Naslov
Čimbenici rizika invazivnih gljivičnih infekcija tijekom intenzivne terapije akutnih leukemija - retrospektivna studija
(Risk factors for invasive fungal infections during the intensive therapy of acute leukemia - a retrospective study)

Autori
Županić-Krmek D. ; Nemet D. ; Mrsić M. ; Bogdanić V. ; Labar B. ; Jandrlić M. ; Kalenić S.

Izvornik
Acta Medica Croatica (1330-0164) 58 (2004), 4; 275-284

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
gljivične infekcije; akutne leukemije; kemoterapija
(fungal infections; acute leukemia; chemotherapy)

Sažetak
Istraživana je incidencija, ishod i rizični čimbenici za razvoj inazivne gljivične infekcije na temelju analize 150 povijesti bolesti bolesnika s akutnom leukemijomn tijekom intenzivne terapije u razdoblju od 1985. do 1990. godine. Uspoređivani su bolesnici s dijagnozom gljivične infekcije s bolesnicima bez dijagnoze gljivične infekcije u pogledu dobi, spola, dijagnoze, stadija bolesti, tipa liječenja, antimikrobne profilakse, trajanja i intenziteta granulocitopenije, dužine i ishoda liječenja, broja i trajanja febrilnih epizoda, trajanja antimikrobne terapije, trajanja antifungalne terapije, radiološkog nalaza pluća, rezultata nadzornih kultura izolacije gljivica, kliničke dijagnoze pri otpustu i obdukcijskog nalaza. Posebno je analizirana klinička slika bolesnika s gljivičnom infekcijom dokazanom na obdukciji. Incidencija gljivičnih infekcija je prema kliničkoj dijagnozi bila 38.5%. Od 34 obducirana bolesnika umrla tijekom kemoterapije u 25 (78.5%) je nađena gljivična infekcija. U 15 (60%) gljivična infekcija nije bila klinički očita. Među obduciranim bolesnicima umrlim tijekom terapije, učestalost infekcija kandidom bila je 40%, a aspergilusom 60%. Specifična ioncidencija za života se nije mogla odrediti zbog nesigurne dijagnoze. Mortalitet u skupini bolesnika s kliničkom dijagnozom gljivične infekcije bio je 59%, a u skupini bolesnika bez gljivične infekcije 43%. Postoji porast incidencije gljivičnih infekcija tijekom promatranog razdoblja , ali i tendencija većeg preživljavanja. Nezavisni rizični čimbenici utvrđeni multivarijantnom analizom, udruženi s većom pojavom gljivičnih infekcija su trajanje hospitalizacije (p=0.04), trajanje granulocitopenije s brojem granulocita nižim od 0.5x10 na 9/L granulocita (p=0.05), broj febrilnih epizoda (p=0.01), trajanje febriliteta (p=0.001), intestinalna dekontaminacija (p=0.02), trajanje antibiotičke terapije (p=0.01), pozitivan rentgenski nalaz pluća (p=0.001), godina liječenja (p=0.02). U univarijantnoj analizi nađena je još veća učestalost gljivičnih infekcija u vezi s nižom životnom dobi, s ALL, s novootkrivenom bolesti i 2.relapsu bolesti. Nije nađena povezanost s tipom liječenja, brojem kemoterapijskih ciklusa, vrstom gljivica izoliranih s pojedinih mjesta i s učestalošću kolonizacije pojedinih mjesta. Nađeno je da broj koloniziranih mjesta i broj gljivičnih vrsta dva puta veći u bolesnika s gljivičnom infekcijom i u odnosu na bolesnike bez gljivične infekcije. Gljivične infekcije postaju sve veći problem tijekom terapije akutnih leukemija i doprinose neuspješnom ishodu liječenja. Dijagnoza je za život teška i često kasna. Postoji potreba za preciznijim dijagnostičkim testovima koji bi osigurali raniju dijagnozu. Poznavanje rizičnih faktora pomoć je u dijagnozi gljivičnih infekcija. Sumnja na gljivičnu infekciju u rizičnih bolesnika opravdava započinjanje antifungalne terapije i doprinosi boljem ishodu liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA