Pregled bibliografske jedinice broj: 226874
Male namjene herbicida (minor uses) u Hrvatskoj i svijetu
Male namjene herbicida (minor uses) u Hrvatskoj i svijetu // Glasilo biljne zaštite, 1 / Maceljski Milan (ur.).
Opatija, Hrvatska: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2005. str. 100-101 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 226874 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Male namjene herbicida (minor uses) u Hrvatskoj i svijetu
(Minor uses of herbicdes in Croatia and the World)
Autori
Barić, Klara ; Ostojić, Zvonimir ; Galzina, Natalija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Glasilo biljne zaštite, 1
/ Maceljski Milan - : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2005, 100-101
Skup
49. Seminar biljne zaštite
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.02.2005. - 10.02.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
herbicidi; male kulture; male namjene; zakonski propisi
(herbicides; minor crops; minur uses; legislatives)
Sažetak
MALE NAMJENE HERBICIDA (MINOR USES) U HRVATSKOJ I SVIJETU Postupak za izdavanje dozvole za promet i primjenu sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj propisan je Zakonom za zaštitu bilja (Narodne novine broj 10/94 i 117/03), odnosno « ; Pravilnikom o uvjetima i načinu stavljanja u promet sredstava za zaštitu bilja» ; (Narodne novine 75/98 i 90/04). Početkom 2004. godine u Hrvatskoj bilo je registrirano 762 različita sredstva za zaštitu bilja, od kojih 277 herbicidnih, 243 fungicidnih i 212 zoocidnih. Na osnovu spomenutih brojeva moglo bi se zaključiti da je izbor sredstava veoma širok, te da su mogućnosti suzbijanja biljnih nametnika kemijskim mjerama u potpunosti riješene. Međutim u praksi je stanje potpuno drugačije. Naime, od spomenutog broja, većina sredstava registrirana je za primjenu u tzv. « ; velikim kulturama» ; , odnosno u kulturama u kojima kemijska industrija pesticida vidi opravdanost ulaganja. Spomenute godine dozvolu za promet i primjenu u kukuruzu imala su 103 herbicidna pripravka. Slična situacija bila je i s drugim ratarskim kulturama, pa je u pšenici bilo registrirano 63, u šećernoj repi 65, a u soji 66 herbicidnih sredstava. Nasuprot tomu, u nekim tzv. « ; malim kulturama» ; izbor herbicida veoma je ograničen. Za neke značajnije povrtne kulture kao što su: krastavci, poriluk, peršin, blitva, patlidžan, špinat, brokula, rotkva, rotkvica, kelj pupčar, celer, dinja i tikvice, jednako kao i za « ; manje važne» ; : endivija, pastrnjak, hren, bob, postrna repa, šparoga, matovilac, radić, artičoka, leća, kapar i druge nije registriran ni jedan herbicid. Još gora je situacija s primjenom herbicida kod uzgoja ljekovitog i začinskog bilja, ili s ukrasnim šibljem, grmljem i sl. Ništa bolja situacija nije ni s rasadničarskom proizvodnjom. Problem « ; malih kultura» ; koje u pravilu imaju veliki ekonomski značaj i koje gotovo uvijek imaju visoku vrijednost po jedinici površine, nije specifičan samo za Hrvatsku. Zbog činjenice da kemijske industrije ne vide ekonomske koristi od razvoja sredstava u malim kulturama, u svijetu se ovaj problem nastoji riješiti na državnoj razini kroz tzv. sustav malih namjena (« ; minor uses» ; namjena). Pojam i definicija male kulture, različit je u različitim zemljama svijeta. Tako se u SAD-u malom kulturom smatra svaka kultivirana vrsta koja zauzima manje površine od 300 000 akara (121 500 ha). U 2001. godini od 600 različitih vrsta koliko je uzgajano u SAD-u, samo 25 vrsta nisu svrstane u tu kategoriju. Velika većina kultura za koje država treba pronaći rješenje, ustvari su « ; male kulture» ; . Njihov udio u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje iznosio je 40% ili 39, 7 milijardi dolara. Slična situacija je i u južnoeuropskim zemljama kao što su Italija, Grčka, Španjolska i Portugal, gdje veliki broj tzv. malih kultura za proizvodnju povrća, voća, eteričnih i jestivih ulja, donose veliku ekonomsku korist. U Hrvatskoj se problem « ; malih kultura» ; i mala namjena sredstava za zaštitu od nametnika, nastoji riješiti već duže vrijeme. U tom smislu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, donijelo je novi Pravilnik o uvjetima i načinu stavljanja u promet sredstava za zaštitu bilja, u kojem se po prvi puta tretira i ova problematika. Novim pravilnikom definiran je popis velikih, a time određen i pojam malih kultura. Omogućen je postupak za izdavanje dozvole za promet i primjenu sredstvima po « ; minor uses» ; proceduri. Novim pravilnikom učinjen je tek mali korak u ovoj veoma zahtjevnoj i ekonomski značajnoj problematici. Naše izlaganje bit će ustvari osvrt na stanje i rješenje « ; minor uses» ; primjene sredstava za zaštitu bilja u svijetu i Hrvatskoj. Dat je i kritički osvrt na novi Pravilnik, odnosno na područja koja se odnose na « ; minor uses» ; problematiku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
