ima omoguava lakai i jeftiniji ulazak novih, financijski monijih trgovaca na tr~iate. % Udio zaliha robe u ostvarenom prometu% Udio obrtnog kapitala u prometu*% Povrat na ulo~eni kapital (ROCE**)-u Europi2002.1999.2002.1999.2002.1999.Carrefour8,713,2-9,6-11,510,011,0Sainsbury5,35,3-6,1-6,19,69,8Tesco Group3,93,4-8,8-9,414,714,5Casino8,58,9-4,2-8,213,511,6Metro Group10,711,2-1,5-2,37,58,9-u Hrvatskoj2004.2001.2004.2001.2004.2001.Konzum d.d.7,87,5-5,2-3,213,87,4Getro d.d7,48,3-11,3-9,54,76,2KTC d.o.o.6,35,70,1-5,28,711,0Tisak d.d.3,04,82,83,622,2286,8***Kerum d.o.o.11,86,5-4,6-4,07,736,2Plodine d.o.o.9,45,1-14,0-11,77,0164,1**** formula: (Zalihe robe+Potra~ivanja od kupaca Obveze prema dobavlja ima)/Promet od prodaje ** engl. "Return On Capital Employed"; formula: Rezultat prije odbitka kamata i poreza/(Ukupna imovina-Kratkoro ne obveze) *** nerealni podaci uslijed problema uzrokovanih promjenom vlasni ke strukture i neprimjerenim zadu~ivanjem. Kratkoro ne obveze inile su kod obe tvrtke preko 97% pasive  prete~ito za kratkoro ne kredite. Tablica 3 Usporedba nekih financijskih pokazatelji vodeih europskih i domaih trgovaca na malo. (izvor: podaci za europske trgovce od Dawson, [2005]; kalkuliranje podataka iz Godianjih financijskih izvjeataja domaih tvrtki za 2002. i 2004. godinu od FINE; redoslijed aest najveih domaih trgovaca na malo u Hrvatskoj po prihodima u 2004. prema analiti kom izvjeataje FINE) Samo Tesco i Casino bilje~e u prosjeku neznatno vei povrat na ulo~eni kapital u 2002. nego u 1999. godini, dok je on kod ostalih neznatno manji. Kod domaih trgovaca taj se pokazatelj stabilizirao u 2004.g. u realno o ekivane okvire za tu djelatnost. Iz Tablice 3 mo~e se zaklju iti da nabavke zaliha robe kod nekih domaih trgovaca rastu viae nego to zahtijeva rast prodaje. Unato  tome, va~no je naglasiti da rezultati jasno pokazuju da su ova tri pokazatelja vodeih domaih trgovaca na malo u okvirima vodeih europskih. Rast prihoda trgovaca u Europi o ito je rezultat airenja na nova strana tr~iata. Meutim, vodei hrvatski trgovci na malo nisu uklju eni u meunarodne maloprodajne aktivnosti, stoga njihov rast prihoda i dobiti mo~emo temeljiti na: preuzimanjima manjih trgovaca, diverzificiranju maloprodajne ponude i uvoenjem trgova kih marki, strategiji niskih cijena, oblikovanju maloprodajnih poslovnih jedinica po uzoru na stranu konkurenciju, prijenosu odreenih internih operativnih funkcija na specijalizirane vanjske usluge. Pripajanja i preuzimanja u distributivnoj trgovini, koja su trend i na domaem tr~iatu, ovdje su spomenuti kao temelj rasta iako na visoko-razvijenom tr~iatima realno ne predstavljaju imbenik rasta prometa. To samo mogu biti oni imbenici koji poti u rast tzv. "Like-for-Like" promet. Promjene u institucionalnoj maloprodajnoj strukturi Maloprodajna struktura mo~e se klasificirati na mnogo na ina. Primjerena je ona od Masona, Mayera i Ezella [1988] koji navode podjelu prema lokaciji, prema vrsti i asortimanu robe u ponudi, tipu vlasniatvu, itd. Kad se govori o promjenama u maloprodajnoj strukturi misli se na promjene koje se o ituju i dogaaju unutar ovih klasa i one su esto meusobno povezane. Razvoj maloprodaje u nekoj zemlji treba promatrati kao promjene njezine strukture, prije svega u smislu maloprodajnih oblika [Segetlija, 2001]. Prema tome, istaknut zna aj u istra~ivanju maloprodajne strukture ima institucionalna maloprodajna struktura koja uklju uje razli ite oblike poslovnih jedinica u kojima se odvija ponuda i maloprodaja robe. Nove informacijske tehnologije i inovacije u logisti kim procesima omoguile su airenje raspona institucionalnih maloprodajnih oblika, od konvencionalnih "hyper" prodavaonica do virtualnih Internet prodavaonica. Takva ekspanzija oblika dogaa se na globalnoj razini. Postavlja se problem kako definirati utjecaj institucionalnog razvoja maloprodaje na promjene u poslovnoj suradnji s dobavlja ima? Prema Dawsonu [2004] koordinacija s dobavlja ima predstavlja jedan od zna ajnih imbenika restrukturiranja suvremene maloprodaje. Meutim, ovaj autor ne povezuje poslovnu suradnju s oblikovanjem maloprodajnih jedinica, nego prvenstveno misli na uvoenje informacijske tehnologije koja podupire razmjenu informacija meu njima. Jak gospodarski rast trgovine na malo poti e dodatne investicije u ovaj sektor. Zbog o ekivano visokog povrata na kapital, on privla i, ne samo domae, nego u sve veoj mjeri i strane poslovne subjekte. Njihove su investicije usmjerene na stvaranje tr~ianih predispozicija za ato veom prometom kako bi se ekonomijom obujma dobili ato bolji rabati i uvjeti kod dobavlja a. Cilj je niskim prodajnim cijenama i raznolikoau ponude privui ato viae krajnjih kupaca i ostvariti dobit, a kad se cjenovna*,.0Vvz|~< > L P b d h j x ̯ԢԚ̏rcTcTErh _h4CJOJQJaJh _h1CJOJQJaJh _hFCJOJQJaJh _hGLCJOJQJaJhUnhR6CJ]aJhUnh1CJaJh^ CJaJh H{hu0JCJaJ#jh H{huCJUaJhuhuCJaJhuCJaJjhuCJUaJhuhJCJaJh:DB0JCJaJhuh^ CJaJ.> $ & ` b d n Zgdtgd@gdd;gdd;gdgd@ $a$gdUngdR$a$gdUngd4gduT_{|x    " $ & ( V X Z \ ^ ` b d zvzf^zMF>hXCJaJ hhR h4hh56\]mH sH jWh@UjhhU_HEmHnHuhhjhhUhhCJaJjh@h@CJUaJ&jh@CJU_HEaJmHnHujh@CJUaJh@CJaJhRCJaJhUnhR5\h _huCJOJQJaJh _hGLCJOJQJaJh _h63CJOJQJaJd n z |  2 < F T v  > F v   V b 6@Tl| BJ68dмhdGh`h]hyh' hh<+h4ph9.h3hEh`uhELhDht,hrhd;Jdf24|.:d$HRTVXZ|(Zj|BJl<6d 0fԼԸȨh<:hshrh-h/chh|kheh]h@h4phzhs[ha4hF*hh:DBh'h' hrhyh`B0P$0T<>V`  ,BLNP| * 8 v 2!4!T!p!"",".":"N"\""""Ľннн̹̽ĵĭĵĵhF*hF*mH sH  hhF*hF*hthhK hKh41heh+ehQhjha40JUjh(I0JUha4h(IhDh@h41h|u;"""""" ##$#r#t#v#####$ $"$z$|$$$$$%%&%(%>%D%f%h%&&*&\&^&`&n&p&|&~&&&&&&&&&&'6'D't'v'x'z'ڼϼڴެ˼˨h%wh>]\h[hR;hRh uhdGh)RhRshcL hihihho hR;hthihthOhdhIMhh\jhc0JUhsg9&v'x'z'''J|kd$$Ifl40 ` t0644 lam$$Ifa$gdvl$Ifgdulgdugdtz''''''''''''''''''''''((( (((((("(#($(%(&(,(4(:(;(A(B(H(I(O(P(V(W(X(Y(Z(i(j((((((((((((((¾¾ֶ®ƶhp5CJaJhECJaJhs/CJaJhEh.P)hvCJaJh%wCJaJh.P)CJaJhn`CJaJh.P)h.P)CJaJh%wh.P)h%wCJaJA''''''''$$Ifa$gd.P)l''$kdY$$Ifl4֞ b&  t0644 lam'(((((#(%($$Ifa$gd.P)l$Ifgdul%(&(%kd$$Ifl֞ b& t0644 lam&(4(;(B(I(P(W(Y($$Ifa$gd.P)l$IfgdulY(Z(%kdw$$Ifl֞ b& t0644 lamZ(j(r(z((((($$Ifa$gd.P)l$Ifgdul((%kd$$Ifl֞ b& t0644 lam(((((((($$Ifa$gdEl$Ifgdul(((((((((((((((((((()) ) )))))))) )***+ + ++ +"+,ֻ}oh h 5CJ\aJh u5CJ\aJh CJaJh[CJaJhCJaJhGCJaJhoCJaJh hvCJaJh hs/CJaJhp5CJaJhvCJaJhs/h%whs/CJaJh%wh%wCJaJhECJaJhs/CJaJ)((#kd$$Ifl֞ b& t0644 lam(((() )))$$Ifa$gdEl$Ifgdul))#kd $$Ifl֞ b& t0644 lam) ++,,00 1 1Gfkd$$Ifl*V t0V44 la$x$Ifa$gdlClgdQW^W`gd U^`UgdIIVx]^`Vgdb,,,,,,,,,,,,-H-J----.,.\...../N/P/n///00 00000,0.0>0t0v00000000ɽ͹͵͵ѱձѱhCJaJhh91jhA0JUh%hjhb0JUhh}hOhdh<:hSbh ;hth\Ehn`h uh5h6Wh h CJaJh CJaJh<:CJaJhboGCJaJ10001 1 11:1<111111111222222"26282<2>2n2p2t2x222222222333&3(3zh hqwC5CJ\aJhqwC5CJ\aJh>5CJ\aJh vCJaJh CJaJhqwCh CJaJh}6CJaJh}6h CJaJh}6h gCJaJhqwCh 6CJ]aJhlCh CJaJhHCJaJhkp9CJaJ, 1:1h1j1111lU;U$<$Ifa$gd l<$Ifgd lykd5$$Ifl0*U+ +  t0V44 la$<$Ifa$gd gl1111F1$IfgdqwClkd$$Ifl\*Ug:  t0V44 la$<$Ifa$gd l111113kd$$Ifl\*Ug:  t0V44 la$Ifgd64l$$Ifa$gd64l1222 2$Ifgd64l$$Ifa$gd64l$IfgdqwCl 2"282>2`K3$$Ifa$gd64l$IfgdqwClkd) $$Ifl\*Ug:  t0V44 la>2p2v2x2/kd= $$Ifl\*Ug:  t0V44 la$$Ifa$gd64l[$If][gd64lx22222$Ifgd64l$$Ifa$gd64l$IfgdqwCl2222`K3$$Ifa$gd64l$IfgdqwClkdQ $$Ifl\*Ug:  t0V44 la2 33333$W^W`gdqwCkde $$Ifl\*Ug:  t0V44 la$$Ifa$gd64l$Ifgd64l(3B3J3Z3333333334 4 4"4$4&4L4f4h4l44444445 5j5p5555555555555ط{ws{sh `h vh;h2h)jh;0JUhOxh>JjhK80JUhSbhp&h%hHhqwChhqwCCJaJhqwChqwCCJaJhHhHCJaJhHCJaJh$oCJaJhCJaJhqwCCJaJhCJaJ+3$4&46|9`;;@rBDGnHHIIJ0KpKKL LSgdFK & F ^`gdDAR & F gdkgdT" & FgdT" & FgdDARgdDARgdEugdQW^W`gdqwC5 6.6L6`6666677V9X9j9x9z9|99999::::^;`;j;l;;;;;;;F<<<<<<== ="=$=v==D>P>^>f>z>hhSbhIhyhdGhlh{h h&h%Xh h6Wh9hMh9h6Wh\EmH sH  h6Wh\Ejh\E0JUh\EhOxh)jhV0JUhuvh%hi4z>>>>>>>>>>>>??@@@@@@@@@@bAdApBrB>ChCCCCCDDDEEEEEFFFFFF0G@GGGFHjHlHHHIʼʴʸhAjhDAR0JUh*0hDARhv h"]h@>h"]h@>hksjh \0JUh \hIhT)hhuphpjhu<0JUhu<hiRhIh9h{9IIJJ&J(J:JJPJTJvJJJJJJJJ,K.K0KJKTKlKnKpK|KKKKKKKKLLLL L"L`LLLLLM MMRMlMzM|MMMMM,N.N^N`NNNNNN¾¾¾ºhXWhhk"h,PhhkshphmhA hh{ChFKhh{ChfhkhT"hJhq8hDARjhn}|0JUANNTO~OOOOOPP.P4PlPpPPPPQ$Q4QNQ\QQQQQ S SSSShSSSSSPTfT|TTTTUUUUUBUDUJUVUXU\U`UlUnUUUUUU V:VPVV¾ƶƲhxth^hzhhwhMKhQ[h64h9hk"h,PhIjh0JUhdbhhEuh hTph3uh1hXWh@VVVVVVVWWWWWWW.XvXxXzXXXX,Y6Y8YtYzYYYYYYYYYYY$Z&Z(Z,Z.Z@ZPZ`ZjZnZpZtZZŽŵŽŝh.%hQ6CJ]aJh2CJaJh^rCJaJh+HCJaJhsCJaJh"CJaJhBCJaJh=CJaJh"h"CJaJhFKhtLhQ[hHZih=h9kh3ehshN h64hxthz0SYYYY(ZrZ$$Ifa$gdsl$$Ifa$gd"l$Ifgd"lgdFKrZtZZZZZ^I111$$Ifa$gd"l$Ifgd"lkd $$Ifl\m; x t0644 la^ZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[ [[[[ [$[6[8[>[@[F[H[P[R[Z[\[b[d[j[n[x[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[ԼԼԴߩߩߩĩߩߩߩĩߩߩߩhkp9CJaJh"h"CJaJh"CJaJhvCJaJh{CJaJh=CJaJh"hQCJaJhQCJaJh>6CJ]aJh.%h"6CJ]aJ?ZZZZ$$Ifa$gd"lZZ%kd$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^ZZZZ[[["[$Ifgd"l"[$[%kd$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^$[8[@[H[R[\[d[l[$Ifgd"ll[n[%kd$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^n[[[[[[[[$Ifgd"l[[%kd$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^[[[[[[[\$Ifgd"l[[[[[\\\\\\\\\\#\$\'\(\+\-\9\>\?\C\D\E\J\K\L\P\Q\V\W\X\\\]\_\j\k\n\o\r\s\u\v\w\ǹ툀h=CJaJh=CJaJh1CJaJhe CJaJh.%h6CJ]aJh>6CJ]aJh.%h"6CJ]aJh.%hQ6CJ]aJhQCJaJh"CJaJhvCJaJh"h"CJaJh{CJaJ.\\%kd_$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^\\\\\$\(\,\$Ifgd"l,\-\%kd1$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^-\:\@\F\L\R\X\^\$$Ifa$gd"l$Ifgd"l^\_\%kd$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^_\k\o\s\x\}\\\$Ifgd"lw\x\|\}\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\ ] ]]]ʺ●h kCJaJhECJaJh}CJaJh4CJaJh"h=CJaJh1CJaJhJCJaJhe CJaJh"CJaJh+HCJaJh"h"CJaJh=CJaJh"h9+CJaJ8\\%kd$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^\\\\\\\\$Ifgd"l\\%kd$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^\\\\\\\\$Ifgd"l\\%kdy$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^\\\\\\\\$Ifgd"l\\%kdK$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^\ ]]]]]!]&]$Ifgd"l]]]]]]] ]!]%]']6]9]:]=]>]C]D]I]J]M]N]Q]S]V]X]Z]c]g]$^f^|^~^^^^^^^^^ _N_t_z_|_ź庲th kh kCJaJh+HCJaJh hsCJaJhnPCJaJhsCJaJh kCJaJhECJaJh}CJaJh"htLCJaJhe CJaJhtLCJaJhaCJaJh4CJaJhCJaJh"h"CJaJh1CJaJ-&]']%kd$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^']6]:]>]D]J]N]W]$Ifgd"lW]X]%kd$$Ifl֞ m; Zto  t0644 la^X]~^t_adde hi0jjjk0lpnnqvzgdFgdmgd*J & Fgd,P & Fgd: 2 & Fgd<gd3"fW^W`gdru( X^X`gd7jgdKVx<]^`VgdK|_________ ``J`L`aa"a8a:a@aBaDaFaZa\ataabb*b.b0b:bbXb\bbbbb·}uumuehczCJaJh/ZCJaJhozCJaJh>h>CJaJhphpCJaJhpCJaJmH sH h>CJaJhpCJaJhru(CJaJhru(hru(CJaJhA5CJ\aJh khoCJaJhoCJaJh!TCJaJh kCJaJh=CJaJhr7CJaJ'bbcczcccccdddd(d*ddddNeXe^eeeef@fBfRf`fjffggh hLh^hhhiiifiiiiiii0jhshb_h+@hy-h,Ph6yh: 2hY\h<h4ooooooooooooooooPp^ptp|ppxRxxxxxLyVydyyzzzz&z>zfzzzzzz{({*{H{J{{{{{{{| |D|h|}}$}8}J}v}}}}}}~Hjj| ( J L ^ | ~ hNUhB4hohhh eh<hhj{h/chrChCYohwhOw{hK konkurentnost i raznolikost ponude na lokalnoj razini svede na najmanju moguu razinu oni intenziviraju atraktivne marketinake inovacije kao ato su: najam manjih prodajnih prostora specijaliziranim radnjama i podru~nicama banaka, kupcima pru~aju razli ite mogunosti plaanja, uvode jeftinije vlastite trgova ke marke, privla e igraonicama za djecu, organiziraju nagradne igre, i sl. Inovacije potaknute te~njom za konkurentnoau restrukturirale su ovaj sektor, posebno trend okupljanja veeg broja trgovaca u velike prodajne objekte tzv. "super-centre". Tako je razvoj institucionalne maloprodajne strukture trgovaca na malo obilje~en ponudom u sve veim maloprodajnim objektima ("hyper-marketima" i "super-centrima" s preko 10.000 m2) u ijem sastavu posluju i "mali" trgovci koji u iznajmljenim prostorima nude dodatne asortimane roba i usluga (sportsku oprema, zlatarne, caffe-barovi, ra unala, ekskluzivna obua i odjea, itd.). Trgovac na malo, kao vlasnik velikog maloprodajnog objekta, te~i u tu organiziranu skupinu prodavaonica privui ato viae potencijalnih kupaca, pri emu on nema poseban odnos s tim "malim" trgovcima nego ima za cilj ja anje prodaje svoje prodavaonice. Trgovci te~e smanjiti maloprodajne cijene na konkurentsku razinu i tra~e od dobavlja a smanjenje veleprodajnih cijena i bolje uvjete plaanja. Meutim, jak tr~iani polo~aj vodeih trgovaca daje im prednost u pregovaranju o uvjetima koje nudi proizvoa . U uvjetima visoke tr~iane konkurencije proizvoa ima je od strateakog interesa da njihovi proizvodi budu raspolo~ivi na policama trgovaca koji na svojim policama ostvaruju relativno veliki promet, a uglavnom su to vodei trgova ki lanci. Takva potreba stavlja proizvoa a u slabiji pregovara ki polo~aj jer velik broj potencijalnih kupaca mo~e uo iti i kupiti proizvod upravo u tim objektima. Nadalje, vodei su trgovci na malo znatno bolje od svojih partnera iskoristili inovacije u logisti kim procesima kako bi snizili troakove logistike robe i osoblja. Dobavlja ima je tako prepuateno da se brinu o pozicioniranju i popunjavanju svoje robe na policama (tzv. "engl. merchandising"). Inovacije u primjeni informacijske tehnologije za potrebe promocije i maloprodaje preko Interneta, eliminiraju potrebu za prodajnim prostorima, edukacijom prodajnog osoblja i sli no. Time, pored ostalog smanjuju i kompleksnost organizacije nabave i prodaje, a troakove logistike robe djelomi no snose dobavlja i koji tako joa viae smanjuju svoju bruto dodanu vrijednost u gospodarstvu. Segetlija [2004b] navodi koje su to mogue reakcije proizvoa a na ovakav meusobni odnos s trgovcima: izravna prodaja krajnjem potroaa u, ja a orijentacija na inovacije, diversifikacija, izgradnja sustava franaizinga ili kooperacija na stupnjevima proizvodnje. Doprinos istra~ivanju maloprodajnih jedinica dao je i Dawson [1999; 2001] koji zaklju uje da kupac prvo vrai izbor maloprodajnog objekta, a tek onda izbor robe unutar njega. Marginalna je va~nost robe u odnosu na potroaa ev izbor kanala distribucije, a proizvod ponekad nije niti dostupan u drugim kanalima [Chiang, 2002]. Unato  ato je i informacijska tehnologija omoguila stvaranje novih marketing kanala, prodaja u njima je zanemariva u odnosu na maloprodaju koja se obavi u konvencionalnim prodavaonicama [Reynolds, et al 2005; Knego, 2004]. Trgovina na veliko sredinom 1990-ih godina u Hrvatskoj bila je nositelj vee dodane vrijednosti nego ato je to danas. Ona je za proizvoa e bila klju na intermedijarna djelatnost, va~nija od trgovine na malo jer na tr~iatu nije bilo "velikih" maloprodava a koji bi za njih imali strateaku va~nost. To je bila neizbje~na faza razvoja maloprodaje jer su taj nastanak distributivnih centara i openito razvoj veleprodajne mre~e bili predispozicija za kasniji nagli razvoj maloprodaje. Sinteza Statisti ki indikatori gospodarstva EU, ali i Hrvatske, pokazuju posljednjih godina ja anje gospodarskog zna aja trgovine na malo. Ovaj sektor je iznimno atraktivan, konkurentan i privla i sve viae investicija. Nagli razvoj i promjene u oblikovanju institucionalne maloprodajne strukture na domaem tr~iatu poveali su pregovara ku mo vodeih trgovaca na malo u odnosu na njihove dobavlja e. To potvruju ispitivanja nekih pokazatelja u inkovitosti ovog odnosa: dinamika kretanja udjela zaliha u prometu, udio obrtnog kapitala u prometu, povrat na ulo~eni kapital. Rezultat analize i komparacije tih podataka pokazuje da vodei domai trgovci na malo ne zaostaju u u inkovitosti poslovanja i upravljanja zalihama za vodeim europskim trgovcima. Institucionalna struktura maloprodaje kriti na je za promet i pregovara ku mo trgovaca. U referatu je pokazano da postoji neizravna povezanost izmeu oblikovanja maloprodajnih jedinica i razvoja suradnje s partnerima uzimajui u obzir pregovara ku mo kao agenta u ovom povezivanju. Institucionalni razvoj maloprodaje va~an je imbenik Inovacije u oblikovanju maloprodajnih poslovnih jedinica ostat e takoer vrlo va~an imbenik razvoja i rasta maloprodaje. U tome se o ituju promjene u atraktivnosti ovog sektora, njegova pregovara ka mo na tr~iatu, te odnosi s ostalim gospodarskim subjektima, posebno proizvoa ima. Prijeko su potrebne inovacije u domaim sektorima proizvodnje i veleprodaje. Vrlo je va~no istaknuti da se to odnosi na inovacije u operativnim aktivnostima i marketing kanalima, te orijentaciju na strateaka udru~ivanja kao bi se time zaustavilo gubljenje gospodarskog zna aja proizvoa a i veletrgovaca. Literatura: Ani, I.-D. (2002). Razvitak hrvatske maloprodaje i ekonomsko okru~enje. Ekonomski pregled. 53(9-10) Bearden, W. O., Ingram, T. N., LaForge, R. W. (2001). Marketing: Principles and Perspectives, 3rd ed. McGraw-Hill/Irwin. Chiang, W. Y. (2002). Multi-Channel Supply Chain Management in the e-business era. Disertacija. University of Illinois, SAD. Corstjens, J., Corstjens, M. (1995). Store Wars: The Battle for Mindspace and Shelfspace. John Wiley & Sons. Dawson, J. (1999). The evolution and future structure of retailing in Europe. In: K. Jones (ed) The Internationalisation of Retailing in Europe. Centre for Study of Commercial Activity, Toronto. p1-13. Dawson, J. (2000). Retailer power, manufacturer power, competition and some questions of economic analysis. International Journal of Retail and Distribution Management. 28(1), 5-8 Dawson, J. (2001). Is there a new commerce in Europe? International Review of Retail, Distribution and Consumer Research. 11(3), p287-299. Dawson, J. (2005). "Retail Trends in Europe" in Retailing in the 21st century: Current and Future trends. Eds. Kraft, M., Mantrala, M. K. Dunkovi, D. (2004). Rivalry of domestic and foreign retailers in Croatia. Management Journal of Contemporary Management Issues. 9(2) pp75-97 FINA (2005): Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2004. godini. Zagreb FINA, RGFI: Registar godianjih financijski izvjeataja poduzetnika za 2001. i 2004. godinu. FINA: Analiti ki izvjeataji za G52 po nalogu za 2002., 2003., i 2004. godinu. FINA: BON-1 obrasci Internet: http://investopedia.com/ Internet: http://retailindustry.about.com/ Internet: http://www.dzs.hr/ Knego, N. (2004). Prodaja preko prodajnih automata na primjerima nekih lanica Europske Unije. Suvremena trgovina. 29(5), p142-145. Mason, J. B., Mayer, M. L., Ezell, H. F. (1988). Retailing, 3ed. BPI/Irwin Reynolds, H. E. et al (2005). Assesing the productivity of the UK retail sector. International Review of Retail, Distribution and Consumer Research. 15(2). RRiF, skupina autora (2002). Upravljanje zaliha i skladiano poslovanje. RRiF, Zagreb. Schiffman, L. G., Kanuk, L. L. (2004). Ponaaanje potroaa a, 7. izdanje. MATE, Zagreb. Segetlija, Z., Lamza-Maroni, Maja (2001). Marketing trgovine. Ekonomski fakultet Osijek Segetlija, Z. (2004a). Gustoa distribucije u Republici Hrvatskoj. Suvremena trgovina. 29(4), p88-94 Segetlija, Z. (2004b). Odnosi proizvodnje i trgovine i problemi hrvatskog gospodarstva. Suvremena trgovina. 29(5), pp 153-155. Segetlija, Z. (2005). Pokazatelji va~nosti distributivne trgovine u Republici Hrvatskoj. Suvremena trgovina, 30(3), pp 100-105. Tipuri, D., Markulin, G. (2002). Strateaki savezi. Sinergija, Zagreb. Williamson, O. E. (1979). Transaction-cost Economics: The Governance of Contractual Relations. Journal of Law and Economics. 22(1). pp3-61 * doktorand na Ekonomskom fakultetu u Osijeku; izvrani direktor za financije i IT u DI GELI d.o.o. / Jacobs en van Dongen Group.  Postoji razlika meu pojmovima "maloprodaja" i "trgovina na malo". Maloprodaja nije gospodarska djelatnost nego samo na in prodaje, meutim ovi pojmovi se u ovom referatu mogu poistovjetiti.  vidi: Statisti ki ljetopis RH 2004., Metodoloaka objaanjenja uz poglavlje 23. Distributivna trgovina.  Postoji nekoliko tipova pregovara ke moi. Bearden/Ingram/LaForge [2001] navode ih pet: mo u kanalu, mo nagraivanja, legitimna mo, expertna mo, referentna mo.  Promet je vrijednost svih prodanih roba i usluga na tr~iatu bez obzira na to jesu li naplaene, s uklju enim porezom na dodanu vrijednost [Statisti ki ljetopis RH 2004, str. 407]  Vodeih pet trgovaca na malo u Hrvatskoj po prihodima od prodaje (prometu) u 2003. godini dr~ali su oko 20% tr~iata maloprodaje, a prvih 10 oko 31% i to s rastuim trendom [Segetlija, 2005].  Ukupan promet aest vodeih stranih trgova kih lanaca u RH bio je u 2003. g. oko 4,2 mlrd. kn, a u 2004. oko 5,2 mlrd kn, ato je rast od oko 23%.  vidi: www.hnb.hr, srpanj 2005.  Prema Dunkoviu [2002] struktura zastupljenosti stranih i domaih trgovaca na malo s obzirom na pod-sektore trgovine na malo znatno se razlikuje. Ta struktura zastupljenosti stranih trgova kih lanaca u znatno je boljoj korelaciji sa strukturom osobne potroanje u Hrvatskoj. Ani [2002] tvrdi da postoji vrsta povezanost izmeu varijable BDP-a, osobne potroanje i maloprodajnog prometa.  Segetlija [2005] je istra~ivao udjel distributivne trgovine (posebno trgovine na malo) u broju gospodarskih subjekata; udjela distributivne trgovine (posebno trgovine na malo) u ukupnoj zaposlenosti; udjela distributivne trgovine, odnosno uslu~nog sektora u BDP-u; nekih pokazatelja koncentracije.  vidi Dunkovi [2004] pp 82  vidi Segetlija [2005], pp 102-103  U vodee europske trgovce na malo prema statisti kim podacima kompanija za 2004. g. mo~emo uvrstiti Carrefour kao vodei (5,8% tr~iata EU-25), zatim Tesco, Metro Group, ASDA (Wal-Mart Europa), Lidl&Schwarz Group, Royal Ahold, Rewe, Aldi, Sainsbury, Casino (izvor: http://retailindustry.about.com/od/statistics, Web stranice trgovaca)  Corstjens/Corstjens [1995] navode da u praksi trgovaca postoje tri relevantna na ina poslovne ekspanzije kako bi se postigla ekonomija obujma: 1) organska, 2) akvizicije i 3) alijanse (savezi).  U prosjeku je obrtaj zaliha u 2004.g. u odnosu na 2001.g. kod aest najveih domaih trgovaca porastao za 2,1 dan (izvor: analiza izvjeataja BON-1 za 2002. i 2004. godinu, FINA). Ve~a tvrdi da se koeficijent obrtaja zaliha mo~e mijenjati iz godine u godinu i zbog promjena stanja u odreenoj djelatnosti [RRiF, 2002]. pp 224.  Za mjerenje realnog rasta maloprodajnog prometa koristi se suvremena metoda tzv. "Like-for-Like sales". To je metoda vrednovanja maloprodajnog prometa koja eliminira utjecaj proairenja, pripajanja i drugih dogaaja koji na bilo koji drugi na in mogu prividno poveati prodaju, ozna iti rast. Logi no je da se ova metoda koristi kako bi se usporedilo kretanje prometa u odnosu na prethodno ili neko drugo prijaanje razdoblje, bez obzira je li bilo pripajanja ili preuzimanja. (izvor: http://investopedia.com/terms/l/likeforlikesales.asp, srpanj 2005.).  Va~an je doprinos prilikom istra~ivanja prakti nosti Coaseova teorema dao [Williamson, 1979]: "Odnos pregovara ke moi meu partnerima klju ni je imbenik u dogovaranju uvjeta za ugovor& prednost ne ovisi samo o tr~ianoj snazi stranke u ugovoru, nego djelomi no i o snazi sektora".  vidi Statisti ki ljetopis RH 1998, 2003.     PAGE  PAGE 1 Reinforcement of Retailing: Cooperation with Suppliers and Changes of Institutional Structure Summary In the last several years retailing industry in EU-25 is strengthening its impact on economy according to share of value added in GDP. Its growth is reflected by increase of sales and power of the leading retailers. It is important to compare that tendency with situation in domestic retail industry. The analysis of some indicators in the conference paper shows data which indicates that volume of inventory is consistent with sales increase and ROCE is stabilized within real boundaries in that industry despite some market inefficiencies. On account of these results the relationship between retailers and suppliers is examined. The shaping of outlets is a significant agent in market positioning of retail. The task is to determine the effect of changes of institutional structure (outlet format) to cooperation between retailers and suppliers. The strengthening of bargaining power and innovations in retail structure leading retailers achieve control over wholesalers and even producers. Therefore the paper emphasizes the need of producers to innovate their products distribution in order to strengthen their marketing position. Key words: retailing, leading retailers, relationship with suppliers, institutional changes Sa~etak Maloprodaja u zemljama EU-25 posljednjih godina ja a svoj utjecaj u gospodarskoj strukturi prema kretanju udjela dodane vrijednosti u BDP-u. Njezin rast manifestira se rastom prihoda i moi vodeih trgovaca na malo. Va~no je usporediti ta kretanja sa stanjem u domaoj maloprodaji. Analiza nekih pokazatelja u referatu pokazuje da stanje zaliha kod domaih trgovaca na malo unato  nekim manjkavostima na tr~iatu ipak prati rast prodaje i da se stopa povrata na obrtni kapital stabilizirala u realnim okvirima za ovu djelatnost. Na temelju tih rezultata razmatra se kvaliteta odnosa domaih trgovaca na malo i dobavlja a. Oblikovanje prodajnih jedinica ima velik zna aj za tr~iani polo~aj maloprodaje. Zadatak je utvrditi kako promjene institucionalne maloprodajne strukture (oblici prodavaonica) mogu utjecati na prodaju i poslovnu suradnju izmeu trgovaca na malo i dobavlja a. Ja anjem pregovara ke moi i inovacijama u maloprodajnoj strukturi, vodei trgovci na malo posti~u kontrolu nad veletrgovcima i proizvoa ima. Stroga referat isti e potrebu domaih proizvoa a za inovacijama u distribuciji svojih proizvoda kako bi oja ali svoj gospodarski zna aj u budunosti. Klju ne rije i: maloprodaja, vodei trgovci na malo, odnos s dobavlja ima, institucionalne promjene ~     !!!^!!!Z"l"" #V#b#d###########$$$$V$n$$$$$4%P%R%n%p%%%%%%%n&~&&&&&&&&&'B'D'F'T''N(t(v((((սչŵhAh1h8hNhicqhN h6h6 h6H*h1@@hh6hmhu<h:|h<hIdhB4 hB4hB4Fz!F'X,1v223&3j338;;~=ACFHHIIJKL & Fd^`gdZgdgd)@)F)b*******:++++,T,X,l,x,,,,:-`---------6..../0000801111111112$2,282:2>2p2t2v222ÿñhqhV>>>AAAA BB*B\BPDDDEjEEFFFF$GZGzGGGGG@HBHtHHHHHHIIIIIĺhiRhiRCJ_HEaJhiRCJ_HEaJmH sH hhQ5\hh[b5\hh}h|kh(}Zhqh |hJJJJJJKKKKKLNʽʽʽʽʽʽʽʽʽʫʝʒhE>hE>CJaJmH sH hE>hE>CJaJhpCJ_HEaJmH sH #hE>hE>CJH*_HEaJmH sH hiRhE>CJ_HEaJ hE>hE>CJ_HEaJmH sH hiRCJ_HEaJhiRCJ_HEaJmH sH hiRhiRCJ_HEaJ1N NOOXPPPPPQQRRU U0U2U6ZZZT[[<^>^R_T_V_H`R`V`X`aaǿǿǎ~ǿwsmi^iTiTjh0JUhhmH sH h h0Jh>q h%h>qh%CJaJhgCJaJhE>hgCJaJhE>hHCJaJhHCJaJhE>h;CJaJh;CJaJhE>CJaJhE>hE>CJaJhE>hE>CJaJmH sH  hE>hE>CJ_HEaJmH sH hR;CJ_HEaJmH sH  L,NOPQRSnT U2UxUUVWWXY6ZZ[\]>^T_V`ad^`gd>q & Fd^`gdZabcbef hNhXkmm4np\rt>yx{{{{{{{{{gdgdDARgd \gdu<gd\EgdVgd;gdK8gdAgdbabbccc c"c0c2c4c@cLcNcTcZc^cbcfchcjcvczc~ccccccccccccccccccccccd d`ebedefffffff hhh0hNhPhrhthVkǼ h10%h hrh h>Jhhbh^J_HEhbh5\_HEhbh_HE hGh hchhmH sH jh0JUhAVkXkZkmmmmmmmmmm4n6nHpppppppqq q qZr\r^rsstttttttxy>y@yyyyyyzz z zzv{x{z{{{뫣룘hEh8hmH sH hmH sH  h8h hNh hn}|h hfhhmH sH  hh hWh hEVh h0,hhjh0JU hcAh8{{{{{{{{{{{{{{| ||||||||||ց؁ȅʅ4R³~vvrnh>qhRfhCJaJhOhCJaJmH sH hL=hCJaJmH sH hhCJaJhCJaJmH sH hUnhCJaJmH sH "hL=h5CJ\aJmH sH h 0J mHnHuh h0J jh0J UhEjhEU*{{{{{{|||||||B؁ȅʅ $a$gd@gd@gdhxgdh $a$gdh$a$gdhgdUnh]hgd7j &`#$gdsFʈpďd^`gd>q T^`Tgd@gd@xgd@,1h. A!"#$% DyK dunkovic@geli.hryK 0mailto:dunkovic@geli.hrDd"D  3 @@"?Dd"lID  3 @@"?p$$Ifm!vh5 5L#v #vL:Vl4 t6+5/  am$$Ifm!vh5 5b5b5b5b5b5b#v #vb:Vl4 t6+5/ am$$Ifm!vh5 5b5b5b5b5b5b#v #vb:Vl t65am$$Ifm!vh5 5b5b5b5b5b5b#v #vb:Vl t65am$$Ifm!vh5 5b5b5b5b5b5b#v #vb:Vl t65am$$Ifm!vh5 5b5b5b5b5b5b#v #vb:Vl t6,5am$$Ifm!vh5 5b5b5b5b5b5b#v #vb:Vl t6,5am$$If!vh5V#vV:Vl t0V5V/ /  a$$If!vh5+ 5+ #v+ :Vl t0V5+ /  / / / a $$If!vh55:5 5#v#v:#v #v:Vl t0V55:5 5/ / / / / /  / a$$If!vh55:5 5#v#v:#v #v:Vl t0V55:5 5/ / / /  / / a$$If!vh55:5 5#v#v:#v #v:Vl t0V55:5 5/ / / /  / / a$$If!vh55:5 5#v#v:#v #v:Vl t0V55:5 5/ / / /  / / a$$If!vh55:5 5#v#v:#v #v:Vl t0V55:5 5/ / / /  / / a $$If!vh55:5 5#v#v:#v #v:Vl t0V55:5 5/ / / / /  / / a$$If^!vh5555x#v#v#v#vx:Vl t65555xa^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^$$If^!vh5555Z5t5o5 #v#v#v#vZ#vt#vo#v :Vl t65555Z5t5o5 a^#J@J 7jNormal dxCJ_HaJmHsHtH@ 6Heading 1,Veliki naslov.$$[7X@&][^7`a$59CJaJR@R X Heading 3$<@&5CJOJQJ\aJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListfOf Source( Wudh^u`CJ]aJmH sH tHO 8= Style Heading 1 + Before: 18 pt $7h]^7a$9CJKHOJQJ^JaJO 8=CStyle Times New Roman 12 pt After: 12 pt Line spacing: Multipl... dCJaJ.. 8=TOC 1 x.. 8=TOC 2 ^ROBR 8=Sadr~aj mali naslovidCJaJfORf 8=Style Heading 1 + Left: 0 cmh CJ\aJ@Ob@ 8= Podnaslovih CJ\aJ2Oq2 6 nabrajanja F:O: 6Style Bulleted FZ@Z  6 Footnote Text$d^`a$CJaJXOX % Literatura & F dhCJaJmH sH O BStyle Literatura + Bold Italic Left: 0 cm First line: 0 cm Be...h 56\]@&@@ ^ Footnote ReferenceH*6U@6 u Hyperlink >*B*phn@n [ Table Grid7:V0x4 @4 7jFooter  p#.)@. 7j Page NumberVYV y Document Map!-D M CJOJQJaJV:@"V % List Number 2"$ & Fdha$ OJQJaJ  \ H{{+ !%3OA$It BR\}/Lp =@5: t5: = tQR0127  Q#%&4;BIPWYZjrz  -/0;>HKLWZsvwMNtr !+!!!!&"<"K"%))),)O)t)u))))))))))))))))))))))))))** *****"*&***/*4*9*>*?*K*P*U*Z*_*c*g*h*u*{***************************++ ++++!+%+)+.+7+8+E+J+N+S+X+\+a+b+q+u+y+++++++j,8-../011 2%2s22345792=S@BEEF1FCFeFFHJJoKMNO'Q(Q4QQRRRS{TUUVVV5WIWlWWW8XXYuYY$ZZ[[[Z\\]^^a_"```\bcccee%gOiljjjjjjjjjjjjjjjjjjjk$kQlmooooooqhrttttt0000(000000000000202020200 0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 00 0 0 0 0 00000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0000303030303030303 03 03 03 03 03030300J0J0J0J0J0J0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0 J 0 J 0 J 0 J 0 J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J 0J@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000=@0y00@0y00@0y00@0y00@0@0@0@0@0@0y00<000000000@00000000OQR0127  Q#%&4;BIPWYZjrz  -/0;>HKLWZsvwMNtr !+!!!!&"<"K"%))),)O)t)u))))))))))))))))))))))))))** *****"*&***/*4*9*>*?*K*P*U*Z*_*c*g*h*u*{***************************++ ++++!+%+)+.+7+8+E+J+N+S+X+\+a+b+q+u+y+++++++j,8-../011 2%2s2234572=S@BEEJJ(Q4QQRRRS{TUUVVVIWlWWW8XXYuYY$ZZ[[Z\\]^^a_"```\bcccee%gOijjjt000{00!*@0{0000 0000 0000000 0 00 0 0 0 0 0 00000000000000000 0 0 0 0 0 000 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0000 0 0 0 00 0 0 0 0 00000000000000000 000000000000000000000000000000000000000000000000 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 00 00w40w4{01{01 {01! 00w40w4 00<0< 0< 0< 0< 0< 0< 0< 0< 0< 0< 0 < 0 < 0 < 0 < 0 < 0< 0< 0< 0< 0< 0< 0< 0< 0< 0< 00${00{00 {00 {00{00{00{00{00{00{00{0 0{0 0{00@0p@0p@0p 00=@0@0 00$ $$$'x d d"z'(,0(35z>INVZ[w\]|_bxjow~ (2;INaVk{?BCDEFHRWXbdefghku|'''%(&(Y(Z((((()) 1111 2>2x2223SrZZZZ"[$[l[n[[[\\,\-\^\_\\\\\\\\\&]']W]X]zLa{@GIJKLMNOPQSTUVYZ[\]^_`acijlmnopqrstvwxyz{}~A>O +.tX__  '!!8@((  t  3 @@ S"`? t  3 @@ S"`? B S  ?,t"t"tXT YT ZTD4 [T4F\TL\ ]TL^T\1_T E`T. aTT] bT cT$ dT eTGHJLVWYZrsuwLNstq r !!*!+!!!!!!!%"&";"<"J"K"%%))+),)N)O)s)u)~))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))**** * *******!*"*%*&*)***.*/*3*4*8*9*=*?*J*K*O*P*T*U*Y*Z*^*_*b*c*f*h*t*u*z*{***********************************************++++ ++++++ +!+$+%+(+)+-+.+6+8+D+E+I+J+M+N+R+S+W+X+[+\+`+b+p+q+t+u+x+y+~++++++++++i,j,7-8-..//001111 2 2$2%2r2s22233445577991=2=R@S@BZ\\\\\]]^^2^^`_c_!`$`````[b^bcccccceefgg$g'gNiQikjnjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjoooqqgrhrtttt327%&YZ?!+!!K"&&,)+11 2%2CDEF(Q3Q4QQQQ(RRRRzT{TTTUUV5WIWWWY;Z[[a[[[[.\Y\Z\\\ccljjjjjjjjjjjjjjjjzpzptZ\jjjjjjjjjjjjjjt~O"8e[X1u)0P` 4G fHFh~!+#'&L.cX..zmCTvdSGX]hPp3VjYxeFX,|%u^`.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH."V(^`VB*CJOJQJo(phhHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhhh^h`OJQJ^Jo(hHoh88^8`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhGG^G`CJOJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohWW^W`OJQJo(hHh''^'`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohPP^P`OJQJo(hH hh^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH....  ^`hH .....  X@ ^ `XhH ......  ^ `hH.......  8x^`8hH........  `H^``hH.........^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH)h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(SGSGu) VjY~!G zmC+#cX..xe,|'&8eHhP i<&JEL$o<Fx63 'Ry-Nk"WZoe m w  +  ? >A+5kEa' K8rT"f>L=b8GEV>Rfh>@>s>?E?'L?1@@A@AcA&AaA:DBlCrCbCqwC{CDEE\EFFsFGX)GdGboGHH+HtHII>J JFKGLtLuL MIMBNO@PnP)RDARYRiRiRShSbS aTV'$V:VRV W6WW"XdmZ(}Zs[\ \>]\]"]a^ `_a9bSb[b\bcId dOhd eKe]e3"f gR9. 6}f59N`Q2(IfwY.p5xtB3u<@"q88Uv}^ ^i@]=,;mosyv>9o=s[45?>pl|uD]Qd]z {6|-KM+@ &{?n`E-4JevAzBdpwERnrEu%j*{5HZG;9+%;ue6lEbo,Rz@uv-3e e*/ClnPxwZL"Edui |}91/E|2\{{~pst%>+3;AQ]^pdN>Az>q6=cLY\;vXWQ z<'?MKs'v7jT)Jdbr7g= ;f9k1aitQSXo u~Q+s6E>#%&4;BIPWYZjrz  -/0;>HKLWZsvw)),)O)t)u))))))))))))))))))))))))))** *****"*&***/*4*9*>*?*K*P*U*Z*_*c*g*h*u*{***************************++ ++++!+%+)+.+7+8+E+J+N+S+X+\+a+b+q+u+y++++++t@L 3 8 ;;;;;;;;; ;!;";$;%;';(;);*+,-./12456789:;t  "$&P@*.0248<@HJLPRVXZ@^`bdfjlprtvxz|UnknownG: Times New Roman5Symbol3& : ArialK  ArialNarrowArial5& zaTahoma9Garamond?5 z Courier New;Wingdings"1 c|& N/ N/ڇ!994d+\+\ >Q HP ?^ :9Logistika kao imbenik oblikovanja maloprodajne struktureDV. znanstveni kolokvij "Poslovna logistika u suvremenom menad~mentu"maloprodaja, razvoj,mr.sc. Dario DunkoviDario DunkoviL         Oh+'0(4Tt      <Logistika kao imbenik oblikovanja maloprodajne struktureHV. znanstveni kolokvij "Poslovna logistika u suvremenom menadmentu"mr.sc. Dario Dunkovimaloprodaja, razvoj, Normal.dotDario Dunkovi5Microsoft Office Word@ @wG@I@X N՜.+,D՜.+,L px  .znanstveni rad DI GELI d.o.o./+\ :Logistika kao imbenik oblikovanja maloprodajne strukture Title 8@ _PID_HLINKSAhdJmailto:dunkovic@geli.hr&   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEGHIJKLMOPQRSTUZRoot Entry F@Z\Data 1TableWordDocument.SummaryInformation(FDocumentSummaryInformation8NCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q