Pregled bibliografske jedinice broj: 227121
Solidarnost i socijalna (ne)osjetljivost
Solidarnost i socijalna (ne)osjetljivost // U potrazi za identitetom : komparativna studija vrednota : Hrvatska i Europa / Baloban, Josip (ur.).
Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2005. str. 179-205
CROSBI ID: 227121 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Solidarnost i socijalna (ne)osjetljivost
(Solidarity and (in)sensitivity)
Autori
Baloban, Stjepan ; Črpić, Gordan ; Štengl, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
U potrazi za identitetom : komparativna studija vrednota : Hrvatska i Europa
Urednik/ci
Baloban, Josip
Izdavač
Golden marketing - Tehnička knjiga
Grad
Zagreb
Godina
2005
Raspon stranica
179-205
ISBN
953-212-232-X
Ključne riječi
solidarnost, socijalna (ne)osjetljivost, pravednost, osobna solidarnost i institucionalna solidarnost, spremnost pomoći drugima, Crkva, zemlje u tranziciji, hrvatski građani
(solidarity, social (in)sensitivity, justness, personal solidarity and solidarity of structures, willingness to help others, the Church, countries in transition, Croatian citizens)
Sažetak
Rad se bavi istraživanjem solidarnosti i socijalne (ne)osjetljivosti prema rezultatima empirijskog istraživanja Europske studije vrednota (EVS) 1999. Osobita se pozornost posvećuje ophođenju hrvatskoga građanina sa solidarnošću i socijalnom (ne)osjetljivosti. Kako se radi o istraživanju u jednoj tranzicijskoj zemlji uz fenomen solidarnosti povezuje se i pojam pravednosti a posebna pozornost posvećuje se varijablama koje upućuju na 'spremnost pomoći drugima'. Prvi dio rada pokazuje razinu solidarnosti u Europi u odnosu prema odabranim zemljama zapadne i srednje Europe te ostalim tranzicijskim zemljama. Znatne razlike dobivene su u odnosu prema spremnosti na konkretnu pomoć potrebitima gdje su građani ostalih tranzicijskih zemalja rjeđe spremni na konkretnu pomoć od građana srednje i zapadne Europe. Drugi dio rada je posvećen pitanju solidarnosti i socijalne (ne)osjetljivosti u Hrvatskoj. Solidarniji i socijalno osjetljiviji su manje permisivni građani s obzirom na socijalnu i individualnu dimenziju morala, odnosno oni bliži tradicionalnim moralnim stavovima, oni ponosniji na to što su Hrvati i općenito stariji. Zanimljivo je da se na osobnoj razini religioznost ne pokazuje kao važan čimbenik promocije solidarnosti i socijalne osjetljivosti. Veoma je važno pitanje promjene mentaliteta koji će utjecati na formiranje solidarnosti i na popunjavanje praznina koje postoje između osobne (koja je znatno viša) i institucionalne solidarnosti (koja je znatno niža). Pod institucionalnom solidarnošću misli se na samoorganizacije građana za pomoć potrebitima, te organizirano davanje u državne institucije za pomoć potrebitima. U Hrvatskoj se treba učiniti veliki napor kako bi se uspostavila učinkovita mreža solidarnosti u društvu. Zadaća je Crkve da se profilira kao vjerodostojan socijalni partner i da svoju duhovnost usmjeri više socijalno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija, Teologija