Naslov
Mogu li ostaci atrazina štetiti idućim kulturama
(Residue of atrazine and crop rotation)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 161 (2003), 22; 47-48

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
atrazin; rezidue; plodored
(atrazine; residue; crop rotation)

Sažetak
Od svih u Hrvatskoj registriranih pesticida, najčešće i u najvećim količinama rabi se herbicid atrazin. Atrazin je zemljišni perzistentni (rezidualni) herbicid. Biljka ga usvaja putem korijena ali i putem lista. Veoma je širokog spektra djelovanja. Suzbija veliki broj jednogodišnjih širokolisnih ali i određeni broj jednogodišnjih uskolisnih korova. Relativno je jeftin, pa se masovno koristi. Selektivan je u kukuruzu i sirku. U prošlosti se je rabio i u drugim jednogodišnjim kulturama, u višegodišnjim nasadima voćnjaka i vinograda ili kao totalni herbicid za suzbijanje korova na željezničkim prugama, industrijskim objektima i sl. Ipak, njegovo glavno područje primjene je kukuruz. U Hrvatskoj gotovo da nema njive kukuruza na kojoj nije primijenjen barem kilogram atrazina. Otkako je uveden u praksu (u Hrvatskoj 1960. god.), do danas mu nije pronađena adekvatna zamjena. Na našem tržištu još uvijek se nalazi devet pripravaka na osnovi čistog atrazina i 16 kombiniranih pripravaka s jednom ili dvije dodatne djelatne tvari. Uz sve prednosti koje posjeduje, atrazin ima i određene nedostatke. Zbog masovne i široke primjene, kao i zbog relativne perzistentnosti, posljednjih godina sve češće se u pitkoj vodi nalaze rezidue atrazina u količinama većim od propisom dopuštenih. Upravo zbog tog razloga u pojedinim zemljama Europe, zabranjena je primjena pripravaka na osnovi atrazina (Slovenija, Francuska, Italija, Austrija, SR Njemačka). Kao što smo već rekli, atrazin je relativno perzistentni herbicid. Ovisno o primijenjenoj količini, tipu tla i klimatskim prilikama, vrijeme raspada (razgradnje) atrazina u tlu kreće se od 6 do 15 i više mjeseci.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA