Pregled bibliografske jedinice broj: 227170
Stabilnost šumskih ekosustava obične jele u Hrvatskoj u odnosu na promjene klime
Stabilnost šumskih ekosustava obične jele u Hrvatskoj u odnosu na promjene klime // Knjižica sažetaka 30. simpozij Istočnoalpsko-dinarskog društva za istraživanje vegetacije
Zagreb, Hrvatska, 2005. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 227170 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stabilnost šumskih ekosustava obične jele u Hrvatskoj u odnosu na promjene klime
(The stability of silver fir forest ecosystems in Croatia in relation to climate change)
Autori
Tikvić, Ivica ; Seletković, Zvonko ; Ugarković, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjižica sažetaka 30. simpozij Istočnoalpsko-dinarskog društva za istraživanje vegetacije
/ - , 2005
Skup
30. simpozij Istočno-alpsko dinarskog društva za istraživanje vegetacije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.07.2005. - 06.07.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
obična jela; odumrla stabla; klimatski čimbenici
(silver fir; decline trees; climatic factors)
Sažetak
Propadanje stabala šumskog drveća pokazatelj je smanjenja stabilnosti šumskih ekosustava. U Hrvatskoj je najintezivnije propadanje stabala obične jele (Abies alba Mill.). Prema dosadašnjim spoznajama uzroci propadanja stabala su sinergetsko nepovoljno djelovanje više različitih čimbenika (promjena klime, klimatski ekscesi, onečišćene oborine, biotski čimbenici i dr.). U ovom je radu razmatrano smanjenje oborina u vegetacijskom razdoblju, te porast temperatura zraka kao najvažniji nepovoljni čimbenici koji utječu na stabilnost obične jele. Cilj rada je bio utvrditi trendove i odstupanja klimatskih čimbenika (srednje godišnje i vegetacijske količine oborina, te srednje temperature zraka), te njihovu povezanost sa stanjem i trendovima odumiranja stabala obične jele na području Gorskog kotara. U radu su prikazani podaci o broju i drvnoj masi odumrlih stabala obične jele u različitim područjima Gorskog kotara, za razdoblje 1995. - 2004. Izračunati su indeksi promjena odumiranja obične jele po godinama i za desetgodišnje razdoblje. Analizirana su odstupanja srednjih godišnjih i srednjih vegetacijskih količina oborina, te srednjih temperatura zraka u odnosu na prosječno višegodišnje razdoblje. Srednje godišnje temperature zraka i srednje temperature zraka vegetacijskog razdoblja zadnjeg desetljeća (1991.-2000.) su u porastu u usporedbi sa prethodim višegodišnjim razdobljem (1974.-1990.). Razlike su signifikantne za metereološke postaje Vrelo Ličanke i Parg. Srednje godišnje količine oborina za isto desetljeće su u padu u odnosu na prethodno višegodišnje stanje na meteorološkim postajama Vrelo Ličanke, Lokve, Begovo Razdolje, Mrzla Vodica i Ravna Gora, ali razlike nisu signifikantne. Na području Parga utvrđen je mali porast količine oborine. Količine oborine u vegetacijskom razdoblju su u padu na svim meteorološkim postajama. Najveći broj odumrlih stabala u sve tri gospodarske jedinice je koincidirao sa najvećom drvnom masom odumrlih stabala. U gospodarskoj jedinici Ravna Gora utvrđena je najveća drvna masa 1996. godine, a najmanja 2000. godine s trendom smanjenja odumrle drvne mase. Na području gospodarske jedinice Bitoraj najveće količine odumrle drvne mase su utvrđene 2004. godine, a najmanje 1998. godine sa trendom porasta odumrle drvne mase. Na području Brloškog 1995. i 2004. godine su utvrđene najveće vrijednosti odumrle drvne mase, a 1998. godine najmanje vrijednosti. Na temelju usporedne analize inteziteta odumiranja stabala obične jele u odnosu na količine oborine i temperature zraka nije utvrđena direktna povezanost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA