Pregled bibliografske jedinice broj: 226447
Epidemiologija shizofrenije u SR Hrvatskoj - tokovi hospitalziranja bolesnika po zajednicama općina
Epidemiologija shizofrenije u SR Hrvatskoj - tokovi hospitalziranja bolesnika po zajednicama općina // Liječnički vijesnik, 4 (1983), 58-63 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 226447 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Epidemiologija shizofrenije u SR Hrvatskoj - tokovi hospitalziranja bolesnika po zajednicama općina
(The epidemiology of Schizophrenia in Croatia - Trends in the hospitalization of Schizophrenic patients in different communities)
Autori
Folnegović, Z. ; Folnegović-Šmalc, V. ; Kulčar, Ž.
Izvornik
Liječnički vijesnik (0024-3477) 4
(1983);
58-63
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
shizofrenija; epidemiologija; Hrvatska
(schizophrenia; epidemiology; Coratia)
Sažetak
Na temelju podataka Registra psihotika SR Hrvatske analizira se, za razdoblje od 1962. do 1974. godine kretanje hospitaliziranja shizofrenih bolesnika pojedinih zajednica općina. U promatranom razdoblju, gotovo u svim zajednicama općina povećao se broj hospitaliziranih bolesnika pri čemu su izraženi različiti intenziteti porasta i različite tendencije kretanja. Naročito je izražen porast broja bolesnika s rotirajućim hospitalizacijama, dok broj dugotrajno hospitaliziranih pokazuje različita pa čak i suprotna kretanja. Prikazane tendencije hospitaliziranja shizofrenih bolesnika pojedinih zajednica općina odraz su u prvom redu razvoja i dostignutog nivoa psihijatrijske i cjelokupne zdravstvene i socijalne zaštite. U područjima gdje ne postoji regionalna spihijatrijska služba, ili je insuficijentna, manji je i obuhvat bolesnika hospitalnim tretmanom. Hospitaliziraju se u većem broju bolesnici u poodmakloj fazi bolesti i s već izraženim lošijim socio-ekonomskim prilikama pa je i relativno velik udio dugotrajno hospitaliziranih. Razvojem regionalne psihijatrijske službe povećava se i broj bolesnika obuhvaćenih hospitalnim tretmanom, i to u prvom redu porastom broja bolesnika s rotirajućim hospitalizacijama. Tek u uvjetima adekvatnih psihijatrijskih kadrovskih i krevetnih kapaciteta te sveobuhvatne bolničke i izvanbolničke skrbi, adekvatnom brigom o kliničkom i socijalnom stanju bolesnika produžuje se posthospitalna faza i prevenira ili odgađa dugotrajna hospitalizacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI