Naslov
Potkornjaci – "primarni" ili "sekundarni" štetnici, važni ili sporedni čimbenici pri pojavama masovnoga sušenja jele u Gorskom kotaru i Lici
(Bark beetles - "primary" or "secondary" pests, crucial or negligible organisms in the silver fir decline in Gorski kotar and Lika)

Autori
Hrašovec, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2005, 128-129

Skup
49. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.02.2005. - 11.02.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
potkornjaci; primarni; sekundarni; štetnici; jela
(bark beetles; primary; secondary; pests; silver fir)

Sažetak
Potkornjaci (Scolytidae ; Coleoptera) osobita je grupa kornjaša koja je razvila vrlo složen sustav detekcije stabala prikladnih za njihov razvoj. U uvjetima kakvi najčešće vladaju u stabilnim šumskim ekosustavima oni djeluju kao "sanitarci" tj. pronalaze stabla koja su iz nekih razloga fiziološki oslabjela i napadajući ih ubrzavaju proces njihova odumiranja. U tom se smislu koristimo terminom "sekundarni štetnici" želeći naglasiti osobitost njihova biološkog ponašanja. Njihova "važnost" proizlazi iz uloge koju obnašaju u šumskom ekosustavu, a koja ponekad može biti temeljnim čimbenikom obnove pojedinih šumskih zajednica. S druge strane, u uvjetima povećane "ponude" fiziološki oslabjelih stabala, kakvi su primjerice zavladali posljednjih godina i u šumama Gorskog kotara i Like (suša, visoke temperature, redovne i izvanredne sječe sa obiljem neokoranih drvnih ostataka) potkornjaci mogu u tolikoj mjeri povećati svoje populacije da poprimaju obilježja "primarnih" štetnika (onih dakle, koji ne biraju svoju hranu po principima fiziološke oslabjelosti već napadaju "glavom bez obzira" – slično kao defolijatori). Posljedice su masovni napadi i ubušivanja i u zdrava stabla koja "popuštaju" pod brojnim napadima i tako omogućuju još veći zamah neobuzdanom širenju potkornjaka. Pojednostavljeno – kad bi kojim slučajem "izbrisali" potkornjake iz naših jelovih šuma zasigurno ne bi imali prilike svjedočiti ovako opsežnim sušenjima. Rasprava o njihovoj "sporednoj" ili "glavnoj" ulozi promatrana iz ove perspektive gubi na smislenosti i dovodi do nepotrebnih zabluda i gubitka dragocjenog vremena. Pravilni pristup struke i šumarske operative ovom problemu bit će ostvaren tek kad shvatimo suštinu ovih događanja, a to je da "sekundarnost" u slučaju potkornjaka nikako ne znači i da su to štetnici "drugog reda". Dapače, u ograničenim mogućnostima neposrednog djelovanja šumarske struke ovdje se pruža čitav niz šumsko-higijenskih mjera zaštite koje su odavna poznate struci i znanosti, a koje uz određena financijska ulaganja mogu značajno smanjiti štetne učinke djelovanja potkornjaka. U slučaju obične smreke, pa i običnog bora, na raspolaganju je još i arsenal biotehničkih metoda zaštite šuma (feromoni) tako da bi bilo nekorektno tvrditi da smo posve nemoćni pred ovakvim prirodnim pojavama, bez obzira na njihov intenzitet i duljinu trajanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA