Naslov
Ima li u Hrvatskoj sojeva Staphylococcus aureus heterorezistentnih na vankomicin ?
(Are there any hVISA strains in Croatia ?)

Autori
Plečko V. ; Budimir A. ; Kučiščec-Tepeš N. ; Tomić-Paradžik M. ; Žele Starčević L.

Izvornik
Acta Medica Croatica (1330-0164) 58 (2004), 4; 263-268

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
MRSA; hVISA; skraćena populacijska analiza
(MRSA; hVISA; abbreviated population analysis)

Sažetak
Otkriće izolata Staphylococcus aureus, intermedijarno osjetljivog na vankomicin (VISA), u Japanu 1997. godine, privuklo je veliku pozornost diljem svijeta. Nakon toga pojavilo se nekoliko izvješća o VISA u bolesnika s infekcijama koje nisu odgovarale na liječenje vankomicinom u u drugim krajevima svijeta. Takvi su izolati uglavnom bili heterogeni, tj. dio populacije takvog soja bio je osjetljiv, a dio intermedijarno osjetljiv prema vankopmicinu (hVisa). Cilj ove studije bio je utvrditi postojanje bio je utvrditi postojanje smanjene osjetljivosti na vankomicin u sojeva Staphylococcus aureus u Hrvatskoj rezistentnih na meticilin. 48 sojeva Staphylococcus aureus rezistentnih na meticilin (MRSA) iz 3 različite bolnice u Hrvatskoj ispitivano je na test ploči moždano-srčanog agara (BHIA) sa 4 mg/L vankomicina. 33 (68.7%) soja koja su rasli na test-ploči, presađena su na BHIA s rastućom koncentracijom vankomicina (skraćena populacijska analiza). Nakon pasaže i rasta na ploči BHIA bez vankomicina određivane su minimalne inhibitorne koncentracije (MIK) za sve sojeve, standardnom metodom dilucije u agaru prema NCCLS-u. Sojevi su zatim zamrznuti, oživljeni nakon 6 mjeseci, te je ponovljeno određivanje MIK-ova na vankomicin. Mu50 i Mu3 bili su uključeni u rad kao pozitivne kontrole. 14 od 48 (29.1%) sojeva imalo je MIK-ove vankomicina od 8 mg/L, 1/48 (2%) imao je MIK od 18 mg/L. U 3/48 (6.2%) soja MIK-ovi su ostali isti nakon pohrane u tekućem dušiku u trajanju od 6 mjeseci. MIK50 i MIK90 vankomicina tih sojeva na Mueller-Hintonovu agaru (MHA) prije rasta na BHIA s rastućom koncentracijom vankomicina bili su 1 i 2 mg/L, neposredno nakon toga 4 i 8 mg/L, a nakon šestomjesečne pohrane bili su 4 i 4 mg/L. Zaključujemo da je prevalencija hVISA u Hrvatskoj niska, ali sojevi sa smanjenom osjetljivošću na vankomicin postoje. U našoj studiji nismo imali podataka o kliničkoj korelaciji s laboratorijskim nalazima, tako da je o značenju heterorezistentnih subpopulacija u ovom slučaju teško govoriti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA