Pregled bibliografske jedinice broj: 227931
Pilanska preradba divlje trešnje (Prunus avium L.)
Pilanska preradba divlje trešnje (Prunus avium L.), 2001., magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 227931 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pilanska preradba divlje trešnje (Prunus avium L.)
(Sawmilling of wild cherry sawlogs (Prunus avium L))
Autori
Ištvanić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.07
Godina
2001
Stranica
177
Mentor
Prka, Tomislav
Ključne riječi
Divlja trešnja (Prunus avium L.); Pilanska preradba divlje trešnje; Kvantitativno iskorištenje; Kvalitativno iskorištenje; Vrijednosno iskorištenje
(Wild cherry (Prunus avium L.); sawmilling of wild cherry sawlogs; quantity yield; quality yield; value yield)
Sažetak
Na našim pilanama prerađuju se manje količine trupaca divlje trešnje (Prunus avium L.). Još manja je preradba piljenica divlje trešnje i uporaba za izradbu raznih finalnih proizvoda. Razlog je postojanje relativno malih količina takove sirovine i najčešće njen izvoz kao takove. Cilj ovog istraživanja je bio eksperimentalno i teorijski istražiti kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje pri pilanskoj preradbi trupaca divlje trešnje. Kao objekt istraživanja u ovoj radnji koristila se pilanska sirovina (trupci) divlje trešnje kakvoće I. i II. klase prema hrvatskim normama. Trupci su bili razvrstani u dvije debljinske grupe: 25 do 39 cm i 40 cm na više za I. klasu te 20 do 39 cm i 40 cm na više za II. klasu. Primarno su raspiljeni tehnikom piljena u cijelo u piljenice debljine 25 i 50 mm. Piljenice su zatim parene i prerađene u drvne elemente i popruge. Na temelju rezultata istraživanja proizašlih iz istraživanja provedenog u ovom radu mogu se iznijeti sljedeći najznačajniji zaključci. Kvantitativno iskorištenje pri preradbi trupaca u piljenice kretalo se u rasponu 69, 9% do 79, 0%. Najveće kvantitativno iskorištenje su pri tom pokazali trupci I. klase debljinske grupe 25 do 39 cm, dok su najmanje iskorištenje pokazali trupci II. klase debljinske grupe 40 cm i više. Kvalitativno iskorištenje pri preradbi trupaca u piljenice kretalo se od 0, 23696 do 0, 42555 izraženo koeficijentom, odnosno 1432, 42 Kn/m3 do 2572, 45 Kn/m3 piljenica. Najveće kvalitativno iskorištenje su pri tom pokazali trupci I. klase debljinske grupe 40 cm i više, dok su najmanje iskorištenje pokazali trupci II. klase debljinske grupe 20 do 39 cm. Vrijednosno iskorištenje pri preradbi trupaca u piljenice kretalo se od 0, 16758 do 0, 31412 izraženo koeficijentom, odnosno 1013, 02 Kn/m3 do 1898, 86 Kn/m3 trupaca. Najveće vrijednosno iskorištenje pri tom su pokazali trupci I. klase debljinske grupe 40 cm i više, dok su najmanje iskorištenje pokazali trupci II. klase debljinske grupe 20 do 39 cm. Kvantitativno iskorištenje pri preradbi piljenica u drvne elemente i popruge, kretalo se u rasponu od 42, 9% do 59, 2%, dok se to iskorištenje obzirom na volumen trupaca kretalo od 29, 8% do 44, 0%. Kvalitativno iskorištenje pri preradbi piljenica, odnosno trupaca u drvne elemente i popruge kretalo se od 0, 76467 do 0, 80377 izraženo koeficijentom, odnosno od 4622, 41 Kn/m3 do 4858, 78 Kn/m3 drvnih elemenata i popruga. Najveće kvalitativno iskorištenje su pri tom pokazali trupci II. klase debljinske grupe 40 cm i više, dok su najmanje iskorištenje pokazali trupci II. klase debljinske grupe 20 do 39 cm. Vrijednosno iskorištenje pri preradbi piljenica u drvne elemente kretalo se od 0, 32813 do 0, 47318 izraženo koeficijentom, odnosno od 1983, 57 Kn/m3 do 2860, 34 Kn/m3 piljenica, dok se vrijednosno iskorištenje obzirom na trupce kretalo od 0, 22756 do 0, 35158 izraženo koeficijentom, odnosno od 1375, 63 Kn/m3 do 2125, 32 Kn/m3 trupaca. Najveće kvantitativno i vrijednosno iskorištenje su pri tom pokazali trupci I. klase debljinske grupe 40 cm i više, dok su najveće kvalitativno iskorištenje pokazali trupci II. klase debljinske grupe 40 cm i više. Najmanje vrijednosti ovih iskorištenja pokazali su trupci II. klase debljinske grupe 20 do 39 cm. Rezultati ukazuju na mogućnost uspješne preradbe istraživane pilanske sirovine divlje trešnje u našim pilanskim pogonima. Još bolji financijski rezultati bi se postigli daljnjom finalizacijom drvnih elemenata i popruga u npr. drvene podne obloge kao što su neke vrste masivnog parketa, gotovi parket, te lamelirane ploče od masivnog drva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije