ࡱ> vxstuq`bjbjqPqP .::\m T T T X @  8888 9Ll9 2;Lh;h;h;h;h;0<<l<  $?h.M ]>h;h;]>]>. h;h;{Juuu]>, h; h;u]>uud0 h;; P L8kl $ţH @EuEHE $<v=TuV=D=<<<..ud<<< ]>]>]>]> .8 8  Kulturni turizam kroz fondove Europske unije Daniela Angelina Jelin i Institut za meunarodne odnose Vukotinovieva 2, Zagreb daniela@irmo.hr Sa~etak lanak opisuje fondove Europske unije putem kojih je mogue zatra~iti financijska sredstva za projekte kulturnog turizma. Obaanjava tipove fondova, daje pregled pojedina no sektora kulture odnosno turizma u okviru strukture EU, a zatim i kulturnog turizma koji je deklarativno prisutan u EU, ali se ne nalazi na razini sektorske politike. Nadalje, lanak pru~a prikaz stanja kulturnog turizma u Hrvatskoj te ga usporeuje sa stanjem sektora u nekim drugim europskim zemljama. Komparacija se temelji na vlastitom istra~ivanju koje je provedeno 2003. i 2004. u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Finskoj, Italiji, Cipru i Hrvatskoj dio rezultata kojeg je ovdje predstavljen. Kona no, predla~u se odreena na ela koja je mogue primijeniti u organizaciji kulturno-turisti kih projekata te koja osiguravaju njihovu odr~ivost. Klju ne rije i: kulturni turizam, Europska unija, financijski instrumenti, problematika kulturnog turizma, mogui modeli kulturno-turisti ke prakse. Uvod Opstanak na tr~iatu u gospodarskom smislu rije i u danaanje vrijeme zahtijeva izuzetnu slo~enost projekata ija je osnovna odlika interdisciplinarnost odnosno multifunkcionalnost. Nije viae dovoljno imati proizvod odnosno brinuti o, pojednostavljeno re eno, procesu njegovog nastanka, izrade i prodaje jer je europsko tr~iate veliko, ali je istovremeno velik i broj konkurentnih proizvoa a. Veina fondova Europske unije (PAC, EUROMED, INTERREG, VI. Program akcija Komisije na temu okoliaa, itd.) stoga kao osnovne kriterije za dobivanje sredstava vidi upravo u projektima koji posjeduju proizvod, ali dodanom vrijednoau doprinose poveanju prihoda, otvaranju novih radnih mjesta i kvaliteti cjelokupnog paketa. Prema tom modelu, dakle, nije samo dovoljno uzgajati masline za prodaju. Va~no je uz tradicijsko poslovanje, svoju tvrtku/projekt otvoriti novim i slo~enim oblicima poslovanja kao ato su to agroturizam, ponuda noenja, sportska ponuda i ponuda boravka u prirodi, bioloaka i visokokvalitetna proizvodnja (Berloni 2005). Iako je navedeni primjer iz sektora poljoprivrede, vrlo zorno ilustrira na ela prema kojima Europska unija u iduih aest godina usmjerava svoju orijentiraciju. Ista situacija primjenjiva je i u sektoru kulture. Naime, joa 80.-ih godina proalog stoljea postao je sve prisutniji trend prepuatanja kulture tr~iatu zbog nemogunosti njenog financiranja iz dr~avnog prora una. Kako bi osnovne kulturne djelatnosti koje su prvenstveno slu~ile kulturnoj nadgradnji vlastitih graana mogle opstati na tr~iatu, svoju aansu vide u sektoru turizma. Sintagma kulturni turizam sama je po sebi interdisciplinarna, a multifunkcionalnost kulture sama je po sebi razumljiva. Stoga prvenstveno treba naglasiti kako e u slijedeem periodu financiranja od strane EU klju ne rije i za projekte biti novost, inovativnost, kreativnost, multifunkcionalnost, suradnja. Sve to u potpunosti odgovara profilu kulturnog turizma ija differentia specifica naspram prethodno sna~nom masovnom turizmu upravo le~i u gore nabrojanim atributima. Prema tome, kulturni bi se turizam savraeno trebao uklapati u programe Europske unije. Tipovi EU fondova Pribli~avanje Hrvatske Europskoj uniji mnogima ozna ava proairivanje potencijalnih prilika za financiranje vlastitih projekata osobito ako oni ve posjeduju meunarodnu dimenziju. Domai javni izvori financiranja neveliki su i esto ostavljaju veliki broj nezadovoljnika koji e, prije ili kasnije potra~iti svoju aansu i iz meunarodnih financijskih izvora. Kako se pribli~iti fondovima Europske unije odnosno na koji na in aplicirati, pitanja su kojima nije lako nai odgovor jer je snala~enje kroz strukture ove meunarodne organizacije izuzetno teako. Odgovori se mogu potra~iti kroz sustavno prou avanje postojeih programa kulture odnosno turizma te inih koji otvaraju natje aje na konkretne projekte o kojima e ovdje biti rije i. Najprije treba razlikovati dva tipa fondova EU koji nam mogu biti od koristi u podru ju kulturnog turizma  to su strukturni i transnacionalni fondovi. Razlike izmeu tih fondova su slijedee: STRUKTURNI FONDOVIgeografski fokusiranine zahtijevaju partnerezasnivaju se na lokalnom odlu ivanjuotvaraju pristup velikim nov anim sredstvimafokusiraju se na kapitalna djela ili aktivnosti ljudiTRANSNACIONALNI FONDOVIpan-europski fokuspartneri iz razli itih zemaljaodlu ivanje koje nije na lokalnoj raziniotvaraju pristup malim ili srednje velikim nov anim sredstvimafokus na projektima (najviae 1-3 godine) Kako na prvi pogled nije mogue pronai fond koji je namijenjen isklju ivo kulturnom turizmu te na koji bi bilo jednostavno aplicirati i tra~iti sredstva za vlastiti projekt, potrebno je najprije upoznati se sa sektorima kulture odnosno turizma imajui u vidu dvije prethodno navedene vrste fondova. Kultura u EU Osnovni fond za financiranje kulture u okviru Europske unije je Culture 2000. On je kao ato mu i ime govori program koji je posveen kulturi i na snazi je od 2000.-2006. godine s cjelokupnim prora unom od 236,5 milijuna Eura. To je transnacionalni fond jer se bavi europskim, a ne nacionalnim projektima. Ne financira nacionalne projekte, ali se nacionalne vlasti mogu uklju iti u implementaciju projekata na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Osigurava sredstva za projekte kulturne suradnje u svim podru jima umjetnosti (izvedbene, vizualne umjetnosti, knji~evnost, baatina, kulturna povijest, itd.). Ima za cilj pru~iti homogeni kontekst za razvoj koherentne kulturne politike. Sama programska jedinica ne odabire projekte koje e financirati ve to radi skupina stru njaka, a Europski parlament takoer mo~e dati svoje mialjenje. U pojedinim su zemljama osnovani tzv.  Cultural Contact Points (CCP) kao uredi koji kulturnim djelatnicima poma~u u kontaktiranju kulturnih djelatnika drugih zemalja. Svi programi moraju nositi europsko obilje~je i ne smiju ponavljati ve realizirane teme. Kategorije projekata koje se mogu natjecati ti u se specifi nih godianjih aktivnosti, viaegodianjih aktivnosti koje se ti u suradnje s drugim zemljama te posebnih kulturni dogaanja kao ato je npr. Europska kulturna prijestolnica ( HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.html" http://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.html). Program Culture 2000 trebao je stvoriti programsku orijentaciju i financiranje kako bi oja ao specifi no kulturne inicijative, a zamijenio je prethodne programe koji su bili podijeljeni prema kulturnim sektorima: Kaleidoscope (umjetni ke i kulturne aktivnosti), Ariane (potpora knji~evnosti i itanju) i Raphael (zaatita izgraene kulturne baatine). Kako je turizam u velikoj mjeri ovisan o kulturnoj baatini, o ekivalo se da e program Culture 2000 imati osjetni utjecaj na turizam (Klein 2001:7-8). Na~alost, diskusije stru njaka aktivnih u sektoru kulturnog turizma odnosno kulture openito na raznim sastancima i europskim konferencijama otkrile su da program u tom podru ju nije osobito u inkovit. Prije petnaestak godina, Europska je unija izbjegavala diskusije o kulturi osobito na razini njenog financiranja. U prilog tome govore i slijedei podaci: 45% prora una EU troai se na poljoprivrednu politiku, 35% sredstava usmjereno je u Strukturne fondove, a 1% na kulturu, obrazovanje, mlade, audio-vizualnu politiku, medije, informacije i druge druatvene kategorije. Unutar te posljednje kategorije 0.1% isklju ivo je odreeno za kulturu. Ignoriranje kulture unutar EU s programom Culture 2000 polako nestaje i situacija se poneato mijenja. Taj program odreuje podru ja prioriteta, a jedan od njih je i kulturna baatina. Jedno od osnovnih pitanja kojim se program bavi jest i pitanje uloge kulturne baatine u ekonomskom i kulturnom razvoju. Baatina sama po sebi nije predmet kontroverzi: ona zahtijeva o uvanje, a o uvanje zahtijeva financiranje. Je li realno o ekivati da e zemlje kandidatkinje odnosno pristupne zemlje moi osigurati financiranje za svoju kulturnu baatinu kroz programe EU? Stru njaci se stoga zala~u za mogunosti financiranja kulture na jednak na in kako zemalja lanica tako i ne- lanica (Report on the sessions: Bigger... Better... Beautiful? Conference on the impact of EU enlargement on cultural opportunities across Europe 2002). Ipak, sredstva za kulturu unutar EU mogu se pribaviti i iz drugih izvora EU, kao ato su npr. ve spomenuti Strukturni fondovi tako da u pojedinim dr~avama lanicama esto veina financiranja za kulturu koja dolaze iz sredstava EU dolaze upravo iz tih izvora. etiri su Strukturna fonda: Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi; Europski regionalni fond za razvoj; Europski socijalni fond; Financijski instrument za usmjeravanje ribarstva. Iako je na prvi pogled vidljivo kako neki od spomenutih programa nemaju u nazivu odnosno prema usmjerenju nisu vezani ni za kulturu, ni za turizam, slijedei ipak odreene kriterije mogue je na njih s tom tematikom aplicirati. Detaljnije o Strukturnim fondovima biti e rije i neato ni~e. Transnacionalni fondovi uklju uju Culture 2000, Media Plus, Leonardo da Vinci, Socrates, Youth, Life III (okolia), New Technologies and Research te neke druge programe kao ato je program manjinskih jezika te programi koji podr~avaju povezivanje sa zemljama ne- lanicama. Ta dva tipa fonda zasad su, a vjerojatno e i dalje biti najva~niji financijski instrumenti za podru je kulture pa stru njaci lobiraju za kulturu upravo u okviru tih programa. Turizam u EU `to se turizma ti e, situacija nije manje slo~ena. Odjel za turizam pri EU spada u nadle~nost Europske komisije i nalazi se pod Opom upravom za poduzetniatvo, a osnovan je sa slijedeom misijom: Osiguravanje interesa za turisti ki sektor; Pru~anje informacija svima aktivnima u ovom sektoru; Poticanje prekograni ne suradnje (Tourism matters 2005). Prema Odjelu, turizam je aktivnost koja utje e na naae druatvo na mnogo razli itih na ina i ima duboki utjecaj na naa druatveni, kulturni i ekonomski ~ivot. Ti e se mnogih drugih podru ja kao ato su zapoaljavanje, regionalni razvoj, obrazovanje, okolia, zaatita potroaa a, zdravstvo, sigurnost, nove tehnologije, promet, financije, oporezivanje i kultura. Multifunkcionalnost je, kao i u sektoru kulture, dakle, vidljiva i u sektoru turizma. Rad Odjela za turizam koncentrira se na va~nost turizma u kontekstu rasta, prosperiteta i zapoaljavanja, a zasniva se na zadacima poboljaanja kvalitete, kompetitivnosti i odr~ivosti europskog turizma i turisti kih poduzea te prati trendove turisti kih interesa. Ovaj pristup osigurava optimalan doprinos turizma osnovnim ciljevima Europske zajednice. Jedna od glavnih zadaa Odjela za turizam je koordinacijska uloga unutar Europske komisije kako bi se osiguralo da se interesi turizma u potpunosti uzimaju u obzir u pripremi zakonodavstva te pri provedbi programa i politika koje same po sebi nisu koncipirane u terminima turisti kih ciljeva. U praksi, mnogi programi i politike uklju uju turisti ku dimenziju ili imaju zna ajan utjecaj na aktivnosti vezane uz turizam. Te sheme imaju va~an utjecaj na razvoj same turisti ke industrije, na interese turista i na razvoj prirodne i kulturne baatine (Tourism and the European Union 2005). Osim Odjela za turizam, postoje i ostale institucije EU koje su izravno ili posredno uklju ene u turisti ki sektor kao ato su to npr. Savjetodavni odbor za turizam ija je uloga olakaavanje razmjene informacija, konzultacija i suradnje u podru ju turizma; Europski parlament osobito preko svoga Odbora za regionalnu politiku, promet i turizam; Odbor regija koji se konzultira pri donoaenju odluka Komisije i Vijea kada se radi o podru jima koja imaju reperkusije na regionalnoj ili lokalnoj razini; te EUROSTAT ija je misija pru~anje usluga kvalitetnih statisti kih informacija i njihova usporedba na razini regija i zemalja. Kulturni turizam u EU Iako turizam kao sektor nije na popisu osnovnih tematskih podru ja Europske unije i treba ga tra~iti povealom, pozitivno je otkrie da se Odjel za turizam, osim ostalih tema bavi upravo kulturnim turizmom. Naime, trendovi u kulturnom turizmu koji predstavljaju osnovu prema kojoj se Odjel za turizam upustio u prou avanje ove teme, o ito su zna ajni za ope ciljeve prema kojima djeluje EU tako da se tema kulture u turizmu pojavila kao izvrsno prijevozno sredstvo europskog identiteta. Ti trendovi su slijedei: Interakcija kulture i turizma potje e iz ranih dana turizma, a trenutno dobiva dodatnu va~nost. Kulturni turizam je klju ni faktor za odr~ivi razvoj i interkulturni dijalog. Kulturna baatina izraz je identiteta naroda, teritorija, njegove povijesti, tradicije i civilizacije. Odr~ivi turizam izvla i ono najbolje iz baatine i predstavlja zna ajnu gospodarsku i socijalnu snagu te ima ogroman potencijal za ekonomski razvoj i stvaranje radnih mjesta u turizmu. Poveana potra~nja za kulturnom praksom, dobrima i uslugama povezana je s boljim ~ivotnim standardom, viae slobodnog vremena i viaom razinom obrazovanja. Europa posjeduje bogatu i raznoliku baatinu koja mo~e zadovoljiti tu potra~nju. Otprilike 30% europskih turisti kih odrediata odabiru se upravo stoga ato posjeduju baatinske lokalitete koji se mogu posjetiti. Ovaj se broj poveava na 45-50% ukoliko uklju imo airi kulturni sektor, kao ato su festivali ili va~na kulturna dogaanja. Izvor: Klein, Reinhard (2001). Public Policies and Cultural Tourism: EU activities. The 1st Conference on Cultural Tourism: Economy and Values in the 21st Century. Barcelona, 29-31 March 2001, 9 pp. Vidljivo je kako svi navedeni trendovi odgovaraju ciljevima EU, od vrlo konkretnih zadaa turisti ke industrije - stvaranja radnih mjesta ato je i ina e jedna od osnovnih postavki prou avanja Odjela za turizam do openitih  promocije zajedni kog europskog kulturnog identiteta sa svim bogatstvima raznolikosti kultura. Odjel za turizam Europske komisije ne dodjeljuje potporu za provedbu politika vezanih uz turizam ve je on fokusiran na stvaranje turisti kih politika. Taj Odjel se isklju ivo bavi pripremom politika i nije uklju en na izravne turisti ke aktivnosti iako ih je u proalosti imao. Financiranje se izvraava preko drugih instrumenata Europske zajednice. Sli no kao i kod ve spomenutog financiranja kulture, klju ni instrument financiranja kulturnog turizma su Strukturni fondovi. U okviru programa koji su financirani iz Strukturnih fondova EU od 2000.-2006. izuzetan su zna aj dobile inicijative vezane za kulturnu baatinu i turizam. Kako projekti koji imaju eksplicitan kulturno-turisti ki karakter poma~u u stvaranju radnih mjesta, imaju osobiti potencijal za konkurentna poduzea i integrirani su u regionalne ili lokalne strategije razvoja, tako se financiranje usmjerilo upravo na programe takvog karaktera. Takvi projekti kanaliziraju se putem strukturnih fondova preko slijedeih instrumenata: na osnovi tzv. Mainstream national programa; na osnovi tzv. Commission Community Initiative programa; i na osnovi tzv. inovativnih mjera putem Europskog regionalnog fonda za razvoj(ERDF) i Europskog socijalnog fonda(ESF) koje izravno administrira Europska komisija. U okviru Mainstream national programa financiranje se kanalizira putem tzv. Operativnih programa (OP) koji su razvijeni u okviru potpore Zajednice ili kroz tzv. jedinstvene programske dokumente koji se ugovaraju s dr~avama lanica na osnovi njihovih nacionalnih ili regionalnih strategija. Community initiative program razlikuje se od Mainstream programa po tome ato su njihovi zadaci odreeni na razini Zajednice, a ne na nacionalnim razinama, a Komisija ih predla~e zemljama lanicama. Trenutno uklju uje slijedee inicijative: INTERREG III iji je zadatak poticanje meuregionalne suradnje u EU, a financiran je kroz ERDF. URBAN II je takoer inicijativa ERDF-a za odr~ivi razvoj u slabije razvijenim gradskim etvrtima. LEADER+ koji ruralnim dionicima poma~e u osiguravanju dugoro nog potencijala vlastitog lokalnog podru ja. Ova inicijativa viae je vezana uz European Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF) koji je takoer jedan od etiri strukturna fonda, ali ne isklju uje i turisti ke projekte. EQUAL se financira putem ESF-a s tematikom borbe protiv isklju ivanja, diskriminacije i nejednakosti na tr~iatu rada. Iako rijetko, ali i ovdje programi kulturnog turizma mogu nai plodno tlo. Aktivnosti koje financira Europski regionalni fond za razvoj imaju za cilj stvoriti laboratorij za eksperimentiranje na regionalnom razvoju Europe, fokusirajui se na inovativne akcije. Implementiraju se kroz partnerstva u svakoj regiji uklju ujui javni i privatni sektor kao relevantne regionalne dionike. Osnovni zadatak ovog fonda je promid~ba gospodarske i socijalne kohezije unutar EU kroz smanjenje neravnote~e izmeu regija i druatvenih grupa. Resursi ERDF-a se uglavnom koriste za sufinanciranje: proizvodnih investicija koje vode ka stvaranju radnih mjesta; infrastrukture; lokalne razvojne inicijative i poslovnih aktivnosti malih i srednjih poduzea. Zadaa Europskog socijalnog fonda je prevencija i borba protiv nezaposlenosti te razvoj ljudskih resursa i njihova integracija u tr~iate rada. Strukturni fondovi djeluju prema odreenim na elima odnosno kriterijima koji su nazvani Cilj 1, Cilj 2 i Cilj 3. Cilj 1 ti e se podrake razvoju u manje prosperitetnim regijama, Cilj 2 revitalizacije podru ja sa strukturnim teakoama i Cilj 3 razvoja ljudskih resursa. Ostali va~ni programi koji za tematiku imaju kulturni turizam, bilo njegove materijalne ili ne-materijalne aspekte su, osim ve spomenutog Culture 2000, 6th Research and Technological Framework Programme koji se ti e istra~iva kog i tehnoloakog razvoja te MEDA Programme koji podr~ava implementaciju euro-mediteranskog partnerstva. Ovo nije kona na lista programa EU koja podr~ava financiranje turizma. Postoji joa mnoatvo programa koji ni izbliza ne spominju turisti ki, a joa manje kulturno-turisti ki razvoj, ali je na njih mogue aplicirati. Klju na rije  koja nas neprestano prati u podru ju kulturnog turizma je  kreativnost, kako u kreiranju i provedbi projekta, tako i u potrazi za financijskim sredstvima. Europska je unija u inila sve kako bi aplikantima zakomplicirala put do financiranja, a sve kako bi osigurala da zaista inovativni i kvalitetni projekti dobiju potporu. injenica je, meutim, kako su se vjeati usavraili u ispunjavanju formulara, a projekti su sadr~ajno osjetno manje kvalitete no ato je to u prijavi prikazano. Stoga e i EU morati preispitati svoje kriterije. Stanje kulturnog turizma u Hrvatskoj i usporedba s nekim europskim zemljama Mnogobrojni hrvatski kulturno-turisti ki potencijali susreu se i s mnoatvom problema koji im usporavaju ili onemoguavaju agresivni prodor na turisti ko tr~iate. Istra~ivanje koje je provedeno za potrebe izrade Strategije razvoja kulturnog turizma, a koje uklju uje podru je itave Hrvatske iskristaliziralo je slijedeu problematiku: nedovoljno razvijen sustav kulturnih statistika; nedovoljna znanja koordinatora projekta iz podru ja kulturnog menad~menta; centraliziranost i birokratizacija postupaka; nepostojanje prepoznatljivog kulturno-turisti kog proizvoda; povrana znanja lokalne populacije o vlastitoj baatini; nedovoljna ili loae organizirana promid~ba; nedovoljna suradnja sektora kulture i turizma; nepostojanje savjetodavne institucije za organizatore kulturno-turisti kih projekata (Strategija razvoja kulturnog turizma 2003). Obi no hrvatski turisti ki djelatnici polaze od pretpostavke da je kulturno-turisti ki sektor u zapadnoeuropskim zemljama sustavno organizirani resor na centralnoj razini vlasti. Postoje saznanja o postojanju lokalnih inicijativa koje podr~avaju upravo i lokalne vlasti, ali je uloga centralne vlasti u koordinaciji svih takvih lokalnih odnosno regionalnih projekata. Ipak, istra~ivanje na temu uloge dr~ave u kulturnom turizmu koje je provedeno u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Italiji, Finskoj i Cipru i iji su rezultati usporeeni s Hrvatskom pokazalo je druga ije podatke. Ovdje djelomi no navodimo rezultate tog istra~ivanja koje je provedeno tijekom 2003. i 2004. na temu uloge dr~ave u kulturnom turizmu. Osnovni istra~iva ki instrument istra~ivanja bio je upitnica od 17 pitanja otvorenog tipa. Upitnica pokriva odreeni broj indikatora koji se ti u uloge dr~ave u kulturnom turizmu, a ti u se: dr~avnih poticaja za kulturni turizam, suradnje sektora turizma i kulture meusobno te s ostalim sektorima kako privatnih tako i javnih relevantnima za razvoj kulturno-turisti kih projekata, regulatornih mjera odnosno zakonodavstva u podru ju kulturnog turizma, prepreka za kvalitetno planiranje i provoenje programa kulturnog turizma, posebnosti koje se ti u kulturnog turizma u pojedinim zemljama. Ispunjavanje upitnice obavljeno je elektroni kim (pismenim) putem, a u pojedinim slu ajevima obavljen je i dodatni intervju. U Hrvatskoj je osim upitnice i intervjua koriatena i empirijska metoda. Prou avanje literature takoer je poslu~ilo u komparativnom istra~ivanju pojedinih europskih zemalja. Svaki od prethodno navedenih indikatora sastoji se od nekoliko potpitanja koja su komplementarna i koja ciljaju na specifi nu problematiku unutar zadane pod-teme. Dr~avni poticaji za kulturni turizam Tako se za prvi od indikatora  dr~avni poticaji za kulturni turizam' istra~ivalo slijedee: postojanje dr~avnih poticaja za kulturni turizam; modalitete dr~avnih poticaja za kulturni turizam; te postojanje dr~avnih natje aja namijenjenih kulturno-turisti kim inicijativama kao jedinstvenom sektoru. Prva skupina pitanja koja se odnosila na postojanje dr~avnih poticaja za kulturni turizam pokazala je aarolikost odgovora. Finska i Hrvatska ne bilje~e znatnije poticaje za ovaj sektor od strane dr~ave, a koji bi mogli utjecati na rezultate ovog istra~ivanja. Nizozemska, Italija i Cipar potvruju postojanje poticaja no takvi su poticaji rezultat pojedinih slu ajeva, a ne sustavne dr~avne politike u ovom sektoru. Jedino Velika Britanija ima neato organiziranije poticaje za kulturni turizam, no veina njih poznata je na lokalnoj razini. Postoje i poticaji na centralnoj razini, no oni su takoer vezani samo uz pojedine slu ajeve. Tabela 1 Postojanje dr~avnih poticaja za kulturni turizam `to se ti e modaliteta poticanja kulturno-turisti kog sektora od strane dr~ave, Nizozemska, Finska i Hrvatska nisu identificirale zna ajnije modalitete, dok se ti modaliteti u Velikoj Britaniji, Italiji i na Cipru uvelike razlikuju. Velika Britanija poti e razvoj ovog sektora na lokalnim razinama, pri turisti kim zajednicama ili kroz programe Europske unije. To zna i da se organizator kulturno-turisti kog projekta formalno prijavljuje za pomo pri lokalnim vlastima ili turisti kim zajednicama na ve postojee inicijative. Pomo se mo~e zatra~iti i kroz programe Europske unije, no i u tom slu aju je pomo decentralizirana. Organizator kulturno-turisti kog projekta u Italiji, od dr~ave mo~e o ekivati pomo u pru~anju usluge promid~be projekta. Za to je zadu~en ENIT, kao nacionalno turisti ko promid~beno tijelo i predstavlja veliku pomo projektu koji samostalno ne bi imao dovoljnu snagu za promid~bu na nacionalnom odnosno meunarodnom tr~iatu. Treba naglasiti kako je i nizozemska dr~ava pomogla u zajedni koj promid~bi skupine projekata ato je projektima osiguralo odr~ivost, no ovo istra~ivanje nije taj slu aj identificiralo kao sustavni dr~avni poticaj budui da se radilo samo o jednom veem konkretnom projektu. Nadalje, na regionalnoj razini u Italiji postoje i djelomi ne materijalne potpore za kulturno-turisti ke inicijative koje su propisane regionalnim Planovima turisti ke promid~be. Joa jedna kategorija pomoi identificirana je kao dr~avni poticaj, ali se ti e puno airih kategorija druatva (~ene, mladi, socijalna inkluzija i sl.) i ne reflektira prioritetno kulturni turizam ve niz drugih poduzetni kih projekata iz razli itih sektora. Stoga nije opravdano kategorizirati je kao dr~avni poticaj u podru ju kulturnog turizma, ali je va~no napomenuti da kulturno-turisti ki projeZ  0 "$ &*@Djn~$ ~!!())>)@)p)r)))******** +"+t+v+++H,J,L,ɿ롑h[CJmHsH h[CJh[CJmHsH h[CJ h[6]jh[0JU h[5\h[CJmHsHh[6CJ]h[56CJ\]h[5CJ\mHsHh[mHsHh[5CJ\h[5Z 0 ~!!!h'()$& #$/Ifb$`$a$$`a$ ))>)@)p)%dkd$$Iflx 6 064 lae4dh$& #$/Ifb$dkd$$Iflx 6 064 lae4p)r)))*%dkd$$Iflx 6 064 lae4dh$& #$/Ifb$dkd"$$Iflx 6 064 lae4****%dkd$$Iflx 6 064 lae4dh$& #$/Ifb$dkdD$$Iflx 6 064 lae4***** +:[kd$$Ifl064 la dh$If[kdf$$Ifl064 la$If +"+t+v++@[kd$$Ifl064 la dh$If[kdd$$Ifl064 la++H,J,L,..@><6`[kd$$Ifl064 la dh$If[kdb$$Ifl064 laL,..@/X//Z002z3H599999H:J:R:b:z:;<^<j<<<==?DCCC:EFtFIKK*L+LOLPLiLjLLL&OjOOOOOǺͲߧߧߧߧߧߟߐߧߧjh[0JUhSmHsH h[6]h[mH sH h[6]mHsHh[0JCJj`h[CJU h[CJjh[CJUh[B*phh[mHsHh[56\]h[5\mHsHh[4..R:?DCIKK-LRLlLL&OFQRRRNTT & F dh^`dh` & F ^``$dha$`OOOOOO PFP@QBQRR*SJSTTVV8XFX__VaaJbnbbbbc8dHd4eoppqlqXr|||}Z}\}l}}~~~~*~+~0~g~~؀ڀ 0,^`ùù!jh[0J6U]mHsHh[CJmHsHh[6CJ]mHsHh[5\mHsHh[jh[0JUmHsHh[mHsHh[6]mHsHBTUUX[J`2e4e`efdi$jjkl0nnop/ & F$d%d&d'dNOPQ^` & Fd^`$dha$$ & F dh^`a$pVrXrt||t}^~PV؇̋$ & F dh^`a$$ & F dh^`a$$dha$$ & F 0dh^`0a$$ & F dh^`a$`^̋Hh$>֒ʘ̘dfXҝ@  & F ? dh^`dh$dha$$ & F dh^`a$Tlrԑ>Z֒ʘ̘d "T~.Vjlphxzڵܵ޵Թ4DF¸ʣʣʚʘʚʌ h[6h[5\]h[5\]mHsHUh[6mHsHjh[0JU]mHsH h[]h[56\]h[56\h[]mHsH h[6]h[h[6]mHsHh[mHsHjh[0JUmHsH1 Z.̭έpfhܵ޵κ~J24$dha$$ & F p0dh^`0a$$ & F pdh^`a$kti pribavljaju sredstva i iz takvih programa pomoi. Sli an model vidjeli smo i u strukturi fondova Europske unije. Upravo ti programi pomoi na razini zakona propisuju odreene porezne olakaice, smanjenje pravnih prepreka i financiranje pa posredno utje u i na kulturno-turisti ke programe. Ciparski kulturno-turisti ki djelatnik mo~e od dr~ave o ekivati odreenu materijalnu pomo u okviru dogovorenih financijskih shema pojedinih dr~avnih Uprava. Takoer, postojanje savjetodavnih institucija omoguuje mu pomno planiranje projekta. Tabela 2 Modaliteti dr~avnih poticaja za kulturni turizam Pitanje postojanja dr~avnih natje aja namijenjenih kulturno-turisti kom sektoru rezultiralo je uglavnom negativnim odgovorom. Veina zemalja, naime poznaje sustav dr~avnih natje aja za kulturu, ali ne i za kulturno-turisti ke projekte. Ukoliko organizator kulturno-turisti kog projekta uspije 'ugurati' svoj projekt pod kulturne kategorije koje su natje ajem za kulturne projekte odreene, postoji mogunost da e osigurati sredstva za svoj projekt. Meutim, est je slu aj da kulturno-turisti ki projekt uklju uje i mnogo viae od samo jednog kulturnog sektora pa se ne uklapa u natje aj. Zato postoji potreba za specificiranim kulturno-turisti kim natje ajima ije postojanje na dr~avnoj razini u ovom istra~ivanju potvruje samo Cipar. Italija ih takoer poznaje, ali na regionalnoj razini. U Velikoj Britaniji iznimno se objavljuju natje aji no oni se po pravilu ti u ve postojeih inicijativa i to na lokalnim razinama vlasti odnosno pri lokalnim turisti kim zajednicama. Ostale zemlje ne poznaju sustav javnih natje aja za kulturni turizam. Tabela 3 Postojanje dr~avnih natje aja namijenjenih kulturno-turisti kim inicijativama kao jedinstvenom sektoru Suradnja izmeu pojedinih skupina dionika u kulturno-turisti kom sektoru Idua skupina pitanja identificirala je dvije kategorije suradnje: suradnju izmeu dr~avnih kulturnih institucija s dr~avnim turisti kim institucijama; i suradnju dr~ave s privatnim sektorom (poduzetnici, hoteli, agencije, tour operatori, itd.). Prva kategorija suradnje gotovo u cijelosti je pokazala negativne rezultate. Naime, suradnja postoji, ali ona nije dio smialjenog sustavnog planiranja na razini dr~ave, ve se u veini slu ajeva ostvaruje ad hoc, na pojedinim konkretnim slu ajevima. Samo u Finskoj ta je suradnja gotovo stalna iako ne predstavlja dr~avnu politiku. Tabela 4 Suradnja dr~avnih kulturnih ustanova s dr~avnim turisti kim ustanovama Suradnju dr~ave s privatnim sektorom potvruje polovica ispitanih zemalja: Velika Britanija, Nizozemska i Finska. U Velikoj Britaniji opet se radi o suradnji na lokalnoj razini. Ostale tri zemlje potvruju samo ad hoc suradnju. Ta je suradnja vrlo bitna jer uklju uje sve razine druatva koje su uklju ene u kulturno-turisti ki projekt. Naime, radi se o nekoj vrsti 'hranidbenog lanca' u kulturno-turisti kom projektu pa se uspjeana suradnja mjeri investicijama privatnog sektora u projekte. U trenu kada je privatni poduzetnik spreman ulo~iti u kulturno-turisti ki projekt, velika je vjerojatnost da e projekt osigurati i odr~ivost. Privatni poduzetnik ne ula~e u projekt koji nema budunost, a sama privatna investicija posljedi no stimulira i ulaganje lokalnih/regionalnih/nacionalnih vlasti u projekt. Tabela 5 Suradnja dr~ave s privatnim sektorom Regulatorne mjere odnosno zakonodavstvo u podru ju kulturnog turizma Iako je obim ovog podru ja istra~ivanja bio airi, ovdje isti emo samo dva aspekta koja nam se ine najindikativnijima, a to su: regulacija 'fizi kih' aspekata kulturnog turizma (vrsta graevnog materijala, boja, dizajn, okolia, itd.); regulacija 'ne-fizi kih' aspekata kulturnog turizma (kvaliteta, autenti nost, vrsta informacije koja se u turizmu nudi, itd.). Pitanje dr~avne regulacije 'fizi kih' aspekata koji posredno utje u na kulturni turizam, iznenaujue je rezultiralo veinom negativnim odogvorima. Ni Nizozemska, ni Finska, ni Italija, ni Cipar ne poznaju na elo zakonske prisile ureenja privatnog vlasniatva po odreenim kriterijima koje bi propisala dr~ava. Prisila u svim zemljama postoji kada se radi o spomenicima baatinske vrijednosti, ali je pristup prili no liberalan kada se radi o privatnom vlasniatvu. Veinom dr~avne institucije ispunjavaju savjetodavnu ulogu u ovom podru ju no nemaju i obvezujui karakter. Velika Britanija i Hrvatska poznaju regulaciju 'fizi kih' aspekata kulturnog turizma u privatnom vlasniatvu uglavnom u okviru planova prostornog planiranja. U Hrvatskoj je to slu aj lokalnih vlasti no svaka lokalna zajednica nema propisane takve mjere odnosno zakone. Tabela 6 Regulacija 'fizi kih' aspekata kulturnog turizma 'Ne-fizi ki' aspekti kulturnog turizma nisu regulirani niti u jednoj dr~avi. Postoji odreena skupina kriterija za kulturne projekte koji dobivaju sredstva za rad putem dr~avnih institucija, no ti projekti nemaju nu~no i kulturno-turisti ki karakter pa ne mo~emo govoriti o kulturno-turisti kim projektima. Tabela 7 Regulacija 'ne-fizi kih' aspekata kulturnog turizma Najvee prepreke u planiranju odnosno implementaciji kvalitetnih kulturno-turisti kih programa Kako je ovo pitanje zahtijevalo subjektivni odgovor, za o ekivati je bila aarolikost odgovora kojima bi moglo rezultirati. Iapk, iz velikog broja razli itih odgovora, naziru se preklapanja koja se identificiraju nekoliko puta po razli itim zemljama. Tako se, pored specifi nih, kao najvee prepreke kristaliziraju: fragmentacija odgovornosti za kulturno-turisti ki sektor; nedovoljna i neorganizirana suradnja na svim razinama; nekreativnost u razvoju kulturno-turisti kih projekata; nesigurnost u financiranju projekata. Svaka zemlja ima i svoje specifi ne prepreke, ali se navedene etiri izdi~u kao zajedni ke gotovo svim ispitivanim zemljama. Razlog tome tra~imo u relativnoj 'mladosti' sektora koji joa uvijek nije dovoljno dobro odnosno sustavno organiziran ve sporadi ne inicijative pokazuju volju organizatora, ali ne i sustavnu podraku za razvojem projekata takvog tipa. Ako ove rezultate usporedimo s problematikom kulturno-turisti kog sektora u Hrvatskoj, razabiru se zna ajna preklapanja ato nas vodi do indikativnih zaklju aka. Zaklju ci Ovo je istra~ivanje pokazalo kako se recentni trendovi decentralizacije turisti kih aktivnosti osjeaju i u podru ju kulturnog turizma gdje, uostalom pokazuju i najvei uspjeh. Ipak, uloga centralne vlasti kao koordinatora lokalnih aktivnosti odnosno njena promid~bena uloga izuzetno su va~ne. To se osobito vidjelo na spomenutim primjerima Italije i Velike Britanije koje u podru ju kulturnog turizma odli no funkcioniraju na lokalnoj razini, ali im nedostaje sna~nija uloga centralne vlasti ato se o ituje u nedostatku meusobne kvalitetne suradnje. Neophodno je, takoer, poticati partnerstva privatnog i javnog sektora pri emu dr~ava opet mo~e odigrati zna ajnu ulogu. Pretpostavka o sustavno organiziranoj suradnji svih dionika u kulturno-turisti kom procesu u zapadnoeuropskim zemljama bila je conditio sine qua non za provoenje kvalitetnih kulturno-turisti kih projekata. Suradnja se gotovo u pravilu ostvaruje, ali opet ne prema na elima sustava ve prema na elu pojedinog slu aja, odnosno ad hoc. O ekivanja o sustavnoj organiziranosti suradnje u zemljama neato dulje tradicije kulturnog turizma bila su pogreana ato je ovo istra~ivanje i dokazalo. Vjerojatan razlog za takvo stanje mo~emo tra~iti u sve veem broju novih projekata kulturnog turizma u cijeloj Europi pa je nerealno o ekivati usustavljeno na elo suradnje. injenica je da odreeni projekti donose znatan prihod iako ne funkcioniraju u okviru sutavno organizirane dr~avne politike pa im je i interes usmjeren na odr~ivost. Zato sami nalaze modalitete funkcioniranja odnosno suradnje prema na elu pojedinog slu aja i ne ekaju razvitak odnosno primjenu dr~avne politike u podru ju kulturnog turizma. Ipak, identificiraju funkcioniranje sektora u okviru zadanih dr~avnih strateakih dokumenata nu~nim ato bi im uvelike olakaalo posao. Jedna od pretpostavki istra~ivanja odnosila se na zakonodavstvo kao najvidljiviji na in dr~avne 'upletenosti' odnosno njenog utjecaja na kulturno-turisti ki sektor. Osobito 'fizi ki' aspekti regulacije kulturnog turizma koji su lako mjerljivi trebali su pokazati na koji na in dr~ava utje e na vanjski izgled zgrada, hotela, ustanova s kojima se gosti susreu za vrijeme svog boravka u destinaciji pa kona no i opeg izgleda destinacije. Teako mjerljivi 'ne-fizi ki' aspekti kulturnog turizma trebali su pokazati stupanj osvijeatenosti o potrebi kvalitetnog dugoro nog planiranja u podru ju kulturnog turizma kako bi se izbjegle negativne posljedice prodavanja 'snova' koji nisu u skladu sa stvarnom situacijom u destinaciji. Velike razlike koje se o ituju po istra~ivanim zemljama uglavnom se ti u regulacije 'fizi kih' aspekata kulturnog turizma, dok su sli nosti identificirane u svim drugim pitanjima zakonske regulacije sektora i to s negativnim rezultatom. Osnovni zaklju ci koji su proizaali iz ovog istra~ivanja mogli bi se sa~eti u slijedee: Gotovo u svim istra~ivanim zemljama sektor kulturnog turizma je vrlo fragmentiran; odgovornost za taj sektor podijeljena je izmeu mnoatva institucija ato posljedi no uvjetuje njihovu nu~nu suradnju. Kulturno-turisti ki sektor ne funkcionira u okviru zadane sustavne politike; projekti se provode na osnovi slu aja. Kulturni turizam bolje funkcionira na lokalnoj odnosno regionalnoj razini nego na nacionalnoj ato je u skladu s trendovima decentralizacije turisti ke industrije i na elima menad~menta destinacije. Pitanje suradnje gotovo u svim istra~ivanim zemljama potvrdilo je slu ajni karakter. ak i kada je suradnja strateaki propisana, ona se radije oslanja na pojedine slu ajeve nego na sustavno funkcioniranje. `arolikost identificiranih prepreka za kvalitetno funkcioniranje kulturno-turisti kog sektora pokazuje specifi nosti pojedinih zemalja, ali identificira i probleme zajedni ke svim zemljama s iskustvom u organizaciji kulturno-turisti kih projekata. No, bez obzira na provedeno istra~ivanje, injenica je da kulturni turizam u Italiji i Velikoj Britaniji npr. ipak relativno dobro funkcionira. U emu onda tra~iti razloge prili no velikim prihodima od ovog oblika turizma znajui da sustavno funkcioniranje sektora nije najbolje? Nekoliko injenica idu tim zemljama u prilog: I jedna i druga zemlja tradicionalno se oslanjaju na oblike kulturnog turizma zbog injenice da bilo zbog loae klime bilo zbog nelijepih pla~a nisu prioritetno razvijale oblike obalnog masovnog turizma; U projekte kulturnog turizma redovno su uklju eni lokalni/regionalni poduzetnici koji ula~u u projekt pa time osiguravaju njegovu odr~ivost jer u projektu vide i vlastiti interes te mogunost zarade; Nacionalne turisti ke zajednice preuzimaju objedinjenu promid~bu svih kulturno-turisti kih projekata ato takoer osigurava odr~ivost projekata jer im dovodi nove korisnike programa i jer im omoguava da se bave samim sadr~ajem i kvalitetom programa, a sredstva za promid~bu osigurava druga institucija; Voditelji projekata posjeduju potrebna znanja iz kulturnog menad~menta; Imaju razvijen i ponekad meunarodno prepoznatljiv kulturno-turisti ki proizvod. Iz cjelokupnih se rezultata istra~ivanja, prema tome, nameu odreena na ela prema kojima je mogue sastaviti uspjeaan model funkcioniranja kulturnog turizma openito. Naravno je da se lokalne specifi nosti uvijek moraju uzeti u obzir jer je nemogue isti model primijeniti na bilo koji teritorij. Ipak, preporuke koje su rezultat provedenog istra~ivanja i iskustva i koje bi, uz odreene preinake ili prilagoavanja mogle biti sastavni dio uspjeanog projektiranja, odnose se na slijedee: organizaciju kulturno-turisti kog sektora u okviru decentraliziranog sustava turisti ke industrije; ulogu centralne vlasti u koordinaciji, promid~bi i utjecaju na zakonodavstvo; sustav lokalnog partnerstva prema na elu 'grozdova'; sustav 'destination management-a'; i interdisciplinarni pristup. Kako bi projekt uspjeano funkcionirao prema na elu odr~ivog razvitka, najbolje rezultate postii e u organizaciji na lokalnoj razini budui da sama lokalna zajednica najbolje zna ato mo~e i ato ~eli ponuditi turizmu. Centralna bi vlast pri tom trebala imati koordinacijsku ulogu budui da je est slu aj paralelnog postojanja istih ili sli nih projekata koji nisu svjesni postojanja 'drugoga'. Time bi se ionako nesustavna organizacija stavila u okvire prema kojima je mogue dobiti informacije o cjelokupnoj postojeoj ponudi iz koje je mogue kreirati tematske itinerare npr. Uloga centralne vlasti o ituje se i u utjecaju na zakonodavstvo budui da jedino ona mo~e dati generalni zakonski okvir, a lokalne vlasti eventualno regulirati lokalne specifi nosti. Svjetski poznati model talijanskih zadruga funkcionira po tzv. na elu grozdova ato ozna ava specijalizaciju pojedinog obrtnika za samo jedan dio procesa proizvodnje. Ne radi se, meutim o tradicijskim zadrugama koje su bile poznate i u nas. Od 1945. godine takve su zadruge nastajale po modelima sovhoza i kolhoza i bile su prakti ki prisilne tvorevine, koje nisu djelovale i radile po zadru~nim principima. Tako je tradicijsko zadrugarstvo svedeno na marginu, posebno kada su sve zadruge na podru ju Hrvatske, odnosno bivae Jugoslavije, ukinute i ustrojene u poljoprivredne kombinate. Cilj je bio oduzimanje imovine u privatnom vlasniatvu od seljaka ato je dovelo do nepovjerenja spram zadruga. Kada govorimo o talijanskom modelu, on podrazumijeva zadrugarstvo kao solidnu osnovu za organiziranje malih poduzetnika radi zajedni kog nastupa na tr~iatu, to jest pripremu za tr~ianu utakmicu Europske unije, a svakako i za povla enje sredstava iz pristupnih fondova koje e Unija otvoriti prema Hrvatskoj. U danaanje vrijeme okrutne tr~iane utakmice, zadruge nude puno vee aanse, po evai od plasmana proizvoda do postizanja mnogih drugih beneficija ili participacija unutar potpora koje daju ministarstva, sve s ciljem razvoja boljeg poslovanja (Kaatelan 2004:24). Zadru~nim se sustavom posti~e stvaranje i zadr~avanje radnih mjesta, smanjenje siromaatva, intenziviranje ruralnoga razvoja, stvaranje novih sektora, promicanje temeljnih vrijednosnih sustava. Konkretno, osim osnovnog cilja zadru~nog poslovanja, a to je profit, tim se sustavom osigurava vea fleksibilnost i spremnost na promjene na danaanjem nestabilnom tr~iatu, vea povezanost s teritorijem ato osigurava ja anje svijesti o vlasitom identitetu te proizvodnju autohtonih proizvoda, te socijalna ravnote~a koja je instrument transparentnosti i kvalitete tvrtke kao eti ki odgovor na okrutnost tr~iata (Berloni 2005). Iako zadru~no poslovanje izvorno potje e iz sektora poljoprivrede, ista se na ela mogu primijeniti i na sektor kulturnog turizma. Skupina stru njaka koja radi na kulturno-turisti kom projektu, prema istim na elima mo~e organizacijski posao projekta meusobno podijeliti pri emu e netko biti zadu~en za sadr~aj programa, netko za logistiku, netko za sponzorstva, netko za promid~bu itd. dijelei jednog ra unovou i zajedni ki nastupajui na tr~iatu s jedinstvenim proizvodom. Takav sustav osigurava kvalitetniji proizvod te sna~nije pozicioniranje na tr~iatu ato uz primjenu konstantnog obrazovanja te inovativnih i kreativnih tehnika osigurava odr~ivost projekta. `to se ti e sustava destination management-a i on je u uskoj vezi s klasterizacijom. Percepcija cjelokupne destinacije kao turisti ke ponude jedini je mogui put k odr~ivom razvoju i kvalitetnoj turisti koj ponudi. Nepovezanost ponude smanjuje mogunost dodatne potroanje gosta i openito mu pru~a manje ato posljedi no rezultira manjim prihodom od turizma. To zna i da ak ni ionako interdisciplinarni sektor kulturnog turizma ne mo~e opstati samostalno uz suradnju samo golog kulturnog i turisti kog sektora. Ponuda mora biti upotpunjena i programima iz sektora sporta, zdravstva, prirodne baatine, ugostiteljstva itd. Cilj je na kreiranju do~ivljaja destinacije, a to je jedino mogue ukoliko su sve njene komponente uzete u obzir. Analogno tome, potrebno je osigurati i stvarnu interdisciplinarnost kulturno-turisti kog sektora kao i suradnju s ostalim sektorima koji na prvi pogled i nemaju izravnu vezu s turizmom. Za uspjeano funkcioniranje kulturno-turisti kog modela prema predlo~enim na elima, potrebno je postojanje sustava sna~ne suradnje i to kako privatnog tako i javnog sektora u okviru same destinacije, ali i suradnje s ostalim destinacijama kao i s odgovornim sredianjim dr~avnim ustanovama. Predani i kvalitetni rad osigurat e na taj na in i kvalitetu kulturno-turisti kog proizvoda, a ato e posljedi no osigurati profit za sve dionike u lancu, odr~ivi razvitak projekta, a time i radna mjesta za lokalno stanovniatvo. Prema tom modelu, kultura sve viae briae granicu s dr~avom i pribli~ava se tr~ianom poslovanju te funkcionira kao malo poduzee ime si u danaanjem periodu stalnih mijena osigurava jedini mogui put ka uspjehu. Izvori i literatura Berloni, Davide (2005): Radni stol o poljoprivredi. Predavanje u okviru V. Foruma trgovinskih komora Jadransko-jonskog podru ja, Budva-Be ii, 16.-18. svibnja 2005. Bigger... Better... Beautiful? Conference on the impact of EU enlargement on cultural opportunities across Europe. Report on the sessions. Budapest, 14-17 February 2002, 20 pp. Culture 2000: Presentation (2005).  HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.html" http://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.html 13.5.2005. Kaatelan, Tatjana (2004). Kako obnoviti hrvatske zadruge. Istra danas, II (13): 24-25, Pula. Klein, Reinhard (2001). Public Policies and Cultural Tourism: EU activities. The 1st Conference on Cultural Tourism: Economy and Values in the 21st Century. Barcelona, 29-31 March 2001, 9 pp. Strategija razvoja kulturnog turizma (2003). Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma, 40 str. Tourism and the European Union. Bruxelles. European Union.  HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/tourismeu.htm" http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/tourismeu.htm 13.5.2005. Tourism matters. Brussels. European Union.  HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/index_en.htm" http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/index_en.htm 13.5.2005. Cultural Tourism Through European Union Funds Staying on the market in the economic point of view these days requires an extreme complexity of projects, which are primarily interdisciplinary and multifunctional. Most of EU funds, therefore facilitate projects which have a product but also, by added values, contribute to increased profit, creating jobs as well as to the quality of the entire package. Two types of funds are important for the cultural tourism sector: Structural Funds and Transnational Funds. Although Structural Funds are not primarily focused on cultural tourism, the sector can apply if claiming its contribution to other aims set by the specific fund. One of the most important Transnational Funds for the sector of cultural tourism has so far been Culture 2000. Description as well as criticism of the funds are provided. Cultural sector and tourism sector within the EU are described in more details separately as well as the sector of cultural tourism although the latter is not recognized as a separate subject. Rather, the possibilities of cultural tourism funding through other thematic fields is described. The status of cultural tourism sector in Croatia is further compared with its counterparts in some other European countries. The comparison is based on the research done during 2003 and 2004 by way of questionnaires and interviews with the representatives from the UK, The Netherlands, Finland, Italy, Cyprus and Croatia focusing on the role of the State in cultural tourism. Part of the research findings is presented in this article focusing on state incentives for cultural tourism, cooperation within the sector, and legislation in the field. Many similarities and critical points have been discovered between countries although some countries are more successful than the others in the field. The reasons for such a situation are found in the longer tradition of cultural tourism in those countries, local entrepreneurs interest for investments in cultural tourism projects, united marketing of the projects, cultural management skills of the coordinators as well as in sometimes recognizable and famous cultural tourism product. Recommended principles can be applied to almost any cultural tourism project as to ensure its sustainability. These are: decentralized system of the tourism industry; the role of the central government in coordination, marketing and impact on legislation; local partnership system according to the principle of clusters; destination management system; and interdisciplinary approach. Popis priloga Tabela 1 Poticaji postojePoticaji ne postojeNizozemska (jedan konkretni slu aj), ItalijaFinskaCipar  rezultat pojedina nih slu ajeva, a ne sustavne dr~avne politikeHrvatskaVelika Britanija  na lokalnoj razini Tabela 2 Poticaji postoje u raznim oblicimaPoticaji ne postojeVelika Britanija  na lokalnoj razini (pri TZ ili kroz programme EU)NizozemskaItalija (ENIT  promid~ba)  na regionalnoj razini (Planovi turisti ke promid~be)FinskaCipar  financijske sheme pojedinih dr~avnih uprava + savjetodavne ustanoveHrvatska Tabela 3 Natje aji postojeNatje aji ne postojeCiparFinskaItalija  na regionalnoj raziniNizozemskaHrvatskaVelika Britanija  osim onih koji se ti u ve postojeih inicijativa Tabela 4 Suradnja postojiSuradnja ne postojiFinska, ali to ne predstavlja dr~avnu politikuVelika BritanijaNizozemskaItalijaCiparHrvatska Tabela 5 Suradnja postojiSuradnja ne postojiNizozemskaItalija  ad hocFinska  nije dr~avna politikaCipar  ad hocVelika Britanija  na lokalnoj raziniHrvatska  ad hoc Tabela 6 Regulacija postojiRegulacija ne postojiVelika BritanijaNizozemskaHrvatska  u pojedinim slu ajevima na lokalnoj raziniFinskaCiparItalija Tabela 7 Regulacija postojiRegulacija ne postojiVelika BritanijaNizozemskaFinskaItalijaCiparHrvatska  Poljoprivredna politika Zajednice  80% EU sredstava namijenjenih za kulturu u Velikoj Britaniji npr. dolazi iz strukturnih fondova.  European Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF)  European Regional Development Fund (ERDF)  European Social Fund (ESF)  Financial Instruments for Fisheries Guidance (FIFG)  Npr. Phare program.  EU ne poznaje samostalno podru je za turizam ve se potrebno spuatati na ni~e razine kako bi se doalo do Odjela turizma. To nije, on se nalazi pod Europskom komisijom; ni~a razina je Opa uprava za poduzetniatvo; slijedi jedinica Usluge i tek onda Odjel za turizam.  European Regional Development Fund (ERDF)  European Social Fund (ESF)  Objective 1, 2 and 3  U nekim dr~avama postoje natje aji za kulturne odnosno za turisti ke inicijative. Ovdje se istra~ivalo postojanje natje aja za kulturni turizam kao jedinstvenog sektora.  Ovaj lanak opisuje rezultate istra~ivanja koje je provedeno tijekom 2003. i 2004. kada poticaja u Hrvatskoj nije bilo. Novonastala situacija u 2005. pokazuje nove poticaje kroz Ured za kulturni turizam koji je osnovan pri HTZ-u. Ostali postojei poticaji nisu zna ajnije utjecali upravo na kulturno-turisti ki sector.  Dr~ava e u pojedinim slu ajevima pomoi u koordinaciji ili deklarativnoj zaisteresiranosti za sektor, ali ne preuzima odgovornost odnosno ne daje konkretne poticaje za razvoj sektora.     R>xz$&$ & F pdh^`a$dh$ & F $ dh^`a$$dha$Rxz ,$ &      h j l ,Rf6Btv@  L4N4==*B,BBB0C2C|C~CCCILQ]]j칵ߥߥߥߥߥߞߗ h[6] h[5\h[5\mHsH hn]hn hnhnh[56\] h[]h[mHsHh[56\h[h[6mHsHh[]mHsHh[>*]mHsH;    j l ,@PRf$2* ,,N.$ & F dh^`a$$ & F ` dh^`a$d$dha$N.6/0^2N46p8:^<<=dA,BB2C~CCI$ & F  dh^`a$$ & F dh^`a$$dha$$ & F dh^`a$$ & F dh^`a$IQhX]dcdjjjjlljmnoo4q6qrrss\uuux{$a$$da$$dha$jjlllhmmmTnVnXnnnnloo6q~qrxrzrss sssttttttBuDuFuҶ퉘q`qq!j h[0JUmHsHjh[0JUmHsHh[0JmHsHjj h[UmHsHjh[UmHsH h[6]h[6]mHsHh[0J5\$jh[5B*U\phjh[5B*U\phh[5B*\phh[mHsHh[ h[5\"Fu^u`uuu{VVXvԉ24F̍6Hl~R^đБ֑:*| TVݾʹιιιʲʲʲʭʹʤʹs jHhhn0JU hnCJjhn0JCJUhnjhn0JUh[]mH sH  h[6 h[6] h[]h[0J>*B*phh[h[mH sH  h[5\$h[0J5>*B*\mHphsHh[0J>*B*mHphsH,{@~VVtv҉ԉ.<}qq $dh$Ifa$nkdp $$Ifl0#$$064 la$If$dha$ <>Ί $dh$Ifa$nkd $$Ifl0#$$064 la.0y $dh$Ifa$ $dh$Ifa$nkd~ $$Ifl0#$$064 la024F d$Ifnkd$$Ifl0#$$064 la@V $$Ifa$nkd$$Ifl0#$$064 laVX  $$Ifa$nkd$$Ifl0#$$064 la   $$Ifa$nkd$$Ifl0#$$064 la̍ d$Ifnkd!$$Ifl0#$$064 la(6 $$Ifa$nkd$$Ifl0#$$064 la68x $$Ifa$nkd/$$Ifl0#$$064 la $$Ifa$$Ifnkd$$Ifl0#$$064 la2 $$Ifa$$Ifnkd=$$Ifl0#$$064 la246Hj d$Ifnkd$$Ifl0#$$064 la $$Ifa$nkdK$$Ifl0#$$064 la. $$Ifa$$Ifnkd$$Ifl0#$$064 la.02B $$Ifa$$IfnkdY$$Ifl0#$$064 laBDFR $$Ifa$$Ifnkd$$Ifl0#$$064 laRTVh $$Ifa$$Ifnkdg$$Ifl0#$$064 lahjl~Ȑ d$Ifnkd$$Ifl0#$$064 laȐʐ $$Ifa$nkdu$$Ifl0#$$064 laB` $$Ifa$nkd$$Ifl0#$$064 la`bґ $$Ifa$nkd$$Ifl0#$$064 laґԑ֑: d$Ifnkd $$Ifl0#$$064 la:<^t $$Ifa$nkd$$Ifl0#$$064 latv $$Ifa$nkd$$Ifl0#$$064 la $$Ifa$$Ifnkd$$Ifl0#$$064 la $$Ifa$$Ifnkd&$$Ifl0#$$064 la*P| d$Ifnkd$$Ifl0#$$064 la|~ $$Ifa$$Ifnkd4$$Ifl0#$$064 la $$Ifa$$Ifnkd$$Ifl0#$$064 laΓ $$Ifa$$IfnkdB$$Ifl0#$$064 laΓГғ $$Ifa$$Ifnkd$$Ifl0#$$064 la $$Ifa$$IfnkdP$$Ifl0#$$064 la $$Ifa$$Ifnkd$$Ifl0#$$064 la  T$Ԙ,f ^`nkd^$$Ifl0#$$064 la"$&pԘ֘,.fhjnp46Ż񠖈wmcm_W_jh[Uh[Hh*&hnHhn*&hn jHhn*&hn0JUHhҴhnmHsHHhҴhn jHhҴhn0JUjhn0JUHhhnHhhn jHhhn0JU jHhhn0JUhnHhhn"n  h[]h[jh[U,1h. A!"#$% $$If!vh5#v:V l 6 0654e4$$If!vh5#v:V l 6 0654e4$$If!vh5#v:V l 6 0654e4$$If!vh5#v:V l 6 0654e4$$If!vh5#v:V l 6 0654e4$$If!vh5#v:V l 6 0654e4}$$If!vh5#v:V l0654}$$If!vh5#v:V l0654}$$If!vh5#v:V l0654}$$If!vh5#v:V l0654}$$If!vh5#v:V l0654}$$If!vh5#v:V l0654DyK Dhttp://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.htmlyK http://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.htmlDyK Dhttp://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.htmlyK http://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.htmlDyK Dhttp://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/tourismeu.htmyK http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/tourismeu.htmDyK Chttp://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/index_en.htmyK http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/index_en.htm$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4$$If!vh5$5$#v$:V l065$4@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH R@R Heading 1$$dhx@&a$5\mHsHZ@Z Heading 2 $$dhx@&`a$5\mHsHZ@Z Heading 3 $$7dhx@&`7a$5\mHsH:@: Heading 4$@&5\L@L Heading 5$$dh@&a$ 6mHsHJ@J Heading 6$$dh@&a$ 5\]B@B Heading 7$@&6]mHsHL@L Heading 8$$dh@&a$ >*mHsHDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List @B@@ Body Text5CJ\mHsHFV@F FollowedHyperlink >*B* phFP@F Body Text 2$dha$mHsHP>@"P Title$7dhx`7a$5CJ\mHsHPJ@2P Subtitle$7dhx`7a$ CJmHsH\C@B\ Body Text Indent$7dhx`7a$mHsH@&@Q@ Footnote ReferenceH*6U@a6 Hyperlink >*B*phR@r Body Text Indent 2^$dhx$d%d&d'dNOPQ^a$mHsHR@R  Footnote Text$7dh`7a$CJaJ!*"O"i""$.&4;X;CTWW׺ $ BXdplo׺-abgq u  CD\]pq$%&RS`) !!-"R"l""#$%%%U&&&&( *S,.../0@1112F3344Y5Z56:::;<==`>?B@?GHIOPQZ[\Kh ̸ Ⱥɺ˺̺κϺѺҺԺպغ0@000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000S0S0S0S0S0S 0S 0S 0S 0S0S0S0S0S(0S0% 0% 0% 0%0%0%0%0%0%(0S0.0. 0. 0. 0. 0. 0. 0. 0. 0.0.0.0.0. 0. 0. 0.0.0. 0. 0. 0. 0.0. 0. 0. 0.0.0.0.0.0.00H 0H 0H 0H 0H 0H 0H 0H0H0H0H 0H 0H 0H 0H 0H0H0H0Hx0H0=S0=S0=SH0H0 W0 W0 W0 W0 W0 W0 W0 W0 W0 W0 W0 WH0H0d0d0d 0d 0d0d0dH0H0g0g0gH0H0:k0:k0:k 0:k 0:k0:k0:kH0H0`p0`pH0H0q0q0q 0q 0q 0q 0q0q0q00v00v0v0v 0v 0v 0v 0v 0v0v 0v 0v 0v 0v 0v0v 0މv 0މv 0މv 0މv 0މv0v80v0<0<0<0<0<0<80v00000000000000000000000h00" 0" 0" 0" 0" 0" 0" 0" 0" 0" 0" 0" 0"h00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0h00D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0D 0Dh00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0h00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0h00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 00l@0I00@0I00@0I00@0I00I00| ~vvv+y}\غK0|I0I0A{D{G{H{M{K0I0I0L  L,OjFubkmq)p)** ++.Tp̋ N.I{<0V 62.BRhȐ`ґ:t|Γcefghijlnoprd$.Ţ)b׺XXXX _Hlt103748581 _Hlt103748582 _Hlt103749710 _Hlt103749711 _Hlt69732430 _Hlt103749320 _Hlt103749321%%غ@@@@@@@&&غ(\)4s*i+i,2s-<_s.3s/ 2 غغB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace =~ ab       CD\]pq$&RS`gmop|}-3;<@Bkmvx&'01;<BCJLOPXY_`fgopyz{|~  !"*-34<=?@HIQR[\_`cdfgjltu}~)=>  57`b      (+23:;=>DEKLX\bhnopqz{ &(.0;<=>CDMNXZ`acdnoy %&049:<=ABDEFGOPWY^_abjkrsx@B D !!*"-"O"R"i"l"""######$$$$)$+$Q$R$$$!%"%%%%%.&1&&&x'y'.(0(Q(S(+,-,,,e-f-----R.S...44@5A5X5Z5::::::4;6;X;Z;^;_;;;;;<<<<<<V=W=%?&?V?X?AACC EE@EAEEEVHWHHHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJ"J#J+J,JVJXJJJJJKK>K?KuKvKKKKK%L'L1L2L9L:LCLDLKLSLMM#M$MMMMMMMNNNNNNNNNNNNNNNNVQWQQQ1R2R=RIRPRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSS S S SSS#S$S*S+S1S6S:S=SDSESMSNSaSbSfSjSlSmSqSrStSuSSSSSSSSSSS T"TOTPTTTUUVV-V.VVVW WWWCWEWWWWWIYJYo`p`x`y```(a)aaaicjcdddd ee4e6etfufHgJgngoggggggghhhhhhiiji8k:kKkLkgkikkkkkkkkkkkkk-l.l8l9l_l`lelflllllmmomqmmmNnOnnnnnnnnn_p`pfpgphpipWqYqqqqq r resfsmsosssssOtPtutvtuu}vvvvvvvvgwhw{w|wwwww*y+yyyyywzyz{{{{"{#{%{&{+{,{2{3{9{:{A{D{G{H{M{N{S{T{Y{Z{c{d{m{n{u{x{{{{{{{{{{{{{{{{{||&'|}͉̉ !,09:FHMTZ[cdjkpqwxz{ĊƊ͊ΊЊъӊ׊ފߊ $/02378<=FHLNWX\]_`histċŋɋʋҋӋ֋׋)*14:;LMTU_`jlqr{|ɌʌՌ֌ی܌'(/1+34;BMNUVabdehjpqyz}~ÐĐϐѐӐԐؐݐ %+,1245<=FGIJRSZ[\]deflnoxyÑtuēœϓѓ EFEF ˠРѠՠؠ)*24@JQYˡ͡ .ŢǢѢҢ/0 #$-.68DELQTWvw)+67` ¨Ϩ"#*+3467>@JLQR[\belmsuz}ŰǰͰΰװڰܰݰ $%'(/178ADFGOPVX[_bcgvȱɱұԱڱܱ '(039<EFMNWXZ[bdijpry|~²ƲDz˲ϲӲԲײز  &(+/12=>EFNOUV_blovy~ųƳͳس޳ %&,-5AGJTU\]ghjkrtz{ƴǴʹдմشߴ &)36<?FINQY\^lmuvµĵʵ˵͵εٵڵöĶζ϶׶ضڶ۶ %&-/6>DIRS\^bcijlmqrxy{| $)*23:;DEGHPQXY[\fgrty}¸øʸθҸӸٸڸ !%&.1:;?@DFQR[dlmqrz{ĹŹ͹ιҹӹݹ޹$%017:FGJKXYjkmntvyz|}ƺɺɺ˺˺̺̺κϺѺҺԺպغ,-~`bfgpq tu  BD[]oq#&QS_` KL=?l');=ac:<_a !!!!,"-"Q"R"k"l"""##$$%%%%T&U&&&&&&&((* *R,S,....//00?1@1111122E3F3334444X5Z566::::::;;<<====_>`>??A@B@;BK?KuKvKKKKKRLSLNNOOPPPPPP,Q-QlQmQQQ1R2RRRS=SaSrStSTW WCWEW/X0XYY\\\\z_{_n`p```dd4e6e~eeeefftfufgghh8k:kgkikkk-l.lllmmSoTo_p`pppqq r rkrlrssssttOtPtutvt}vvvv*y+y{{}}no[\|}|}†ÆUV͉̉Ŋ02'1*+ijpѐ%+Ñ$%ѠՠIJQY .ѢҢ.0QTW57b2H\µĵʵ/ "st˸θ!%Fcdlɺɺ˺˺̺̺κϺѺҺԺպغ3333333333333333333333333333333333333333333333{{\ɺɺ˺˺̺̺κϺѺҺԺպغZ<z D&gDV xt0EU""#6h'ւ-H5H1Ge@(%cl|_r8GhFiν%ufF$%my.MT{P"D=~Dz^`o(.oo^o`.? L? ^? `L.  ^ `.^`.L^`L.^`.OO^O`.L^`L.h^`.h[ [ ^[ `.h+L+^+`L.h^`.h^`.hL^`L.hkk^k`.h;;^;`.h L ^ `L.h ^`OJQJo(h [ [ ^[ `OJQJo(oh ++^+`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h kk^k`OJQJo(h ;;^;`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h PP^P`OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ` ` ^` `OJQJo(h 0 0 ^0 `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @@^@`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h [ [ ^[ `OJQJo(oh ++^+`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h kk^k`OJQJo(h ;;^;`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h^`.h[ [ ^[ `.h+L+^+`L.h^`.h^`.hL^`L.hkk^k`.h;;^;`.h L ^ `L.h ^`OJQJo(h [ [ ^[ `OJQJo(oh ++^+`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h kk^k`OJQJo(h ;;^;`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h $ $ ^$ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h dd^d`OJQJo(oh 44^4`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ? ? ^? `OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh OO^O`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h PP^P`OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h pp^p`OJQJo(oh @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h PP^P`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h ^`OJQJo(h [ [ ^[ `OJQJo(oh ++^+`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h kk^k`OJQJo(h ;;^;`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(^`o(.h   ^ `OJQJo( L ^ `L.^`.cc^c`.3L3^3`L.^`.^`.L^`L.h^`.h[ [ ^[ `.h+L+^+`L.h^`.h^`.hL^`L.hkk^k`.h;;^;`.h L ^ `L."#%mygD%uh'D=~z cl|_xGe@GhFiEU"-H5T{( >                                                                                                                    .0                 nS[u  CD\]pq$%Q& WCW+ +?@mtuưǰ01vԱ۱ܱ(12<Ncdjqr  O`abmnowxyƳ׳س-?@IJ]stǴδϴдִ״ش'()456=>?GHIOPQZ[\ ȺغN@{{{{H ".#.$.&.(.,...3.5.;V<V>VAVBVDVJVKVQVSV^׺``` `*`,`:`<`@`N`P`T`X```d`n`r`@``````````UnknownDANIELAVladimir JelincicGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1hjFK\IK\I!4d2AHX?S2,Kulturni turizam kroz fondove Europske unijeDANIELADanielaH          Oh+'0 (4 T ` lx0Kulturni turizam kroz fondove Europske unijeDANIELA Normal.dotDaniela194Microsoft Office Word@VB@kW@Z|LK՜.+,D՜.+,X hp|  IMOI\ -Kulturni turizam kroz fondove Europske unije Title< 8@ _PID_HLINKSA{ Chttp://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/index_en.htm)nDhttp://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/tourismeu.htmPDhttp://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.htmlPDhttp://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abdefghijlmnopqrwRoot Entry FRLyData 1TableWordDocument.SummaryInformation(cDocumentSummaryInformation8kCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q