Naslov
Reakcija tla- bitan preduvjet za odabir bilja u hortikulturi

Autori
Herak Ćustić, Mirjana ; Čoga, Lepomir ; Ćosić, Tomislav ; Petek, Marko ; Poljak, Milan ; Jurkić, Vesna ; Pavlović, Ivan ; Ljubičić, Martina ; Ćustić, Srećko

Izvornik
Agronomski glasnik, glasilo Hrvatskog agronomskog društva (0002-1954) 67 (2005), 2-4; 235-253

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
reakcija tla; ukrasno bilje; krajobrazna arhitektura
(soil reaction; ornamental plants; landscaping)

Sažetak
Da bismo vanjski prostor što ljepše i ekonomičnije uredili, potrebno je dobro poznavati tlo i biljku, ali i sve one čimbenike koji na njih utječu. Oblikovanje prostora, bilo da se radi o okućnici ili bilo kojem drugom segmentu krajolika: voćnjaku, vinogradu, povrtnjaku, cvjetnjaku ili travnjaku, a to znači hortikulturi u njezinom punom značenju, zahtjeva pomno planiranje i pripremu. Jedan od vrlo važnih čimbenika u pripremi tla je dobro poznavanje reakcije tla (pH). Reakcija tla značajno utječe na primanje svih hraniva, a varira ovisno o potrebama kultura od kiselog do alkalnog. Cilj ovog rada je detaljno obraditi potrebe pojedinih ukrasnih vrsta za reakcijom tla, koristeći rezultate terenskih istraživanja i uspoređujući ih s literaturnim navodima. U tu svrhu korištene su kemijske analize (reakcija tla u 1M KCl) koje je proveo Zavod za ishranu bilja, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz vizualno praćenje u okolišu. Prema dobivenim rezultatima istraživanja 47% od ukupno 131 očitanog uzorka spada u neutralna tla (D). U alkalna tla (E) spada 37%, u slabo kisela (C) spada 11%, u kisela tla (B) 5% , a u kategoriju jako kiselih tala (A) ušao je samo jedan uzorak. Stoga rezultati naših istraživanja ukazuju da često puta literaturni navodi za pojedine ukrasne vrste nisu apsolutno primjenjivi u datim okolnostima, odnosno da su primjenjivi uz manje ili veće korekcije. Općenito se za krajobrazno uređenje individualnih i javnih površina preporuča slabo kisela do neutralna reakcija tla (5, 5, -7, 2 - CD), jer većina ukrasnog bilja uspješno raste u tom rasponu. Za vrste koje preferiraju ekstremnu pH reakciju tla, potrebno je izvršiti korekciju primjenom adekvatnih gnojiva ili supstrata. Tako se Erica sp. i Rhododendron sp, preporučuju za jako kisela i kisela tla ( pH 4, 0 -5, 5-AB) dok za slabo kisela tla (5, 5-6, 5-C) predlažemo Abies sp, Cupressus sp, Juniperus sp, Pinus sp, te trave. Za kiselo tlo (4, 5-5, 5-B) predlažemo Hydrangeu (plavu), Ilex sp, te Picea sp. Za slabo kiselo i neutralno tlo (5, 5-7, 2-CD) Chrysanthemum sp, Magnolia sp, Quercus sp, Rosa sp. i Hedera sp. Neutralna reakcija (6, 5-7, 2-D) optimalna je za rodove Chamaecyparis i Prunus. Za tla neutralne i alkalne reakcije (6, 5-7, 2-DE) predlažemo nešto veći broj vrsta iz rodova Acer, Araucaria, Buxus, Crataegus, Forsythia, Hydrangea (roza i bijela), Lavandula, Thuja, te Vinca. Širok raspon reakcije tla (5, 5-7, 5— CDE) podnose vrste iz roda Carpinus, Cedrus, Corylus, Cotinus, Cotoneaster i Taxus.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo

POVEZANOST RADA