Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 227931

Pilanska preradba divlje trešnje (Prunus avium L.)


Ištvanić, Josip
Pilanska preradba divlje trešnje (Prunus avium L.), 2001., magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 227931 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Pilanska preradba divlje trešnje (Prunus avium L.)
(Sawmilling of wild cherry sawlogs (Prunus avium L))

Autori
Ištvanić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.07

Godina
2001

Stranica
177

Mentor
Prka, Tomislav

Ključne riječi
Divlja trešnja (Prunus avium L.); Pilanska preradba divlje trešnje; Kvantitativno iskorištenje; Kvalitativno iskorištenje; Vrijednosno iskorištenje
(Wild cherry (Prunus avium L.); sawmilling of wild cherry sawlogs; quantity yield; quality yield; value yield)

Sažetak
Na našim pilanama prerađuju se manje količine trupaca divlje trešnje (Prunus avium L.). Još manja je preradba piljenica divlje trešnje i uporaba za izradbu raznih finalnih proizvoda. Razlog je postojanje relativno malih količina takove sirovine i najčešće njen izvoz kao takove. Cilj ovog istraživanja je bio eksperimentalno i teorijski istražiti kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje pri pilanskoj preradbi trupaca divlje trešnje. Kao objekt istraživanja u ovoj radnji koristila se pilanska sirovina (trupci) divlje trešnje kakvoće I. i II. klase prema hrvatskim normama. Trupci su bili razvrstani u dvije debljinske grupe: 25 do 39 cm i 40 cm na više za I. klasu te 20 do 39 cm i 40 cm na više za II. klasu. Primarno su raspiljeni tehnikom piljena u cijelo u piljenice debljine 25 i 50 mm. Piljenice su zatim parene i prerađene u drvne elemente i popruge. Na temelju rezultata istraživanja proizašlih iz istraživanja provedenog u ovom radu mogu se iznijeti sljedeći najznačajniji zaključci. Kvantitativno iskorištenje pri preradbi trupaca u piljenice kretalo se u rasponu 69, 9% do 79, 0%. Najveće kvantitativno iskorištenje su pri tom pokazali trupci I. klase debljinske grupe 25 do 39 cm, dok su najmanje iskorištenje pokazali trupci II. klase debljinske grupe 40 cm i više. Kvalitativno iskorištenje pri preradbi trupaca u piljenice kretalo se od 0, 23696 do 0, 42555 izraženo koeficijentom, odnosno 1432, 42 Kn/m3 do 2572, 45 Kn/m3 piljenica. Najveće kvalitativno iskorištenje su pri tom pokazali trupci I. klase debljinske grupe 40 cm i više, dok su najmanje iskorištenje pokazali trupci II. klase debljinske grupe 20 do 39 cm. Vrijednosno iskorištenje pri preradbi trupaca u piljenice kretalo se od 0, 16758 do 0, 31412 izraženo koeficijentom, odnosno 1013, 02 Kn/m3 do 1898, 86 Kn/m3 trupaca. Najveće vrijednosno iskorištenje pri tom su pokazali trupci I. klase debljinske grupe 40 cm i više, dok su najmanje iskorištenje pokazali trupci II. klase debljinske grupe 20 do 39 cm. Kvantitativno iskorištenje pri preradbi piljenica u drvne elemente i popruge, kretalo se u rasponu od 42, 9% do 59, 2%, dok se to iskorištenje obzirom na volumen trupaca kretalo od 29, 8% do 44, 0%. Kvalitativno iskorištenje pri preradbi piljenica, odnosno trupaca u drvne elemente i popruge kretalo se od 0, 76467 do 0, 80377 izraženo koeficijentom, odnosno od 4622, 41 Kn/m3 do 4858, 78 Kn/m3 drvnih elemenata i popruga. Najveće kvalitativno iskorištenje su pri tom pokazali trupci II. klase debljinske grupe 40 cm i više, dok su najmanje iskorištenje pokazali trupci II. klase debljinske grupe 20 do 39 cm. Vrijednosno iskorištenje pri preradbi piljenica u drvne elemente kretalo se od 0, 32813 do 0, 47318 izraženo koeficijentom, odnosno od 1983, 57 Kn/m3 do 2860, 34 Kn/m3 piljenica, dok se vrijednosno iskorištenje obzirom na trupce kretalo od 0, 22756 do 0, 35158 izraženo koeficijentom, odnosno od 1375, 63 Kn/m3 do 2125, 32 Kn/m3 trupaca. Najveće kvantitativno i vrijednosno iskorištenje su pri tom pokazali trupci I. klase debljinske grupe 40 cm i više, dok su najveće kvalitativno iskorištenje pokazali trupci II. klase debljinske grupe 40 cm i više. Najmanje vrijednosti ovih iskorištenja pokazali su trupci II. klase debljinske grupe 20 do 39 cm. Rezultati ukazuju na mogućnost uspješne preradbe istraživane pilanske sirovine divlje trešnje u našim pilanskim pogonima. Još bolji financijski rezultati bi se postigli daljnjom finalizacijom drvnih elemenata i popruga u npr. drvene podne obloge kao što su neke vrste masivnog parketa, gotovi parket, te lamelirane ploče od masivnog drva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije


Citiraj ovu publikaciju:

Ištvanić, Josip
Pilanska preradba divlje trešnje (Prunus avium L.), 2001., magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb
Ištvanić, J. (2001) 'Pilanska preradba divlje trešnje (Prunus avium L.)', magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {I\v{s}tvani\'{c}, Josip}, year = {2001}, pages = {177}, keywords = {Divlja tre\v{s}nja (Prunus avium L.), Pilanska preradba divlje tre\v{s}nje, Kvantitativno iskori\v{s}tenje, Kvalitativno iskori\v{s}tenje, Vrijednosno iskori\v{s}tenje}, title = {Pilanska preradba divlje tre\v{s}nje (Prunus avium L.)}, keyword = {Divlja tre\v{s}nja (Prunus avium L.), Pilanska preradba divlje tre\v{s}nje, Kvantitativno iskori\v{s}tenje, Kvalitativno iskori\v{s}tenje, Vrijednosno iskori\v{s}tenje}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {I\v{s}tvani\'{c}, Josip}, year = {2001}, pages = {177}, keywords = {Wild cherry (Prunus avium L.), sawmilling of wild cherry sawlogs, quantity yield, quality yield, value yield}, title = {Sawmilling of wild cherry sawlogs (Prunus avium L)}, keyword = {Wild cherry (Prunus avium L.), sawmilling of wild cherry sawlogs, quantity yield, quality yield, value yield}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font