Naslov
Globalni medijski trendovi
(Global media trends)

Autori
Peruško, Zrinjka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Međunarodni stručni skup : HINA - 15 godina hrvatskog agencijskog novinarstva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
medijska tranzicija; koncentracija medija; komercijalnizacija medijskih industrija; liberalizacija politika; digitalna konvergencija
(media transition; media concentration; media comercialization; policy liberalization; digital convergence)

Sažetak
Razvoj medijskih sustava u proteklih nekoliko desetljeća pokazuje zajedničke razvojne trendove na globalnoj razini. Nekoliko karakteristika globalne ekonomije, tehnologije, kulture i politike prelama se tako u razvoju medijskih sustava u zapadnoj Europi, Americi, ali i u zemljama Azije i južne Amerike. Članak će identificirati i analizirati neke od najznačajnijih trendova medijskih sustava u suvremenom svijetu, Prvi trend: demokratizacija. Prelazak na demokratske političke sustave (temeljene na slobodnom formiranju političkih stranaka, redovitom održavanju izbora za političke predstavnike, trodiobi vlasti) koji počivaju na liberalnim temeljima zaštite ljudskih prava i sloboda, nije sam istočno-europski, nego globalni trend. Demokratizacija političkih sustava uključila je i promijenjeni položaj medijskih sustava. U ovom smislu govorimo o tranzicijskim promjenama u medijskim sustavima, gdje se restrukturiranjem zakonodavnih sustava i odnosa države/politike i medija, postižu novi odnosi moći, i nove društvene uloge. Sloboda izražavanja, zaštita privatnosti, tolerancija u javnom govoru u medijima jedan je od rezultata ovog trenda. Povećana dostupnost informacija o političkim stvarima jedna je strana povećane transparentnosti i dostupnosti političkih i drugih javnih informacija, dok je druga strana otvorenosti stalni izazov zaštiti privatnosti. I u zemljama starih demokracija pitanja slobode izražavanja postavljaju se uvijek u novim oblicima, a istovremeno se postavljaju i pitanja o odgovornosti medija. Posljednjih godina nekoliko je elitnih medija (uključujući The New York Times, BBC, Radio France) moralo priznati neprofesionalnost svojih suradnika. Drugi trend: širenje tržišne ekonomije. Paralelno s uvođenjem demokratskih oblika vladavine, i tržišna ekonomija nedvojbeno je vladajući oblik ekonomskog funkcioniranja država. Planska ekonomija koja je još do prije petnaest godina bila prisutna u velikom dijelu europskih i drugih država danas se napušta i u najvećem dijelu zemalja izvan europe. Konkurencija kao glavni mehanizam tržišne ekonomije tako prevladava i u medijskom sustavu, te se komercijalizacija medijskih sustava vidi kao trend na globalnoj razini. Ova komercijalizacija uključuje povećanu konkurenciju između medijskih proizvoda, koja rezultira povećanom komercijalizacijom medijskih sadržaja. Novi medijski žanrovi i formati programa – od koji je televizija stvarnosti samo najvidljiviji primjerak - dio su ovog globalnog trenda. Hoće li europski radiodifuzni sustavi moći zadržati svoj dualni karakter, i kakva je sudbina javnih radiodifuznih sustava u Europi? Treći trend: digitalna konvergencija. Tehnološki razvoj već od osamdesetih godina potiče sve veću konvergenciju komunikacijskih i informacijskih tehnologija. Tehnološki razvoj – posebno u području digitalizacije proizvodnje, distribucije, i skladištenja medijskih programa – u proteklim desetljećima omogućio je povećanje broja medijskih kanala, pojeftinjenje proizvodnje medijskih proizvoda, a vrtoglavo je povećao i brzinu dolaska informacija do krajnjih korisnika. Danas govorimo o digitalnoj konvergenciji audiovizualnih medija, radiodifuzije, interneta, kao glavnih društvenih medija (jer više ne možemo govoriti o masovnim medijima u starom značenju) ; njima se pridružuju i mobilni telefoni kao nova platforma za primanje informacija, a ne više samo za inter-personalnu komunikaciju. Uloga medijskih organizacija – televizije, radija, novina, novinskih agencija - u informativnom protoku također se mijenja u skladu s tehnološkim razvojem ; tko je prije nekoliko godina mogao zamisliti blog? Četvrti trend: globalizacija. Globalizacija kao svjetski proces definirana je povezivanjem i međuzavisnošću država u područjima politike, ekonomije, okoliša, te kulture i medija. Upravo u području medijskih sustava, medijskih kompanija i medijskih proizvoda globalizacija se često vidi kao dominanti trend, a prepoznaje se po porastu veličine i moći najvećih medijskih kompanija koje su globalne po svojem dosegu (iako ne i po vlasništvu tj. kontroli). Transnacionalna koncentracija medijskog vlasništva pojavljuje se kao jedan od proizvoda medijske globalizacije, a uzrokuje ujednačavanje formata i medijskih oblika, povećava jednoobraznosti medijskih sadržaja na globalnoj razini, dok s druge strane omogućava i primanje onih informacija koje u prošlosti nisu bile dostupne.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA