Naslov
Tipologija ranokršćanskih crkava na području Zadarske nadbiskupije
(Typology of Early Christian Churches on the Territory of the Diocese of Zadar)

Autori
Uglešić, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Sedamnaest stoljeća zadarske crkve

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 16.11.2004. - 18.11.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Zadarska nadbiskupija ; ranokršćanska arhitektura
(Diocese of Zadar ; early christian architecture)

Sažetak
Na području današnje Zadarske nadbiskupije zasad je oko 60 lokaliteta na kojima je utvrđena ili s velikom vjerojatnošću pretpostavljena ranokršćanska arhitektura. Prva kršćanska zajednica antičkoga Jadera na molitvu se okupljala u privatnim kućama ili sličnim građevinama (domus ecclesiae). Najstarijim arheološkim tragovima kršćanske arhitekture na zadarskom području mogu se smatrati ostatci oratorija izgrađenog na prostoru taberni na Forumu. Taj je objekt nastao već na početnku 4. st. Jedna od kršćanskih zajednica Jadera okupljala se u oratoriju nastalom adaptacijom rimskih građevina na prostoru gdje je kasnije nastala crkvica sv. Andrije. Oratorij je imala i ninska ranokršćanska zajednica, možda već krajem 4. st., a zasigurno u prvoj polovici 5. st. Postoji mogućnost i da je druga ninska ranokršćanska zajednica imala oratorij na prostoru antičke luke u današnjem Zatonu u blizini kasnije crkve sv. Andrije. Na početku 5. st. u Zadru se počinju graditi ranokršćanske bazilike. Prva bazilika koja nastaje u Zadru je katedrala sv. Petra. Ona je sagrađena na mjestu ranije civilne bazilike koja joj je bila uzor. Katedrala je s južne srane imala diakonikon i krstionicu, a u nekoj funkciji je ostao i nekadašnji oratorij. Moguće je da je katedrala imala predvorje i atrij. Po uzoru na katedralu grade se u 5. st. još tri bazilike: sv. Tome, sv. Stjepana i sv. Marije (sv. Marije Velike). Sve one pokazuju određenu posebnost u odnosu na druge bazilike u Dalmaciji. Po uzoru na zadarske ranokršćanske bazilike, tijekom 5. st. nastaje bazilika na memorijalnom kompleksu u Mulinama na otoku Ugljanu. U 5. st. na groblju Jadera pod utjecajem istočne arhitekture nastaje bazilika sv. Ivana, velikih dimenzija i s upisanom apsidom. Crkve s takvom apsidom rijetke su na zadarskom području. Zasad se naslućuje da je crkva sličnog tipa postojala još samo na mjestu današnje crkve sv. Kasijana u Sukošanu. Teško je sa sigurnošću reći koliko je pronađenih ranokršćanskih crkava na području Zadarske nadbiskupije nastalo u 5. st. jer je ponekad teško pouzdano razlikovati crkve 5. od onih iz 6. st. Ipak, na temelju karakteristika gradnje, tj. pojave sužavanja apside prema unutrašnjosti (kao kod spomenutih zadarskih bazilika), s nastankom u 5. st. mogle bi se povezati još tri crkve: južna crkva kompleksa gemina u Podvršju, sv. Martin u Neviđanima i crkva na Bičini u Polači. Navedene su crkve bile tzv. složenog tipa. Tijekom 6. st. dograđuje se katedralni kompleks u Zadru. Tada svoj definitivni izgled (oblik dviju šesterokutnih prizmi) dobiva krstionica, a s njezine istočne strane gradi se katekumenej. U Jaderu u 6. st. nastaje i crkva sv. Platona. U Enoni nastaju tri crkve, dvije u gradu i jedna na području luke (Zaton). Crkve Sv. Marije u Ninu i sv. Andrije u Zatonu vrlo su slične. Obje su bazilike s pologonalnim apsidama nastalim pod ravenatskim utjecajem. Za treću ninsku crkvu sagrađenu na prostoru kasnijeg katedralnog kompleksa sv. Anselma može se zaključiti da se radilo o crkvi složenog tipa s pastoforijama i atrijem. Većina crkava 6. st. nastala je na stambeno-gospodarskim imanjima, ali se jedan dio crkava može vezati uz vicuse. Najviše crkava 6. st. na rurlnim prostorima su jednostavne jednobrodne građevine, uglavnom na zadarskom otočju: u Povljani, Premudi, Brguljama, Zverincu itd. Neke od tih crkava imale su narteks, a dio i pastoforije. Crkve tzv. složenog tipa javljaju se naviše lokaliteta: u Ninu, Privlaci, Galovcu itd. Pastoforije su nastajale najčešće kada i crkve, ali su mogle biti i dograđivane. Pod utjecajem istočne arhitekture nastala je crkva sv. Martina u Pridrazi. Radi se o crkvi s trikonhalnim istočnim dijelom. Dvojne crkve (geminae) javljaju se u Podvršju, a vjerojatno i na Olibu. Jedna od karakteristika ranokršćanske arhitekture na zadarskom području jest pojava poligonalne apside u čemu se očituje utjecaj ravenske arhitekture. Takvu apsidu imaju: katekumenej katedrale te crkve u Zatonu, Galovcu, Lepurima itd. Južnije od zadarskog područja takvih apsida nema.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA