ࡱ> qsp5@>]bjbj22 .lXXM$ 2222222NNN8$DKh$K&K&K&K&K&K&K$aMROJKi2JK22K8$8$8$Z22$K8$$K8$8$%|G22J YN\Nj H"K$K0KHePt"ePDJFd@2222eP2Jt8$JKJKdN($NVlado Petkovi, prof.*, Vlatko Vu eti, prof.** *PK Medveaak, Zagreb; **Kinezioloaki fakultet Sveu iliata u Zagrebu PRIMJENA BIOKINETIKA U TRENA}NOM PROCESU PLIVA A UVOD Oblik rada na kondicijskoj pripremi pliva a ranije se bazirao isklju ivo na rad u vodi, meutim, evoluiranjem samog plivanja zahtjevi u podru ju kondicijske pripreme pliva a postali su slo~eniji i zahtjevniji. Danas posjedujemo itav niz dopunskih programa za razvoj funkcionalnih i motori kih sposobnosti pliva a. Jedan od vidova dopunskog rada na suhom je i rad na pliva kom ergometru - biokinetiku. Counsilman1 isti e biokineti ku klupu za plivanje kao "savraenu vje~bu" i to zbog toga ato ona dopuata pliva u da simulira pokrete plivanja i tako vje~ba iste miaie koje koristi plivajui. Biokineti ka klupa je jedina sprava kojom mo~emo izmjeriti obavljeni rad  silu, vrijeme i dionicu. Istra~ivnja su ,takoer, pokazala da poveanje jakosti od 10% na pliva kom ergometru u vodi dovode do poboljaanja 1,3%1,3. RAZLOZI PRIMJENE BIOKINETIKA Na temelju mnogih istra~ivanja u ovom podru ju autori smatraju da je primjena pliva kog ergometra u treningu va~na i mnogostruka. Pa tako neki autori navode da se nakon osam mjeseci treninga na suhom poveava maksimalna snaga i izokineti ka jakost posebno kod pliva a koji dotada nisu radili na suhom. Najvei prirast snage i jakosti posti~e se kod sprintera1. S druge strane, jedna od prednosti rada na biokinetiku je lakaa korekcija zaveslaja. Korekcijom utje emo na kvalitetnije tehni ko izvoenje propulzivnog dijela zaveslaja, te tako utje emo na balans optereenja u fazi zahvaanja i potiskivanja vode. Takoer, neki autori navode poveanje lokalne miaine snage i izdr~ljivosti kao posljedicu trening na biokinetiku. Na temelju iskustvenog rada autori navode joa neke prednosti upotrebe biokinetika u svrhu kondicijskog treninga, i to: kao zamjenski trening pliva ica za vrijeme menstruacije trening pliva a koji tijekom pojedinih dijelova godine nemaju uvjete za rad u vodi trening pliva a koji ne mogu u vodu zbog zdrastvenih problema (upala uha, dermatoloaki problemi...) trening pliva a kojima je zbog rehabilitacije potrebno postupno doziranje optreenja. Naravno va~no je napomenuti da ovaj tip rada nikako ne mo~e u potpunosti zamijeniti rad u vodi zbog niza razloga: neophodnog osjeaja pliva a za vodu, plovnosti, specifi nog disanja, koordinacije rada ruku i nogu. CILJ RADA Cilj rada je prikazati mogunost primjene biokinetika u pojedinim zonama intenziteta u kondicijskoj pripremi pliva a. U ovom radu autori e se bazirati na distribuciju intenziteta u aest zona5. NEKE SMJERNICE RADA NA BIOKINETIKU Stalni problem svih trenera je na in doziranja i kontrola intenziteta optereenja nekog pliva a kako bi ti trena~ni stimulusi izazvali upravo ciljane transformacijske efekte. S obzirom na to autori preporu aju nekoliko na ina doziranja intenziteta optereenja. Doziranje i kontrola intenziteta4 Optereenje mo~emo dozirati baziravai razinu intenziteta na temelju: frekvencije srca (FS) tempa  ritma - brzine (frekvencija zaveslaja, koraka, okretaja u min i sl.); subjektivnog osjeaja optereenja (SOO)   Rating of perceived exertion (RPE); snage - koli ine obavljenog mehani kog rada u jedinici vremena (J/s = W); koncentracije lakata u krvi pri odreenom optereenju. Prilikom kasnije razrade primjera treninga i doziranja intenziteta u pojedinoj zoni, autori e navoditi primjer za frekvenciju srca (FS), koncentraciju lakata u krvi pri odreenom optereenju (LAC) te subjektivni osjeaj optereenja (SOO). Prilikom rada na biokinetiku mo~emo pratiti sljedee va~ne parametre: du~inu zaveslaja frekvenciju zaveslaja intenzitet rada snagu pojedinog provlaka silu potiska ukupno izvraeni rad ukupno trajane rada Dakako, prije po etka koriatenja ergometra svaki pliva  mora namjestiti nivo optereenja. Autori predla~u na osnovu dosadaanjih iskustvenih saznanja sljedee vrijednosti s obzirom na dob pliva a. mlai kadeti (12 godina i mlai); mlae kadetkinje (11 godina i mlae)  optereenje 6; kadeti (13  14 godina); kadetkinje (12  13 godina)  optereenje 6; mlai juniori (15  16 godina); mlae juniorke (14  15 godina)  optereenje 5; juniori (17  18 godina); juniorke (16  17 godine)  optereenje 5; seniori  optereenje 4. PRIKAZ TRENA}NIH PROGRAMA PO ZONAMA ZA SENIORE Kondicijska priprema pliva a u period bazi ne izdr~ljivosti i periodu specijalne izdr~ljivosti ima ulogu razvoja funkcionalnih i motori kih sposobnosti; dok u natjecateljskom periodu ulogu stabilizacije istih. U daljnjem tekstu biti e prikazan jedan od moguih pristupa nadogradnji kondicijskom treningu pliva a te primjer mogunosti primjene pliva kog biokinetika u svakodnevnoj praksi. Dakako, s obzirom da kondicijski pristup u plivanju zastupa `N Z B * z ~ 8>l2,.@jZ:lJPbdjt hjhjhjh!s|H* hjh!s|h!s|h!s|6 hb=6 h!s|6 hAh!s|h!s|B*ph h!s|H*h!ih!s|h!s|H*h3|hjh!s|56 h!s|h!s|hjh!s|5CJaJh!s|CJaJh!s|4`N P Z np#p#Wp#p#p#p#p#"p#O p#p#p#p# p#p#p#-p#-p#b0p#- $ & Fdha$$dha$$hdh`ha$gdj $dha$gdp$hdh`ha$gdp $hdh`ha$ & Fdh$dha$dh"]<]LdhjT !!p#p#p#-p#-p#-p#-p#p#p#{ p#p#p#{ p#p#p#p#p#p#p#p# $ & Fdha$ $dh`a$dh & Fdhhdh^h $ & Fdha$$dha$ $dh^a$<! #4##$$$.%r%%%&''2(4(((\)^)))))++,x-::::;|;;*<0<<Z==z>????ȵȵȵȵȵ箧ȎȎ h!s|H* hQE26 hX>hX>UhX> hX>h hX>h hX>hp h!s|56h#e"h!s|h!s|6 h!s|6h!s|H*fHq h!s|fHq h!s| h!s|h!s| hjh!s| hjhp6!!##f$$$$%"%J%r%t%&'8((b))))+p#p#{ p#p#p#-p#-p#-p#-p#-p#-p#-p#p#{ p#-p#-p#-p#-p#-p#p#p#{ $dh`a$gdX> & Fdhgd_6$ & F hdh^a$ $ & Fdha$$dha$dhaest zonski pristup, tako su i autori razradili i trena~ne programe po istom principu. I. zona  bazi na izdr~ljivost (aerobna izdr~ljivost) realizacija kretne strukture ruku kraul tehnike trajanje rada 20  120 minuta dionice  sve dionice intenzitet rada FS 60-70% od Fsmax LAC  2-3 mmol/l SOO  srednje do donekle teako interval odmora  30 sek karakter odmora - istezanje II. zona  izdr~ljivost na anaerobnom pragu (ANP) realizacija kretne strukture ruku kraul tehnike trajanje rada  25  40 min dionice  setovi u trajanju od 15sek do pojedina ne dionice 40 min intenzitet rada FS 80-90% od Fsmax LAC  3,5-4,5 mmol/l SOO  donekle teako do energi no teako interval odmora  10-30 sek karakter odmora - istezanje III. zona  nadoptereenje (VO2max) realizacija kretne strukture ruku kraul tehnike trajanje rada  20  25 min dionice  setovi u trajanju od 15sek do pojedina ne dionice 25 min intenzitet rada FS 90-95% od Fsmax LAC  6-8 mmol/l SOO  jako teako do izuzetno teako interval odmora  30 sek  2 min karakter odmora - istezanje IVa. zona  tolerancija na laktate (TL) realizacija kretne strukture ruku kraul tehnike trajanje rada  2,5 - 10 min dionice  setovi u trajanju od 35 sek do pojedina ne dionice 2 min, a u setovima od 10 -30 sek u setovima od 2 -12 ponavljanja intenzitet rada FS blizu 100% od Fsmax LAC  8,5-10 mmol/l SOO  izuzetno teako do grani nih vrijednosti interval odmora  5-30 sek izmeu ponavljanja a serijska 5  15 min karakter odmora - istezanje IVb. zona  maksimalna produkcija laktata (MPL) realizacija kretne strukture ruku kraul tehnike trajanje rada  1,30 - 6 min po setu; 1-3 seta u treningu dionice  setovi u trajanju od 10, 25 i 40 sek intenzitet rada FS 100% od Fsmax LAC  12-20 mmol/l SOO  izuzetno teako do grani nih vrijednosti interval odmora  1-3 min izmeu dionica i duga pauza izmeu serija karakter odmora - istezanje V. zona  sprint (SP) realizacija kretne strukture ruku kraul tehnike trajanje rada  1,30 - 3 min po setu; 1-2 seta u treningu dionice  setovi u trajanju od 5 -25 sek intenzitet rada FS 100% od Fsmax sprint ne izaziva zna ajni porast koncetracije laktata u krvi SOO  do grani nih vrijednosti interval odmora  30 sek izmeu dionica i 5 min izmeu serija karakter odmora - istezanje Korisnost rada na biokinetiku su potvrdili mnogi autori, pa tako i Nort Thorton koji predla~e da se treninzi na biokinetiku kombiniraju s radom s utezima i to npr.: ponedjeljak, srijeda, petak  rad s utezima utorak, etvrtak, subota  rad na biokineti koj klupi usmjeren na razvoj snage i brzine ZAKLJU AK U ovom radu dat je jedan od moguih pristupa nadogradnji kondicijskom treningu pliva a te je prikazan primjer mogunosti primjene pliva kog biokinetika u svakodnevnoj praksi. Prikazani trena~ni programi se mogu primjeniti s jedne strane u fazi viaestrane i bazi ne kondicijske pripreme a s druge strane u onom dijelu pripreme sportaaa kada je osnovni cilj treninga osiguranje energetske prilagodbe na specifi ne zahtjeve sporta uz pomo kompleksa vje~bi koje su sli ne strukturama gibanja, tehnici, dakle u fazi specifi ne kondicijske pripreme pliva a. Mnogobrojna istra~ivanja potvrila u inkovitost primjene biokinetika s jedne strane kao zamjena za dane kada nije mogue odraditi trening u vodi (trening pliva ica za vrijeme menstruacije, kada ne postoje uvjeti za rad u vodi, kada pliva i ne mogu trenirati u vodi zbog zdrastvenih razloga) a s druge strane kao vrlo kvalitetna i nezaobilazna nadopuna vodenom treningu u svrhu kondicijske pripreme pliva a. LITERATURA Colwin, C.M. (1998). Plivanje za 21. stoljee. Zagreb: Gopal. Counsilman, J.E., Counsilman, B.E. (1994). The new science of swimming. New Jersey: Prentice Hall. Vol anaek, B. (2002). Bit plivanja. Zagreb: Kinezioloaki fakultet Sveu iliata u Zagrebu. Vu eti, V., D. `entija, Br. Matkovi (2002): Doziranje i kontrola intenziteta treninga u sportovima dugotrajne aerobne izdr~ljivosti, u: Zbornik radova Dopunski sadr~aji sportske pripreme, 11. Zagreba ki sajam sporta i nautike, Zagreb, 29-37. Leko, G., N. Gr i Zub evi (2001): Zone optereenja u plivanju, u: Zbornih radova 10. Ljetne akole pedogoga fizi ke kulture Republike Hrvatske, Pore , 173-176. Kontakt osoba: Vlado Petkovi,prof Vlatko Vu eti,prof Kustoaijanska 338A Ive Tijardovia 22 10000 Zagreb 10000 Zagreb e-mail: vlado.petkovic@ri.hinet.hr e-mail: vlatko.vucetic@zg.tel.hr tel. 091 590 5607 vvucetic@ffk.hr tel. 01/ 3881 908; 098 749 232  PAGE 6 +::;|;;;<*<L<<<<<Z===z>>>>8?p#O p#p#p#-p#-p#-p#-p#p#p#p#-p#-p#p#p#-p#-p#-p#-p#p#p# & F hdh`h & FdhgdQE2 & Fdhdh$hdh`ha$gdX>$dh`a$gdX>8?p????R@@A0AVAxAAB8B:BBB$C"DBDpDDD|EEEp#-p#-p#p#p#-p#-p#-p#-p#p#p#p#-p#-p#p#p#-p#-p#b0p#-p#p#p#p#-p#-p# & F hdh`h & FdhgdQE2dh & Fdh?R@A8BBB"DEFvFLGHH\I$JKK,LvMxM&N*N,N@NSTUUUV2VTVVVWWFW^W(XXY2ZZZZ [[6[>[F[l[[[[\\\F\\\\Ļ񷳬h!s|56\]h#Lh!s|56 h!s|56hh h!s|6]aJ h!s|aJhhHh6 hHhhX> h!s|h_6h_6 h_66h!s| hQE26 h!s|6]p#{ p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$a$$dh^`a$gd-; $dh`a$dh^dh$dha$$ & F 8hhdh^ha$\\ ]"]$]0]2]4]6]:]<]>]hX>hDXhDX0JmHnHu hDX0JjhDX0JUh-;h!s|56h!s|56\] h!s|56 ,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHV@V Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List <B@< Body Text$a$aJtH HH  Balloon TextCJOJQJ^JaJHC@H Body Text Indentx^6U@!6 Hyperlink >*B*ph4@24 Header  p#4 @B4 Footer  p#.)@Q. Page Number[$l "& "& "& "& "& "&7D[$. 0uv@bH7 & 2 H g h r 4 5 Y ^ _ * z 3DZk~mJz67i 1XtDTgx1N6z1br#$:j-LLx I!!"7#8#9#H#s###$*$M$X$Y$\$00000 00000 0000 0 0 0 000 0 0 0 00 000 00000 0 0 0 0 00000 05  05  05  05  05  05  05 00 0 0 0 0 00 0000p0p 0 0 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 p 0 0 0 0  0 0p0 0  0  0 0 0 0 0 0 000 0 0 0p 0 0 0 0  0 00p0 0 0 0 0p 0 0 0 0 00p0 0 0 0  0! 0 0 0 0" 0#00 0 000 00000 0 0 0 0 0 000p0 0 00 0 0 0@00 ?\>]15!+8?EKW>]/0234<] !01uv?@KLbd56Y Z g h  % & 2 5 C D W Y   ^ _   pqkm78?@XYjk67#$wx& ( ,!.!H!I!k!m!'")"""""7#9#F#H#[#_#r#t#######$$$$)$.$L$M$\$/0tv?@abGH67 % & 1 2 G H f h q r 3 5 X Y ] _ ) * y z 23CDYZjk}~lmIJyz57hi 01WXstCDSTfgwx01MN56yz01abqr"$9:ij,-KLKLwx H!I!!!""6#9#G#H#r#t#####$$)$.$L$M$\$& g h r _ 3Zkz61XtDfgx1Nb$:-L .!_!9#H#t####.$L$M$\$M$\$ Vlado MARCELA KU EKOVI MARCELA KU EKOVI MARCELA KU EKOVI MARCELA KU EKOVIVlado, Ljiljana i NIKA6o\NZc5ܑ5 VA j,.>By:#AIPN$@m-CO/)Px,b`P9/)W` iC vZ^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh\ \ ^\ `OJQJo(hHh,,^,`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohll^l`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhTT^T`OJQJ^Jo(hHoh$ $ ^$ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhdd^d`OJQJo(hHh44^4`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh 88^8`o(hH)h ^`o(hH.h  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh ^`hH.h^`OJQJo(hHh pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH88^8`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHhhh^h`.h88^8`.hL^`L.h  ^ `.h  ^ `.hxLx^x`L.hHH^H`.h^`.hL^`L.h88^8`. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH hh^h`OJQJo(h88^8`.hpp^p`.h@ L@ ^@ `L.h^`.h^`.hL^`L.h^`.hPP^P`.h L ^ `L.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh\ \ ^\ `OJQJo(hHh,,^,`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohll^l`OJQJo(hH ji6#A-CO)P.>b`)W`IPNcv\N5 0@`          A#e"QE2-;b=X>#L+P,Gc!i!s|_6(JZDX3| pjL8#9#\$Q@d [$pp ppppp p:UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"jq&jq&!eqkAkA~4d;$;$ 3QH(?(:Kondicijska priprema pliva a uz pomo biokinetik trena~eraVladoVladoD         Oh+'0 , <H d p | ;Kondicijska priprema plivaa uz pomo biokinetik trenaeraondVladoijladlad Normal.dot Vlado.d2adMicrosoft Word 10.0@F#@>vjq@F@Fk՜.+,0( hp  HomejA;$A ;Kondicijska priprema plivaa uz pomo biokinetik trenaera Title  !"#$%&'()*+,-./012345689:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_abcdefgijklmnorRoot Entry F]t1Table7PWordDocument.lSummaryInformation(`DocumentSummaryInformation8hCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q