ࡱ> q`<bjbjqPqP 1::V% w666dH| | | *t&fff8j4/::"\\\\\\$hMn)| \\| | \\555$X| \| \555| | v\. PȘf v0/(v| v$\>,5Ƌ$\\\\\\/444NB$444B 4 b&4 bx | | |   PROJEKT UREENJA VRTA VILE CRIJEVI  PUCI U DUBROVNIKU GLAVNI IZVODI POVIJESNI PRIKAZ VRTNOG UREENJA B. UPUTE ZA PROVOENJE PROJEKTIRANOG UREENJA C. TEMELJNI NACRTI UREENJA AUTOR TEKSTA I GLAVNI PROJEKTANT : DR.SCI. BRUNO `I`I, KRAJ ARH. DUBROVNIK, 2005.G. NAPOMENA: ZA RAD NA OBNOVI I NOVELACIJI U RATU UNI`TENOG, A TIJEKOM 2005.G. AKTUELIZIRANOG PROJEKTA UREENJA JEDNOG POVIJESNOG VRTNOG PROSTORA, AUTOR JE DOBIO POMO ZAKLADE HAZU ZA 2005.G. OBLIKOVNA OBILJE}JA I OSOBITOSTI VRTNOG PROSTORA VILE CRIJEVI-PUCI POD GRACOM U DUBROVNIKU STUDIJSKI PRIKAZ UVOD Meu novostima u na inu ~ivljenja, koje su pod utjecajem humanizma i renesanse bile airoko prihvaene od strane bogatih i prosvijeenih slojeva dubrova kog druatva , ladanje zauzima istaknuto mjesto. U Dubrovniku se javlja joa od sredine 14. stoljea, a od kraja 15 stoljea , pa tijekom 16. stoljea, tijekom  Zlatnog doba Dubrovnika , predstavljalo je masovnu pojavu. To je vrijeme sna~nog duhovnog i materijalnog uspona, kada se kao sasvim specifi an pokazatelj druatvene nadgradnje podi~u vrlo brojni ladanjski vrtovi. Podizanje prostranih vrtova kao integralnih djelova ladanjskih cjelina ne samo ato je predstavljalo napredak na planu oblikovanja prigradskih i seoskih predjela , ve su vrtovi pru~ili potpuno nove sadr~aje namijenjene produbljenijem do~ivljavanju ugode i ladanjskog provoda, ujedno omoguujui odvijanje intenzivnog kulturnog i druatvenog ~ivota na vangradskim prostorima tijekom toplih ljeta, kad ~ivot zamre u Gradu. U razdoblju od druge polovine 15. stoljea pa do kraja 18. stoljea, na teritoriju Dubrova ke Republike bilo je izgraeno i ureeno oko dvijestotinepedeset prostranih vrtova uz ljetnikovce ili prigradske kue. Najvei dio ovih slo~enih ladanjskih sklopova nalazio se na starijem dubrova kom podru ju : oko Grada, u Astareji i na Elafitima, na pomno odabranim polo~ajima u privla nom prirodnom okru~enju. Imajui u vidu cjelokupno druatveno i kulturno ozra je, ali i posebnosti u oblikovanju vrtnih prostora, dubrova ko renesansno vrtno naslijee iskazalo se kao poseban segment u sklopu hrvatske kulturne i graditeljske baatine, izuzetan pokazatelj uklju enosti Dubrovnika u onovremene europske druatvene i kulturne dosege. Na~alost, za razliku od drugih razvijenih europskih sredina, a radi niza nepovoljnih politi kih, socijalnih i gospodarskih okolnosti nastalih po padu Dubrova ke Republike , bio je otvoren ubrzani proces propadanja pa i zatiranja veeg dijela tog prostornooblikovnog i kulturnopovijesnog naslijea. Prostori nekada sjajnih vrtova postajali su sve zapuateniji. Neki od njih promijenili su prvotnu namjenu i bili pretvoreni u gospodarske prostore. Tijekom 20.st., u jeku izgradnje i ubrzanog razvoja naselja pa sve do danas, mnogi su stari vrtovi poslu~ili kao slobodno graevinsko zemljiate, rasparcelirani i izgraeni, izgubljeni zavazda . Sve to - kada je o povijesnim vrtovima rije  - svjedo i o opem neznanju, o indolenciji odgovornih slu~bi i o needuciranosti dobrog dijela njihovih stru njaka. Nakon opse~nih istra~ivanja provedenih tijekom druge polovine 20. stoljea postalo je jasno da dubrova ki renesansni ladanjski vrtovi, zajedno s ljetnikovcima koje okru~uju, spadaju meu najvrednije nacionalno kulturnopovijesno naslijee. Kako je injenica da izvornim renesansnim vrtnoarhitektonskim naslijeem raspola~e samo mali broj europskih zemalja, u tom svjetlu gledano, posljedice potpunog zapuatanja i zatiranja starih vrtova, koje se kod nas provodilo i joa uvijek se, na~alost, provodi, tim su te~e i ~alosnije. Meu danas ve izuzetno prorijeeno ladanjsko vrtno naslijee, koje potje e iz vremena  Zlatnog doba Dubrovnika , ubraja se i vrlo vrijedni sklop vile Crijevi-Puci pod Gracom iji je vrtni prostor predmetom ove studije. Na~alost, i to je jedan od povijesnih vrtova koji je tijekom 19. i 20. stoljea bio izlo~en nedaama poput veeg dijela dubrova kog renesansnog i postrenesansnog vrtnog naslijea. Poslije dugogodianjeg osobnog bavljenja dubrova kim povijesnim vrtnim naslijeem, u sklopu Centra za povijesne vrtove i razvoj krajobraza u Dubrovniku pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu (osnovan 1982.g.) bilo je provedeno prvo temeljitije istra~ivanje Crijevi-Pucieva vrta, potaknuto obnovom vile oateenog u potresu 1979.godine. Vlastitom pobudom, 1985.godine kao interni dokument Centra izraen je idejni projekt njegova ureenja. Specifi nost projekta sastojala se u tome ato je kao okosnica ponovnog ureenja bila potvrena tada zate ena vrtnoarhitektonska osnova - osnova iz mlaeg razdoblja, a na nju je - kao sekundaran sloj u hijerarhiji zna enja - bila aplicirana oblikovna shema vrta iz starijeg razdoblja njegove povijesti. Takav pristup tada je formuliran terminom  reminiscencijska varijanta vrtnog ureenja (B.`iai). Na~alost, projekt je s cjelokupnom prikupljenom i obraenom dokumentacijom nestao prigodom uniatenja Centra za povijesne vrtove i razvoj krajobraza u prosincu 1991.g. VRIJEME NASTAJANJA , VLASNICI I KORISNICI Prigradski povijesni ladanjski sklop na Pilama pod Gracom, u novije vrijeme poznat pod nazivom Crijevi-Puci, naai istaknuti povjesni ari umjetnosti svrstavaju meu najvrednije dubrova ko ladanjsko naslijee. Iako se joa uvijek ne raspola~e arhivskim dokumentima o njegovoj gradnji i ureenju, procjenjuje se da je bio podignut tijekom druge polovine 16. stoljea, odnosno, na pragu 17. stoljea . Ladanjski sklop je sa sve etiri strane bio uokviren ogradnim zidom. Isto ni, ju~ni i zapadni ogradni zid izgraeni su od lomljenog kamena, dok je potporni zid na sjevernom rubu, uz podno~je padine Donjeg Konala, sa injen od kamenih kvadara. Do sklopa se prilazilo putem s Brsalja, a mo~da i stazom koja se spuatala s Donjeg Konala. Zidovima ograeni prostrani otvoreni prostor sklopa podijeljen je na reprezentativni prednji vrt, odijeljeno tijesno dvoriate i manji stra~nji vrt. Osim zdanja vile, gdje je kao moto ladanjskih izbivanja i lasti na profiliranom nadvratniku ulaznih vrata na latinskom jeziku ispisan Vergilijev stih  DEUS NOBIS HAEC OTIA FECIT (Bog nam je stvorio ovu dokolicu), u tijesnom dvoriatu s isto ne strane vile sklop je raspolagao i malim prizemnim pomonim objektom, koji je mo~da slu~io kao kuhinja sudei po uklesanom talijanskom natpisu  VARII GLI EFFETTI SONO (razli iti su u inci) . Vili nasuprot, u vrtu na sjevernoj strani nalazila se obiteljska kapelica zanimljivo izraenoga pro elja. Posebne zna ajke arhitekture vile i neke osobitosti ladanjskog sklopa ine ga druga ijim od tipi nih dubrova kih ljetnikovaca renesansnog razdoblja, ato se pripisuje manirizmu  kao prijelaznom slogu od renesanse prema baroku. Ovaj ladanjski sklop izvorno je pripadao dubrova kom vlasteoskom rodu Crijevi / Zrieva ili Cerva, ato se vidi i po fino klesanom grbu ugraenom u zabatu nad vratima balkona na katu, u osi pro elja vile pod krovnim vijencem. Ovalni atit grba po sredini sije e aira kosa traka, s ma em polo~enim u traci. Iznad i ispod trake su po tri ljiljana. U isto nom ogradnom zidu po strani vile, po svemu sudei, naknadno je bio ugraen klesani grb s koso polo~enom airom trakom poput Crijevieva grba, no ona je porubljena uskim usporednim trakama, ato je donekle sli no Pucievu grbu (nedostaju ljiljani). Kako je teklo nasljedovanje ovoga sklopa tijekom 17. i 18. stoljea, to an odgovor joa nije poznat. No, moglo bi se predpostaviti da je objekt uz izvorni rod Crijevi imao neku vezu i s vlasteoskim rodom Puci / Pozza, pa mo~da i s rodom Bundi / Bonda, sudei prema grbovima na dvjema velikim okruglim kamenim vazama na vrtnom polju kod ulaza u vrt. Na jednoj je isklesan grb Pucia, a na drugoj grb Bundia. No, kada je rije  o 19. stoljeu, odreeni podaci postoje. Prigodom izrade prvog austrijskog katastra za grad Dubrovnik 1837. godine, kao vlasnik vile i vrta upisan je " de Pozza Cte Nicol Matteo ", odnosno, grof Mato Nikov Puci . Niku Nikovu Puciu zvanom Stari osamdesetih (mo~da i devedesetih) godina 18. stoljea, rodila su se etiri sina: Niko Lujo (1783), Marko, Mato i Luco. Marko je bio otac uglednih erudita i poznatih hrvatskih politi ara 19. stoljea: Orsata-Meda i Nika Velikoga, koji su za svoje potrebe raspolagali vilom Buni - Puci - Gradi u Gru~u . Mato Nikov, vlasnik ove vile s vrtom pod Gracom, zbog svoje silovite prirode bio je prozvan nadimkom Nerun (po zloglasnom rimskom caru Neronu), ali je opisan kao simpati an, no svojeglav i poneato nastran ovjek. Do svoje smrti u drugoj polovini 19. stoljea, sudei po Bersinim opisima, ~ivio je u ovoj vili, koji je po njemu bio i ostao poznat kao objekt Crijevi-Puci "Nerun" . Sahranjen je u kapelici Sv. Elizabete, koja je izvorno bila dio ove ladanjske cjeline, ali je od po etka 19. stoljea od nje odvojena ostavai uz drugu stranu ceste nasuprot danaanjem ulazu u vrt .  1884.g., otkada se u Dubrovniku vode zemljiane knjige, kao vlasnik posjeda ubilje~en je grof. Mato Lucijanov (dubrova ki: Lucov) Puci, vjerojatno, sin Nerunova brata, Luca Pucia. Po etkom 20. stoljea kao vlasnik upisan je Lucijan Ziegler, koji je po svemu sudei bio u srodstvu s ovim Puciima. Po etkom tridesetih godina tog stoljea suvlasnice su bile Marija Ziegler Pozza ro. Kuvech, Jelena Seiffertitz i Marija Masjon. Nakon drugog svjetskog rata posjed je preaao u druatveno vlasniatvo. Na temelju prikazanoga ini se utemeljenim , ato je ovaj povijesni ladanjski sklop s vilom i vrtom ponio naziv Crijevi-Puci, po ovim dvama istaknutim dubrova kim vlasteoskim rodovima. Ve od sredine tridesetih godina pa do danas objekt nije bio koriaten od lanova vlasni kih obitelji, nego su u njemu djelovale neke ustanove. Tako je do kapitulacije Italije ( 1943.g.) u njemu bio konzulat Kraljevine Italije. U poratnom razdoblju tu je djelovao Prirodoslovni muzej, a kada je taj prenijet na otok Lokrum, objekt je dan na koriatenje druatvu za tjelesni odgoj  Partizan . Nakon obnove oateenja nastalih u potresu 1979.g. u vili je nastavio s radom Gradski orkestar Dubrovnik, koji je uz prostranu ulaznu prostoriju u vili iznajmio i proairenu aetnjicu u vrtu pred vilom za obavljanje ugostiteljskih usluga, ato se ne ini primjereno ovakvu objektu. POLO}AJ, OBLIK I VELI INA LADANJSKOG SKLOPA I VRTNOG PROSTORA Tijekom druge polovine 16. stoljea prigradska ladanjska izgradnja spustila se s Gornjeg Konala do podno~ja padine Sra pribli~ivai se sa zapadne strane Gradu. Zapadno od Grada smjestio se i ladanjski sklop Crijevi-Puci. Sklop se protegao u obliku izdu~ene i ne odve airoke pa etvorine, preprije ivai omanju zaravan. Na sjevernoj strani sklop je dopro do samog podno~ja padine ispod Donjeg Konala, dok je na suprotnoj ju~noj strani uzaaao uz stra~nju padinu Graca. U usporedbi s ostalim bolje ureenim objektima unutar dubrova kog ladanjskog naslijea, ovaj Crijevi-Puciev sklop gotovo predstavlja iznimku. Zapravo, jedan od temeljnih postulata izgradnje ladanjskih objekta u renesansnom Dubrovniku ogledao se u pomnom odabiru polo~aja ladanjskog objekta, ato je uz ostalo zna ilo da sklop raspola~e i otvorenim pogledom na okolinu . Za Crijevi-Puciev sklop pod Gracom to se ne bi moglo kazati. Zapravo, zdanje vile, povu eno duboko prema ju~nom kraju sklopa i podignuto uz dno sjenovite sjeverne padine Graca, pro eljem je okrenuto prema sjeveru, s pogledom koji se~e samo do podno~ja padine Donjeg Konala na kraju prednjega vrta. Doduae, mo~da je postojala nekakva mogunost vizualne komunikacije s Gradom, s obzirom da se ladanjski sklop smjestio na blagom usponu kojim mu se pristupalo s Brsalja. Meutim, danas je nemogue utvrditi da li je ta ograni ena mogunost izravnog pogleda na Grad bila na neki na in iskoriatena, jer ju se moglo ostvariti samo iz vili udaljenog sjeveroisto nog kuta vrta, koji je poniaten izgradnjom ceste. Naknadu za taj konceptualni nedostatak u odnosu na druge ondaanje dubrova ke vrtove mo~e se sagledati samo u posjedovanju i prezentaciji skulptirane vrtne plastike izuzetne vrsnoe, brojnosti i raznolikosti, kojom je Crijevi-Puciev vrt raspolagao i njome iznutra zaokupljao pozornost posjetitelja . Uz joa neke druge konceptualne i izvedbene specifi nosti ovog ladanjskog sklopa, koje su povjesni ari umjetnosti pripisali maniristi kom oblikovnom izri aju, i ovu posebnost moglo bi se protuma iti maniristi kom samodovoljnoau. Glede osnovne raa lambe ladanjskog sklopa treba konstatirati, da je vila unutar izdu~enog i ne suviae airokog ladanjskog prostora smjeaten poprijeko, podijelivai ga na polo~iti i znatno vei prednji vrt, te na znatno manji terasirani stra~nji vrt, koji uzlazi uz padinu Graca. Prednji vrt potpuno je odijeljen od stra~njega vrta, jer se lice preprije enoga zdanja na obje strane nastavlja krilnim zidovima, koji se~u do isto nog, odnosno, do zapadnog ogradnog zida. Bo ni krilni zidovi provieni su na obje strane portalom uokvirenim bunjatom, priljubljenim uz sam ljetnikovac. Kroz portale se iz prednjeg vrta ulazi u tijesno dvoriate po bokovima i pozadi kue. Iz dvoriata se prilazi stra~njem vrtu, od kojega je dvoriate odijeljeno stra~njim visokim potpornim zidom. Na prikazani na in ostvareno je potpuno razdvajanje dvaju djelova otvorenog prostora ladanjske cjeline: prednjeg i stra~njeg vrta, kakvo nije uobi ajeno u dubrova kim ladanjskim sklopovima 16. stoljea pa se tuma i maniristi kim otklonom od ovdje ustaljenih shema raa lambe ladanjskog prostora. Kad je rije  o uobli avanju dubrova kih renesansnih sklopova, odnosno, ladanjskih vrtova, poznato je da se nije suviae insistiralo na geometrijskoj pravilnosti tlocrta sklopa, ni vrtnih likova unutar sklopa. Tako ni Crijevi-Puciev sklop likom nije pravilna pa etvorina. Krae stranice ovog dosta izdu~enog etverokuta poneato su skoaene, i razli ite su du~ine: ju~na stranica uz Gradac duga je oko 37 m, a sjeverna stranica pod Donjim Konalom oko 30 m. Predpostavlja se da je su~avanje ladanjskog prostora na sjevernom dijelu prednjega vrta bilo uvjetovano prirodnom preprekom tj. pojavom veih stijena u podno~ju pod Donjim Konalom, u koje se trebalo usijecati. Sklop je izvorno bio dug oko 112 m, a njegovu Izdu~enost potvruje odnos du~ine prema airini, koji je iznosio neato viae od 3:1. Izvorna povraina Crijevi-Pucieva ladanjskog sklopa iznosila je oko 4000 m2, od ega je vrt zauzimao povrainu oko 3500 m2. To su veli ine koje odgovaraju bolje ureenim dubrova kim ladanjskim sklopovima i njihovim vrtovima . Na~alost, i ovaj je ladanjski objekt , kao i znatan broj drugih, nakon pada Republike pretrpio izvjesne gubitke svog prostora, a kasnije i temeljite preinake vrtnog ureenja. Prvi radikalni zahvat u prostor sklopa dogodio se samo nekoliko godina po padu Republike, joa u vrijeme francuske okupacije Dubrovnika, kada je probijena cesta koja je spojila Grad s Gruakim zaljevom . Put s Brsalja, koji je joa odranije sezao do Crijevi-Pucieva sklopa, prilikom gradnje nove ceste vjerojatno je bio samo proairen. No kako je zemljiate od Crijevi-Pucieva sklopa pa dalje bilo sve stjenovitije, cesta je u nastavku bila izvedena usijecanjem u sve strmiju i stjenovitiju padinu na potezu do Boninova, proslijedivai dalje novom trasom prema Gru~u. Da je cesta od Brsalja prema Gru~u bila izgraena po etkom 19. stoljea, a ne kasnije, svjedo e i prve austrijske katastarske mape iz 1837. godine, u kojima je ucrtana. Bila je poznata pod nazivom  novi put od Gru~a . Izgradnjom ceste bio je zahvaen i Crijevi-Puciev sklop na na in ato je bila provedena preko njegova sjevernog rubnog pojasa. Tako je prednji vrt sklopa ostao umanjen za toliko, koliko je iznosila airina nove ceste, a obiteljska kapelica, ugraena u dno padine Donjeg Konala na nekadaanjem sjevernom rubu ladanjskog sklopa, naala se na drugoj strani ceste ostavai izvan vrta. Ta promjena zahtijevala je ureenje novog ulaza u Crijevi-Puciev sklop. Podignuti su obrubni zidii sa injeni od kamenih kvadara hrapave povrainske obrade , na kojima je postavljena reaetkasta ograda od kovanog ~eljeza. Po sredini meu zidiima napravljen je airoki ulaz u vrt kojega porubljuju dva visoka etverostrana dovratnika izraena od fino obraenoga kamena s izmeu postavljenim dvokrilnim ~eljeznim reaetkastim vratima. U nastavku zidia, u kutovima desno i lijevo od ulaza, u 19. stoljeu sagraene su i dvije male kamene prizemnice  dva paviljona. Nakon ato je izgradnjom ceste bio oduzet sjeverni rubni pojas Crijevi-Pucieva sklopa, njegova se povraina otada nije viae smanjivala i iznosi oko 3600 m2. Od toga prednji vrt zauzima oko 2500 m2, vila s dvoriatem oko 500 m2 i stra~nji vrt oko 600 m2. Pored smanjenja povraine sklopa tijekom druge polovine 19 stoljea, po svemu sudei pred kraj tog stoljea uslijedile su i druge promjene, koje su zna ile temeljito oblikovno preina enje prednjega vrta. Prednji vrt, koji je dotada bio ureen tako da je nosio sva glavna obilje~ja iz vremena svog nastanka, dakle, s kraja 16. stoljea, pred kraj 19. stoljea bio je temeljito preoblikovan i preureen. OBILJE}JA IZVORNE OBLIKOVNE OSNOVE CRIJEVI-PUCIEVA VRTA S KRAJA 16. STOLJEA Nakon dugogodianjeg istra~ivanja dubrova kih renesansnih vrtova dosta su jasne spoznaje o glavnim zna ajkama njihove oblikovne osnove. Premda je svaki od brojnih vrtova bio slu aj za sebe u pogledu polo~aja, relijefnih datosti, smjeataja ladanjskog sklopa u neposrednom i airem okoliau, veli ine sklopa, smjeataja zdanja ljetnikovca unutar ladanjskog prostora, njegove stvarne unutarnje artikulacije i niza drugih pojedinosti, ipak su se dubrova ki vrtovi toga razdoblja (kraj 15. do polovine 17. stoljea) odlikovali i zna ajnim zajedni kim obilje~jima. Usporedbom s izvornim vrtnim obrascem renesansnog razdoblja, talijanskim renesansnim vrtovima, ovi dubrova ki su se kako u nekim oblikovnim rjeaenjima tako i u izvedbi iskazali izvijesnim osobitostima koje su ih u inile prepoznatljivima, postavai tako jedinim autenti nim hrvatskim doprinosom europskoj vrtnoj umjetnosti. I Crijevi-Puciev vrtni prostor kakav je bio u izvornom stanju, od kraja 16. do po etka 19. stoljea, obilje~avale su neke ope zna ajke karakteristi ne za dubrova ki renesansni vrt, iako se odlikovao i nekim posebnostima maniristi kog karaktera, meu koje spada i spomenuta podjela ladanjskog sklopa na potpuno odvojeni prednji i stra~nji vrt. No, sadaanja ureajna osnova vrta bitno se razlikuje od one izvorne, ato govori da je vrt u nama bli~em vremenu bio temeljito preoblikovan. O prvobitnom ureenju Crijevi-Pucieva vrta mo~e se cjelovitije suditi jedino uvidom u austrijsku katastarsku mapu za predio Pila iz 1837.g.  ( u prilogu: crte~ br. 1 ). No i taj uvid trebalo je popratiti dodatnom terenskom pretragom radi eventualnog pronala~enja nekog preostalog izvornog vrtnog elementa , koji je prigodom preureenja eventualno ostao o uvan, koji bi potvrdio vjerodostojnost prikaza vrta u mapi. Pored toga ato je vrijedno znati kako je vrt bio u daljoj proalosti ureen, ta bi spoznaja bila korisna i za potpunije vrednovanje postojee osnove i mogue usmjerenje ponovnog ureenja vrta. Iz prikaza Crijevi-Pucieva vrta u austrijskoj mapi ia itava se da su du~inom prednjeg vrta vodile tri airoke aetnjice. Srednja je bila usmjerena ravno od ulaznih vrata vile prema vratima kapelice na suprotnoj strani vrta. Druge dvije uzdu~ne aetnjice ovu srednju pratile su sa strana, odmaknute od nje desetak metara na po etnom dijelu vrta kod vile i neato manje pri suprotnom kraju. Pored triju uzdu~nih aetnjica, u cestom skraenom vrtu mapa bilje~i i tri poprijeko polo~ene aetnjice. Prva od njih pru~ila se du~ uskih pa etvorinastih vrtnih likova uz pro elje vile, izmeu obrubnog zidia zapadnog vrtnog pojasa i isto nog ogradnog zida. Druga poprijeka aetnjica vodila je od isto ne uzdu~ne aetnjice do zapadnog ogradnog zida, a trea poprijeka aetnjica, bli~a ulazu u vrt, vodila je od zapadne uzdu~ne aetnjice do isto nog ogradnog zida, kao i prva poprijeka aetnjica. Trima uzdu~nim i trima poprijekim aetnjicama prednji je vrt bio podijeljen na dva sredianja niza s po tri produga etverokutna vrtna polja te na dva rubna pojasa protegnuta itavom du~inom prednjeg vrta uz isto ni i zapadni ogradni zid. Poato je francuskom cestom ostao amputiran dio vrta pred kapelicom, gdje je mo~da bila polo~ena i etvrta poprijeka aetnjica, u mapi je s unutarnje strane vrta uz cestu ubilje~ena i nepravilno skoaena staza radi lakaeg kolnog ulaza u vrt s ceste. U mapi prikazano globalno ureenje prednjeg vrtnog prostora podjelom na ne sasvim pravilna etverokutna vrtna polja i produge u~e obrubne pojase u osnovi odgovara raa lambi prostora karakteristi noj za obrazac dubrova kog renesansnog vrta. Kao i u drugim dubrova kim renesansnim vrtovima, svakako su i ovdje vrtna polja, vrtni pojasi i vrtni likovi bili porubljeni zidiima graenim od kamenih kvadara. Vrhom zidia koji su porubljivali aetnjice nizali su se usaeni vitki fino klesani kameni stupovi koji su slu~ili kao potpora za noaenje pergole-odrine. Takoer, u bolje ureenim dubrova kim vrtovima, a Crijevi-Puciev je to svakako bio, sustavom odrine- pergole bio je pro~et vei dio vrtnog prostora. Pergola je bila u izrazitoj funkciji organizacije ladanjskog ~ivota na otvorenom iskazavai se kao jasno prepoznatljiv ikonografski motiv dubrova kih vrtova te nezaobilazna i najistaknutija vrtnooblikovna komponenta ovdaanjih renesansnih, pa i postrenesansnih vrtova. Pomnije analizirajui crte~ izvorne vrtne osnove, ubilje~ene u austrijskoj mapi, vidi se da poprijeke aetnjice nisu bile polo~ene skroz po airini vrta - od jednog do drugog ogradnog zida, kako je to bilo uobi ajeno u drugim dubrova kim vrtovima renesansnog razdoblja, ve su izmjeni no vodile do jednoga ili drugoga. O ito se radilo o izvijesnoj posebnosti ureajne osnove ovoga vrta koja takoer predstavlja maniristi ki otklon sukladno drugim maniristi kim obilje~jima Crijevi-Pucieva ladanjskog sklopa. Da je ureajna osnova vrta u temeljnim crtama najvjerojatnije bila takva, kakvu je prikazuje mapa iz 1837.godine, potkrijepilo je i naae istra~ivanje provedeno sredinom osamdesetih godina 20. stoljea. Zapravo, tomu u prilog pokazao se nalaz dvaju fino skulptiranih polustupova ugraenih na mjestu, gdje je - prema mapi - u isto nom ogradnom zidu zavraavala trea poprijeka aetnjica. Do podno~ja tih polustupova sezali su obrubni zidii poprijeke aetnjice, koji su kasnije bili uklonjeni preoblikovanjem vrta. Izvornoj oblikovnoj osnovi pripadao je i o uvani zavrani krak poprijeke aetnjice pred vilom , koji se~e do isto nog ogradnog zida i zavraava s polustupovima ugraenima u taj zid. U zapadnom ogradnom zidu, gdje se zavraavala srednja poprijeka aetnjica, zavranih polustupova ugraenih u zidu viae nema. No o ito su se oni tu nalazili, ato se mo~e zaklju iti po naknadno ispunjenim udubinama le~iata tih stupova. Mo~e se sa sigurnoau smatrati, da su u vrijeme preoblikovanja vrta polustupovi bili odatle prenijeti i kao stilizirani dovratnici ugraeni uz nova vrtna vrata, koja su tada bila probijena u isto nom ogradnom zidu na dnu prve poprijeke aetnjice, gdje se i sada nalaze. Ono po emu je Crijevi-Puciev vrt bio jedinstven u sklopu dubrova kog vrtnog naslijea, jest sastav i vrsnoa skulptirane vrtne plastike. Radi se o raznoliko klesanim i skulptorski vrsno izraenim vitkim stupovima monolitima, koji su nosili drvenu reaetku pergole. Na svu sreu, prigodom preureenja vrta o uvano je i upotrijebljeno kao izvanredan vrtni dekor pedeset etiri kamena stupa nanizana na obrubnim zidiima du~ isto nog i zapadnog rubnog vrtnog pojasa uz vanjske strane dviju novih aetnjica te aest uzidanih polustupova . Poznato je da su vitki fino klesani kameni stupovi, koji su na svojim glavicama nosili drvenu reaetku pergole i formirani u stuporede, karakteristi an vrtnoarhitektonski i ikonografski element dubrova kih renesansnih vrtova. Nije bilo nijednog bolje ureenog dubrova kog vrta iz renesansnog i postrenesansnog razdoblja, a da nije raspolagao stuporedima vitkih klesanih stupova usaenima u zidie koji su porubljivali vrtne staze natkrivajui ih pergolom, stvarajui itave sustave sjenovitih zelenih vrtnih trijemova. Stupovi, koji se danas nalaze u prednjem vrtu Crijevi-Pucieva sklopa, po likovnom sadr~aju te po na inu i vrsnoi izrade trupa stupa, glavice i plitkog etvorinastog postolja daleko nadilaze stupovlje drugih vrtova. Svaki za sebe i u cjelini predstavljaju sjajno kiparsko djelo, pa je ovaj ansambl stupova u Crijevi-Pucievu vrtu izuzetan dubrova ki spomenik druge polovine 16. stoljea, zna ajan utoliko prije ato je veliki dio arhitektonskih i skulptorskih tvorevina dubrova ke renesanse stradao u katastrofalnom potresu 1667.godine. Za predpostaviti je da su ovi stupovi  skulpture izvorno bili nanizani s obje strane srednje sve ano ureene aetnjice, koja je du~ prednjeg vrta vodila od ulaznih vrata vile do predvorja obiteljske kapelice. Ostale aetnjice su najvjerojatnije bile sa strana praene stuporedima fino klesanih monolita okruglog presjeka s glavicama ureaenim volutama, kako je to bilo uobi ajeno i u drugim vrtovima. Ovu predpostavku podupire nalaz polovice stupa za odrinu s obraenom glavicom, koji je ugraen na po etku stepeniata kojim se uzlazi ka terasama stra~njeg vrta. U podzidu tog stepeniata ugraeno je joa nekoliko djelova stupova okruglog presjeka. Smatra se da su vrsno i raznoliko skulptirani stupovi bili izraeni u radionici poznatog kor ulanskog klesara i kipara, Vicka Lujova (Vicentius Alvisii), uz sudjelovanje francuskog majstora Jakoba de Spinisa iz Orlansa . Od stupova upotrebljenih u preoblikovanom prednjem vrtu sada nedostaje njih pet, tri s desne strane i dva s lijeve strane ulaza u vrt, za koje se smatra da su pred zavraetak drugog svjetskog rata zavraili u privatnim vrtovima. Od naslijeenog skulptiranog kamenog vrtnog inventara u vrtu su i dvije starinske kuglaste i hrapavo obraene kamene vaze, postavljene na okruglim profiliranim kamenim postoljima, s fino klesanim uaastim ru kama i u cjelini izdubljene unutarnjosti. Vaze su visoke cca 110 cm i airoke cca 130 m, s okruglim fino porubljenim otvorom. Toliko velike okrugle vaze jedinstveni su primjerci u okviru dubrova kog vrtnog naslijea. Vaza s grbom roda Puci / Pozza uniatena je izravnim pogotkom granate u prosincu 1991.g. pa ju je zamijenila replika isklesana na Bra u i postavljena na o uvano plitko okruglo profilirano postolje 2003.g. Na drugoj vazi je fino isklesani grb roda Bundi / Bonda. Od vrtnih gradbenih struktura tu su i obrubni zidii rubnih vrtnih pojasa. Po svemu sudei, postojei zidii, na kojima su sada stuporedi, bili su pred kraj 19. stoljea prigodom preureenja vrta preslo~eni i nanovo postavljeni, ato se mo~e zaklju iti i po tome ato dosljedno ne slijede pravce ranijih rubnih zidia. Slo~eni su iz dva reda obraenih starih kamenih kvadara kako su, vjerojatno, bili graeni i obrubni zidii uklonjenih vrtnih polja. Kao i u drugim bolje ureenim dubrova kim vrtovima i ovdje su zidii prekriveni starim kamenim poklopnicama, koje su s vanjske strane fino profilirane i ureaene dijamantnim nizom. Glede drugih naenih vrtnih ureaja, promatranjem isto nog ogradnog zida pronaeni su izbo eni tragovi starog maltera i lomljenih crijepova u kosom potezu s nagibom od vrha sjeveroisto nog kraja ogradnog zida prema povraini tla u zavranom kraku poprijeke aetnjice uz vilu. Taj uza zid priljubljeni dograeni potez bio je u vraen jakim ~eljeznim klinovima s okruglom glavom, zabijenim u ogradni zid i ugraenim u malter, a vidljivi su na potezima gdje je malter otpao. Mo~da se radilo o kanalu za dovod vode, kojim je dotjecala s neke poviaene to ke u sjeveroisto nom kutu vrta do spremnika ili cisterne na kraju aetnjice u blizini vile. `to se, pak, vrtnog zelenila ti e, iz austrijske mape ia itava se , da je prednji vrt u cjelosti bio posaen kultiviranim biljem, prete~ito voem. No vjerojatno je u prednjem vrtu rastao i lovor, pokoji empres i drugo vrtno bilje. Poznato je takoer, da je Mato Nerun Puci pored ostalog bilja u vrtu s uspijehom uzgajao i cvijee. `to se zelenog pokrova na pergolama dubrova kih vrtova ti e, aetnjice su u pravilu bile natkrivene vinovom lozom. Ipak, nije isklju eno da se u vrtu oko ponekog kamenog stupa ovijao jasmin, ili poneka ru~a. Od zate enog bilja, za koje se mo~e smatrati da je naslijeeno iz ranijeg postava vrta, ato zna i da je u njemu raslo joa prije njegova preureenja, jedino je za spomenuti spomeni ki vrijedno stablo himalajskog empresa (Cupressus torulosa). Ono je, na~alost, prelomljeno i oboreno u oluji krajem velja e 1997.g., pa je na mjestu ostalo straiti osuaeno sna~no deblo. Nije posje eno, ve je ostavljeno u namjeri da ga se o uva kao zanimljiv prirodno skulptirani torzo. Poato ubrzano propada, trebat e ga ato hitnije konzervirati. ********************************************* Za razliku od prostranog, reprezentativnog i pristupa nog prednjeg vrta Crijevi-Pucieva ladanjskog sklopa pod Gracom, njegov stra~nji vrt sasvim je druga iji. Potpuno je odijeljen od prednjega vrta, pa mu se s te strane mo~e pristupiti samo iz malog ograenog dvoriata vile. Izgleda da su vrata u ulici od Graca, na vrhu stepeniata kojim se uzlazi u stra~nji vrt, bila tek kasnije otvorena, ali su i ona ve dugo vremena zagraena. Povraina stra~njeg vrta za nekoliko puta je manja od prednjega (cca 600 m2). Poato taj dio sklopa uzlazi uz nagnutu padinu, vrt je raa lanjen terasama u tri razine , kojima je savladana visinska razlika oko deset metara od razine dvoriata (dvoriate na koti 30 m n.v., a gornja vrtna terasa na koti 40 m n.v.). Povraina donjih dviju terasa, od kojih prva se~e samo do polovine vrta, nije ravna ve je nagnuta i dijelom stjenovita, dok je gornja terasa poravnana. Prema prikazu iz 1837.g., do stra~njeg vrta iz dvoriata vile vodila su dva stepeniata: malo usko stepeniate ugraeno po sredini stra~njeg potpornog zida i vee dvokrako stepeniate smjeateno uz zapadni ogradni zid s prostranim odmoriatem na prijelomu krakova. Dok je prednji vrt bio izrazito kultiviran prostor, dotle je stra~nji vrt, koji se~e do ju~nog ogradnog zida sklopa, uglavnom bio prekriven autohtonim aumskim drveem kao ato su vazdazeleni domai hrast  esvina, roga  i mo~da joa poneki empres. ini se da je kao izdvojeni bosket bio intimnijeg karaktera, poput skrovitog vrta (giardino segreto). U nastavku izvan ju~nog ogradnog zida, pri vrhu padine i na zaravni Graca, u austrijskoj mapi prikazana je i estica zemlje, na kojoj se uzgajalo masline i lozu. Ta je estica kasnije uklju ena u gradski perivoj  Gradac . Za zaklju iti je, da je Crijevi-Pucieva vila raspolagala dvama razli itim djelovima vrtne cjeline , ato je prostor ladanjskog sklopa inilo raznolikijm i zanimljivijim. PREUREENJE VRTA PRED KRAJ 19. STOLJEA I OBILJE}JA POSTOJEE VRTNOOBLIKOVNE OSNOVE U austrijskoj katastarskoj mapi za podru je Pila iz 1837.g., prikazan je i Crijevi-Puciev vrt, koji je tada ve bio skraen za dio prostora preko kojega je po etkom 19. stoljea proala cesta za Gru~. Poato je mapa bila reambulirana i doraena 1877.godine, tada su u nju bile unesene promjene koje su se meuvremeno na prikazanom prostoru bile dogodile. Kako na prostoru vrta nakon 1837.godine nije bilo ucrtanih promjena, osim paviljona u sjeveroisto nom kutu vrta, mo~e se zaklju iti da se naslijeena ureajna osnova Crijevi-Pucieva vrta do 1877.godine nije mijenjala. Usporedi li se postojee ureenje Crijevi-Pucieva vrta s onim kako je prikazano u mapi 1837./1877.g. , o ito je da je vrt sada ureen druga ije. Kako se prema raspolo~ivim spoznajama sada postojea vrtnooblikovna osnova takoer nije tijekom 20. stoljea u najbitnijim crtama mijenjala, mo~e se zaklju iti da je preureenje, odnosno, preoblikovanje vrta bilo izvraeno posljednjih desetljea 19. stoljea. Izvorna vrtnooblikovna osnova, ubilje~ena u staroj austrijskoj mapi, preoblikovanjem je izgubila obilje~ja klasi nog dubrova kog vrta. Naslijeena mre~a vrtnih aetnjica i vrtnih polja, stvorena u drugoj polovini ili krajem 16. stoljea po shemi dubrova ke renesansne etverokutne vrtne geometrije, uklonjena je, pa je pred kraj 19. stoljea prostor prednjeg vrta Crijevi-Pucieva sklopa postao bitno izmijenjen, izuzev manjih etverokutnih vrtnih likova uz pro elje vile . Uklonjena su bila dva usporedna niza po tri izdu~ena etverokutna vrtna polja polo~ena izmeu vile i ulaza u vrt zajedno sa aetnjicama koje su ih dijelile, a zatrpani su i krakovi druge i tree poprijeke aetnjice koji su zavraavali u isto nom i zapadnom obrubnom vrtnom pojasu slu~ei ranije kao skroviti kutci vrta. Dakle, i ovaj vrt do~ivio je sli nu sudbinu kao i brojni klasi ni vrtovi diljem Europe, koji su tijekom 19. stoljea bili preoblikovani u duhu novijih vrtnooblikovnih slogova, bilo pod utjecajem engleskog krajobraznog sloga, ili romantizma, a od sredine 19. stoljea i sve prisutnijeg egzotizma. Novi druatveni slojevi u nekim su sredinama poticali zahvate preoblikovanja renesansnih i baroknih vrtova smatrajui ih manje vrijednima, odnosno, proizvodima loaeg ukusa. Prigoda je za napomenuti je da ni u Dubrovniku Crijevi-Puciev vrt nije bio iznimka. Tako su pred kraj 19. i po etkom 20. stoljea joa neki stari dubrova ki vrtovi do~ivjeli manje ili vee preinake u rasponu od  osuvremenjivanja pa do potpunog uklanjanja njihovih bitnih prostornih djelova i sadr~aja. Ustvari, radilo se o pomodarstvu i o potpunom nepoznavanju kulturnopovijesnog zna enja izvornih dubrova kih renesansnih i postrenesasnih spomenika vrtne umjetnosti i vrtnog umijea. Ignorantsko ponaaanje u odnosu na izvorne povijesne vrijednosti vrtova nastavilo se, na~alost, sve do danas i pored toga, ato se sada ve mnogo viae zna o stvarnim vrijednostima tog segmenta dubrova kog kulturnopovijesnog naslijea. Preureenje Crijevi-Pucieva vrta, motivirano, vjerojatno, i nekim prakti nim porivima kao ato je npr. mogunost ulaska, okretanja i izlaska ko ija iz vrtnog prostora,bitno je izmijenilo ovaj vrt. Svakako, najvea promjena u prostornom ureenju, u usporedbi s ranijim, sastoji se u tome ato je vei dio prednjeg vrta objedinjen i pretvoren u sredianje vrtno polje, dugo oko aezdeset i srednje airine neato viae od dvadeset metara. Njegove su izdu~ene bo ne stranice pravocrtne, dok su zavrane stranice, sjeverno pri ulazu u vrt i ju~no pred vilom , ovalno zaobljene. Sredianje vrtno polje po bokovima, s isto ne i zapadne strane, prate oko tri metra airoke sipinske aetnjice. `etnjice ga odvajaju od rubnih vrtnih pojasa protegnutih uz isto ni i zapadni ogradni zid. Na ju~noj strani pred vilom aetnjice prelaze u proairenje sa zaobljenom stranicom uz vrtno polje, a ravnom stranicom uz pa etvorinaste vrtne likove pred pro eljem vile. Na drugoj strani polja, pred izlazom iz vrta na cestu, primi ui se izlazu iz vrta aetnjice se zakrivljuju pratei zavranu ovalnu crtu polja, prelazei pred samim izlazom u maleno proairenje. Po rubovima s obiju strana aetnjica, uz obrubne zidie rubnih vrtnih pojasa kao i uz rubnjak uokolo vrtnoga polja, polo~eni su betonski plitko zaobljeni rigoli za odvodnju povrainske vode. Postoje i sada, ali su mjestimi no naruaeni korijenjem drvea ili neprimjerenim koriatenjem aetnjica. Ina e, zemljiate prednjeg vrta ima blagi pad usmjeren od vile prema cesti. Po etna visinska kota na aetnjici pred vilom iznosi oko 29,58 m n.v., a na ulazu u vrt 28,05 m n.v. Nakon ato je gradnjom ceste obiteljska kapelica ostala odvojena od sklopa, u sjeverozapadnom kutu prednjeg vrta prije 1837.g. bio je sagraen manji paviljon. Nasuprot njemu, u sjeveroisto nom kutu, sli an paviljon sagraen je neato kasnije, izmeu 1837. i 1877. godine, i sada slu~i kao trafostanica. Dokument od posebnog zna enja za poznavanje ureenja prednjeg vrta svakako je bila geodetska snimka u mjerilu 1: 200, koju je za Narodni odbor grada Dubrovnika u svibnju 1945. godine , vjerojatno na inicijativu dr. Frana Dabrovia, sa inio dubrova ki geometar Aristid Vu eti (poznat po teoriji o ruaevinama Troje nedaleko Gabele u dolini Neretve). Taj geodetski nacrtni prikaz pru~io je jasan uvid u stvarno stanje prednjeg vrta sredinom 20. stoljea ( u prilogu: crte~ br. 2 ). Pronaen je oko 1960. godine meu gradskom komunalnom arhivom, zajedno s nacrtom gradskog vrta u Posatu na Pilama (B.`iai). Pored veeg broja prikazanih zanimljivih pojedinosti od posebnog je zna enja spoznaja da je sredianjim vrtnim poljem vodila vijugava staza kojom se poljem moglo kretati. Staza se prema sredini airila, a bli~e krajevima su~avala. Jedan njen kraj (ili po etak) nalazio se na isto noj aetnjici i bio je bli~i ulazu u vrt. Odatle je u obliku izdu~enog slova  S staza vodila ukoso preko sredianjeg vrtnog polja se~ui do drugog kraja (ili po etka) na zapadnoj aetnjici, koji je bio neato bli~e vili. Na sredini polja staza je prelazila u kru~no proairenje sred kojega je bilo aesterokutno odmoriate , kako izgleda, ispunjeno cvijeem. Dakle, sredianje vrtno polje raspolagalo je mirnim rekreacijskim sadr~ajem, dostupnim posjetiteljima vrta. Kada je oko 1960.godine vrt u potpuno zapuatenom stanju bio preuzet u sklop gradskih nasada radi redovitog odr~avanja, tada viae nije bilo tragova te staze. Za predpostaviti je da nije bila izvedena od trajnijeg materijala, ve je bila samo utabana, pa joj se radi dugogodianjeg neodr~avanja pod samoniklom tratinom potpuno izgubio trag. Na sredianjem vrtnom polju, u njegovoj uzdu~noj osi, bila su ubilje~ena i dva u tlocrtu etvorinasta kamena postolja, smjeatena na izvjesnom odmaku od ju~nog i sjevernog ruba polja. Na postoljima su bili postavljeni kipovi dviju djevoj ica sa injeni od terakote. Jedna od njih u ruci je dr~ala koaaricu, a drugom ispru~enom rukom prosipala je cvijee (po sjeanju B.`.). Kipovi su se na postoljima nalazili joa koju godinu poslije drugog svjetskog rata, ali su bili oateeni. U asu preuzimanja vrta u sastav gradskih nasada kipova viae nije bilo na postoljima. Jedan od njih, polomljen, joa je neko vrijeme nakon toga le~ao odba en u dvoriatu iza vile. `to se samih kamenih postolja ti e, jedno od njih se i sada nalazi na vrtnom polju, na primjerenoj udaljenosti od ulaza u vila, tek neato malo pomaknuto od mjesta gdje se izvorno nalazilo. Drugo postolje, koje je bilo postavljeno na suprotnoj strani prema ulazu u vrt, le~i odba eno pred paviljonom ( trafostanicom) isto no od ulaza u vrt.  (*V`b׿hSh>)(h95CJOJQJ\^JaJmHsH(hJ5CJ$OJQJ\^JaJ$mHsH(hS5CJ$OJQJ\^JaJ$mHsH.hdhd5CJ$OJQJ\^JaJ$mHsH(h/25CJ$OJQJ\^JaJ$mHsH(h5CJ$OJQJ\^JaJ$mHsH(hd5CJ$OJQJ\^JaJ$mHsH.h~ahJ5CJ OJQJ\^JaJ mHsH(h~ahJCJ(OJQJ^JaJ(mHsH&h~ahJ5OJQJ\^JmHsH   b t v $a$gdd$a$gdd $h^ha$gdX $ & Fa$gdX $h^ha$gdd$a$gd>Vagd$a$DL:     D p r t q[E/+h>VahdCJOJQJ\^JaJmHsH+h>Vah>VaCJOJQJ\^JaJmHsH+h>VahXCJOJQJ\^JaJmHsH%hdCJOJQJ\^JaJmHsH%h+CJOJQJ\^JaJmHsH+h>VahdCJOJQJ\^JaJmHsH%hXCJOJQJ\^JaJmHsH%hdCJOJQJ\^JaJmHsH(hd5CJ$OJQJ\^JaJ$mHsH.h9h95CJOJQJ\^JaJmHsH   L N P ` r zzfRz>z&hdhd5OJQJ\^JmHsH&h>Vah@5OJQJ\^JmHsH&h>Vah>Va5OJQJ\^JmHsH hd5OJQJ\^JmHsH h>5OJQJ\^JmHsH&h>Vahd5OJQJ\^JmHsH h>Va5OJQJ\^JmHsH(hd5CJ OJQJ\^JaJ mHsH%h+CJOJQJ\^JaJmHsH+h>VahdCJOJQJ\^JaJmHsH  N t v x z       $a$gdX$a$gddgd>Va$a$gddr t v    2 V d   & f x ƵƵƵƵjRR=(hS5CJ OJQJ\^JaJ mHsH.h~ahJ5CJ OJQJ\^JaJ mHsH(hd5CJ OJQJ\^JaJ mHsH&h>Vah@5OJQJ\^JmHsH hX5OJQJ\^JmHsH hd5OJQJ\^JmHsH h>Va5OJQJ\^JmHsH hE05OJQJ\^JmHsH(h@5CJ OJQJ\^JaJ mHsH&hdh@5OJQJ\^JmHsH                 " $a$gdd$a$  " , ĬhSB.'h~ahJ5CJ OJQJaJ mHsH!hE05CJ OJQJaJ mHsH(h@5CJOJQJ\^JaJmHsH.h~ahJ5CJOJQJ\^JaJmHsH&h~ahJ5OJQJ\^JmHsH.h@hJ5CJOJQJ\^JaJmHsH.h@h@5CJOJQJ\^JaJmHsH(hd5CJOJQJ\^JaJmHsHh~ahJOJQJmHsH.h~ahJ5CJ OJQJ\^JaJ mHsH " , . LNXZ $$''t.v./////////$L]La$$a$, . %%F&H&8*@*///408033\3^3F7P7*929::::;;<<>>H@P@`FhFFݳݟ{ddݳdݳݳdݳݳݳ,jh~ahJ0J5OJQJUmHsH$h~ahJCJOJQJaJmHsH!h@5CJ OJQJaJ mHsH'h~ahJ5CJ OJQJaJ mHsHh!T5OJQJmHsHh~ahN5OJQJmHsHhIZ5OJQJmHsHh~ahJ5OJQJmHsH$h~ahJCJ OJQJaJ mHsH#//////4080:0d3f3.707v;x;F=H=ABGGIIjNlNOORRTR$ a$$a$FFG GvIIIIIIJJ2L4L:LBL`NbNdNR SHWPWXXfXrXYrYtYY@`B```@eHe6h8hjj~}} $ݹݬݹݹݹݚݹݹݹݹ݆݆ݹݹݹݹ݆'h~ahJ5CJ OJQJaJ mHsH#h~ahJ0J5OJQJmHsHh7b5OJQJmHsHh!T5OJQJmHsH,jh~ahJ0J5OJQJUmHsHh~ahJ5OJQJmHsH#h~ahJ5OJQJ^JmHsH.TRSSYYYYYtYYYYZZT]V]eejjlp pxrzrxx{$a$$a${{ PRT8:@ʧ̧©$a$gd@$a$$NP<>DpRZv~df(T\08NȱȟȒȒȒȱȒȱȂȒpȱcȒȱhYf5OJQJmHsH#h~ahJ5OJQJ^JmHsHh~ahr5OJQJmHsHh!T5OJQJmHsH"h~ahJ56OJQJmHsH,jh~ahJ0J5OJQJUmHsHh~ahJ5OJQJmHsH$h~ahJCJOJQJaJmHsH'h~ahC5CJ OJQJaJ mHsH!hjhjnpغں̾ξ ^`HJ<><>$a$PRThjvx46LNPRTgd!;gd!;$a$gdGgdG$a$$a$NRt|h246FHJRfjJThp4<fr##%&۾ۢۢ뛈q_"h~ahJ56OJQJmHsH,jh~ahJ0J5OJQJUmHsH$h~ahJCJOJQJaJmHsH h~ahJhZMH5OJQJmHsHh~ahGOJQJmHsHh~ahG5OJQJmHsHh!T5OJQJmHsHh~ahJ5OJQJmHsH'h~ahJ5CJ OJQJaJ mHsH%    HJ68~D"F" ''//44 $ a$gdB>c$a$&**4455h7doop|Ē̒lfzȶҶ̻tff[fhS5OJQJaJ h~ahJ5OJQJaJ hJhJ5OJQJaJ hJ5OJQJaJ h~ahi5OJQJaJ h~ahJOJQJmHsH!hZMH5CJ OJQJaJ mHsH!h!;5CJ OJQJaJ mHsH'h~ahJ5CJ OJQJaJ mHsHUh!T5OJQJmHsHh~ahJ5OJQJmHsH!4f7h7deegXjZjlkssww{{}}|~FH02>@$a$S koliko je pozornosti snimka bila raena, govori takoer podatak, da su - uz ostale pojedinosti - ucrtane i dvije stare okrugle kamene vaze u blizini sjevernog ruba vrtnog polja, okrenute prema ulazu u vrt, na mjestu gdje se i sada nalaze. Egzaktnost nacrta potvruje i prikaz vanjskih rubnih zidia obiju aetnjica, na kojima su u stvarnim razmacima pojedina no ubilje~ene etvorinaste stope s usaenim vitkim kamenim stupovima za odrinu. U prilog ovakvom zaklju ivanju ide i razmatranje zelene komponente prednjeg vrta, kao najzna ajnijeg dijela otvorenog prostora ovoga sklopa. U zelenilo ovog reprezentativnog dijela Crijevi-Pucieva sklopa puni uvid pru~ila je spomenuta geodetska snimka iz 1945.g. U njoj je ubilje~eno viae i ni~e drvee te grmlje, koje dobrim dijelom i sada ispunjava prostor. U snimci vrta iz 1945. g. ubilje~eno je sve zna ajnije zelenilo koje je u njemu tada raslo, a drvee je ozna eno pojedina no i nazivima. Svojim karakterom i razmjeatajem zelenilo kao bitna sastavnica vrtne kompozicije takoer mnogo govori o karakteru oblikovne zamisli prema kojoj se temeljilo preureenje vrta pred kraj 19. stoljea. O ito da je meu zelenilom bila zna ajna zastupljenost flornih elemenata drugih klimata. Tako je u vrtu u slobodnijem rasporedu raslo aesnaest razvijenih stabala palmi perastog lista, uglavnom kanarske datule (Phoenix canariensis), uz tek poneko stablo vaaingtonije (Washingtonia robusta) s lepezastim listovima. Viae ih je bilo pred vilom , neato manje prema sredini polja,a tek pojedino stablo na bo nim vrtnim pojasima. Tijekom vremena nekoliko je tih stabala palmi propalo. Od drugih zapa~enijih vrsta egzoti nog bilja na jadranskim prostorima toga doba u vrtu je bilo i nekoliko primjeraka cikasa (Cycas revoluta), kojih u vrtu viae nema, pa stablo velecvjetne magnolije (Magnolia grandiflora), stabalce ranocvatue listopadne magnolije (Magnolia yulan), nekoliko stabalaca pitospora (Pittosporum tobira) i japanske kurike (Euonymus japonica). Od mediteranskog bilja, na sredianjem vrtnom polju nedaleko ulaza nalazi se povee stablo roga a (Ceratonia siliqua). Uz rubove, s obje strane sredianjeg vrtnog polja, viae je skupina lovora (Laurus nobilis) za kojeg je poznato da se redovito javljao u starim dubrova kim vrtovima. Takoer, tu je i nekoliko stabalaca u Dubrovniku odavno udomaenih vrsta agruma  slatke naran e (Citrus sinensis) i ljute naran e (Citrus aurantium). Od etinja a na sredianjem vrtnom polju zabilje~ena su dva stabla alepskog bora (Pinus halepensis), etiri stabla empresa (Cupressus sempervirens) i najvee stablo koje je raslo sredinom vrtnog polja, na njegovoj prvoj treini gledano od ulaza u vrt, vrlo sna~ni i vrlo stari primjerak himalajskog empresa (Cupressus torulosa), po svemu sudei jedino naslijeeno stablo preostalo od staroga vrta. Na~alost, stablo je stradalo u oluji 1997.g., a od njega je na mjestu preostalo samo povisoko sna~no deblo. Na isto nom obrubnom vrtnom pojasu ubilje~eno je stablo himalajskog cedra (Cedrus deodara). Od promjena koje su meu vrtnim zelenilom nastupile tijekom 20. stoljea za spomenuti je smanjenje broja stabala palmi, koje su propale. Takoer, nema viae cikasa, a stari primjerci oleandera ( Nerium oleander) na ulazu iza ~eljezne ograde uklonjeni su osamdesetih godina. Tijekom 20. stoljea opse~nije praznine nastale u prostorima vrta bile su tu i tamo dopunjene s nekoliko vrsta grmova i ni~eg bilja kao ato su nekoliko primjeraka kokulusa (Cocculus laurifolius), niskih ~umara (Chamaerops humilis), stablo masline (Olea europaea), stabalce kamforovca (Cinnamomum camphora), pred vilom nekoliko limuna (Citrus limonum), te viae grmova aukuba (Aucuba japonica variegata) i hortenzija (Hydrangea macrophylla) i dr. Uvid u postojee nasade prednjeg Crijevi-Pucieva vrta omoguen je ovdje prilo~enim crte~em br. 3. Razmatrajui karakter izvraenog preoblikovanja Crijevi-Pucieva vrta s posebnim osvrtom na neke njegove oblikovne elemente mogue je odrediti kojem se oblikovnom slogu mogu pripisati nastale vrtne promjene. Za razliku od pa etvorinastog geometrizma brojnih vrtnih polja unutar starog dubrova kog vrta, novo veliko sredianje vrtno polje druga ijeg je oblika, njegove su krae stranice pri vrhu i dnu zaobljene. Poljem je poprijeko i ukoso, od jedne do druge podu~ne strane lika, bila provedena izvijena staza s okruglim proairenjem na sredini, sa aesterokutnim odmoriatem i cvjetnim motivom sredinom tog proairenja. Uz to, u du~oj osi vrtnog polja bila su postavljena dva kamena postolja , jedan bli~e ulazu u vrt i drugi bli~e vili, s kipovima od terakote, kakvi su ukraaavali vrtove romanti arskog sloga. Na temelju svega toga moglo bi se zaklju iti da je preoblikovanje vrta, koje je provedeno pred kraj 19. stoljea, bilo obilje~eno nekim zna ajkama vezanim uz romanti arski vrtnooblikovni izri aj. Takoer, svojim karakterom i razmjeatajem zelenilo kao bitna sastavnica vrtne arhitekture isto tako govori o zna aju oblikovne zamisli prema kojoj se izvodilo preureenja vrta pred kraj 19. stoljea. Slobodnije u vrtnom prostoru razmjeateno i uobli eno zelenilo, uz naglaaen udio egzoti nih vrsta drvea i grmlja, govori o novom karakteru vrta i novim prostornim odnosima, a na podlozi tratine, u kojoj se kao zanimljiv motiv javio braljanov podrast, ostvarena je druga ija igra svjetla i sjene, izmijenjen je kolorit, pa je u mnogome zahvaljujui i zelenilu vrtni prostor zra io romantiziranim i egzotiziranim ozra jem. Na~alost, izvorni nacrt snimke vrta iz 1945. godine nestao je u po~aru prilikom uniatenja Centra za povijesne vrtove i razvoj krajobraza za vrijeme bombardiranja Dubrovnika u prosincu 1991. godine. No , nasreu, o uvala se njegova kopija koja je bila prilo~ena jednom eleboratu Ono ato je od dubrova ke vrtne tradicije po preureenju vrta bilo preostalo i preuzeto, postrani su pojasi uz isto ni i zapadni ogradni zid te dva manja pa etvorinasta vrtna lika uz pro elje vile. I pojasi i ta dva lika porubljeni su zidiima slo~enim iz dva reda obraenih kamenih kvadara, koji su po vrhu pokriveni fino profiliranim kamenim poklopnicama s dijamantnim nizom sredinom vanjskog ruba. Ovi rubni pojasi airoki nekoliko metara kao i vrtni likovi pred vilom ispunjeni su do vrha tlom za uzgoj zelenila, upravo na na in kako je bilo uobi ajeno u dubrova kim renesansnim vrtovima. Povraina vrtnog tla na sredianjem polju takoer je izdignuta nad povrainom aetnjica, no na neato druga iji na in. Zapravo, za razliku od obrubnih zidia sa injenih od dva reda kvadara s druge strane aetnjica, sredianje vrtno polje porubljeno je samo jednim redom prislonjenih kamenih kvadara hrapave povrainske obrade. Zato je po etna visina tla uz rubove vrtnog polja poviaena nad razinom aetnjica samo za visinu rubnjaka, pa je razina tla u rubnim pojasima du~ ogradnih zidova viaa od razine tla uz rubove sredianjeg vrtnog polja za visinu reda kamenih kvadara . Pa ipak, kako je povraina tla na vrtnom polju od rubova prema sredini izvedena s konveksnim popre nim profilom, to je najvei dio povraine vrtnog polja koju tvori airoka i duga zaravan polja izdignutija od razine tla na rubnim djelovima polja. ******************************************* Prigodom temeljitog preureenja prednjeg vrta pred kraj 19. stoljea teako je zaklju iti da li je i u kojoj je mjeri preureenjem bio obuhvaen i stra~nji vrt. No poato je on ve odranije bio tretiran kao bosket obrastao prete~ito drveem, vjerojatno, nije do~ivio bitnije promjene s obzirom da i sada tu rastu stabla esvine, lovora i roga a. Prema stanju ubilje~enom u staroj mapi, ograni en zahvat na mijenjanju naslijeenog stanja bio je proveden na preureenju stubiata kojim se uzlazi do vrtnih terasa. Za razliku od izvornog stanja, ono je preureeno i izgraeno u jednom kraku koji iz dvoriata vodi uz zapadni ogradni zid sklopa do stra~nje vrtne terase. Sedamdesetih godina 20. stoljea, na gornjoj terasi stra~njeg vrta ureena je jedna staza igraliata za bo e. To igraliate joa postoji, ali se ve dugo vremena ne koristi. Radi trenutne nepristupa nosti vrtnim terasama stra~njeg vrta, poato su stepeniata zatrpana i terase gusto obrasle biljem, detaljan uvid bit e mogue obaviti tek nakon raa iaavanja povraine uklanjanjem otpada i podivljalog ni~eg zelenila. ZAKLJU AK Analizirajui zate enu vrtnooblikovnu osnovu izvedenu pred kraj 19. stoljea doalo se do zaklju ka, da ona predstavlja jednostavno i jasno artikulirano oblikovno rjeaenje. Odrazivai duh svoga vremena postojea osnova svakako predstavlja odreenu povijesnu vrijednost, iako je njenim uspostavljanjem bila nanesena neprocjenjiva ateta, poato je tada uklonjen stariji, odnosno, izvorni povijesni vrtnooblikovni sloj, koji je predstavljao sasvim osebujan primjer dubrova ke vrtne umjetnosti maniristi kog sloga. Postojea gradbena komponenta vrta uspostavljena krajem 19. stoljea, i u nju ukomponirana izvanredno vrijedna vrtna plastika iz druge polovine 16. stoljea, u osnovi su dobro ua uvane. Glede organske, ~ive vrtnooblikovne komponente, i pored toga ato u vrtu ima oateenog starog ili bolesnog drvea i grmlja, jedan dio zelenila joa uvijek je u dobrom stanju i vitalan. Prema tome, prvo, s obzirom na injenicu da je izvorna ureajna osnova Crijevi-Pucieva vrta stvorena krajem 16. stoljea bila temeljito uklonjena i viae ne postoji, i, drugo, da je zate ena ureajna osnova s kraja 19. stoljea relativno dobro o uvana i posjeduje obilje~ja koja oblikovno odgovaraju vremenu preureenja vrta, stajaliata smo da se ponovno ureenje ovoga vrta treba temeljiti na zate enoj vrtnoj osnovi. Nadalje, potrebno je imati u vidu da je preoblikovanjem vrta bilo stvoreno veliko ravno vrtno polje koje je zauzelo itavu povrainu izmeu dva rubna pojasa zelenila; takoer, da je povraina vrtnoga polja prigodom preoblikovanja vrta bila aktivirana izvijenom stazom koja je bila preko njega polo~ena; takoer i to, da su rezultati istra~ivanja potvrdili vjerojatnost da je starija ureajna shema bila poput one koja je ubilje~ena u mapi iz 1837.g. Takoer, vrlo je zna ajna injenica ato otvoreni prostor ladanjskog sklopa Crijevi-Puci, onako kako je definiran izvornim pravcima ogradnih zidova, u funkciji vrta za ugodu postoji kontinuirano ve puna etiri stoljea. Prigodom projektiranja ponovnog ureenja vrta preporu a se temeljito razmotriti prikazane spoznaje i nastojati ponuditi rjeaenje koje e se na njima zasnivati. KONCEPT UREENJA VRTA VILE CRIJEVI-PUCI I UPUTE ZA IZVEDBU PROJEKTIRANIH RADOVA I. O KONCEPTU OBNOVE VRTA Po etkom 1985.g. izraen je prvi elaborat s analizom vrtnoarhitektonskih zna ajki i sa smjernicama za ureenje ovoga vrta (B.`iai), a povodom obnove ljetnikovca oateenog u potresu 1979.g., nakon ega je za interne potrebe Centra za povijesne vrtove i razvoj krajine u Dubrovniku bio je izraen i idejni projekt (B.`iai). Pristupajui tada izradi idejnog projekta , a s obzirom na neupitnu povijesnost vrtnog prostra Crijevi-Pucieva vile postavilo se na elno pitanje : opredijeliti se za ponovnu obnovu nestalog renesansnog vrta iz druge polovine 16. stoljea tj. za njegovu restituciju, ili pak ureenje vrta temeljiti na elementima zate ene vrtnooblikovne osnove iz druge polovine 19.stoljea uz pitanje: do koje mjere?, s obzirom da je njezina vegetacijska, a dijelom i gradbena komponenta, zate ena naruaenom. Provedenim istra~ivanjem 1985.g. na terenu je otkriven poneki izvorni kompozicijski element s kraja 16. stoljea, ali to nije bilo dovoljno da bi se prialo projektiranju obnove nekadaanjeg renesansnog vrta. Da je vrt prvotno bio ureen na na in poput drugih dubrova kih vrtova s kraja 16 stoljea, ali s izvjesnim maniristi kim specifi nostima, prikazuje minijaturni crte~ vrta zabilje~en u katastarskoj mapi iz 1837.g., iako o ito neprecizan. No taj prikaz u osnovi potvren je nalazom polustupova iz druge polovine 16. stoljea, ugraenih u isto ni ogradni zid prednjeg vrta. Premda je i samo po sebi jasno da je ovaj Crijevi-Puciev vrt, posebno njegov prednji dio, u osnovnim crtama sigurno bio ureen sli no dubrova kim vrtovima druge polovine 16. stoljea, ipak je za sadaanji pristup njegovu ureenju zna ajna injenica da se nije uspjelo otkriti ostatke graenih struktura njegovih izvornih prvotnih vrtnih likova. Za pristup ureenju vrta takoer se ne raspola~e ni valjanom nacrtnom dokumentacijom, jer minijaturni crte~ vrta u mapi iz 1837.g. s vidljivim nepreciznostima, ne mo~e predstavljati valjan dokument za provedbu autenti ne povijesne obnove vrta. U potrazi za izvornim vrtnim strukturama u ljetu 2005.g. otvorene su preko sredianjeg vrtnog polja tri sonde, koje takoer nisu dale nikakva rezultata. S druge pak strane, analizirajui zate enu tj postojeu vrtnooblikovnu osnovu mo~e se kazati, da predstavlja jednostavno i jasno artikulirano oblikovno rjeaenje, koje odra~ava duh vremena kada je nastala tj. kraj 19. stoljea. Ona posjeduje stanovitu povijesnu vrijednost, iako je njenim uspostavljanjem nanesena neprocjenjiva ateta , jer je tada uniaten izvorni i u nekim aspektima osebujan primjer dubrova ke vrtne umjetnosti s obilje~jima prijelaznog maniristi kog sloga. Gradbena komponenta vrta iz druge polovine 19. stoljea uglavnom je ua uvana, a tu joa uvijek raste i drvee iz vremena njena osnivanja. Skupine i pojedina stabla lovora, koja su dugo vremena bila prepuatena bez ikakva reguliranja uzrasta i oblika kroanji, zahtijevaju zna ajne sanacijske i regeneracijske zahvate. S obzirom na nemogunost obnove starije ureajne osnove vrta te na postojanje vrtnooblikovne osnove nastale preoblikovanjem krajem 19. stoljea u romanti arskom slogu, prihvaeno je da ova potonja poslu~i kao polaziate i okosnica projektu ponovnog ureenja i rekultivacije Crijeviev-Pucieva vrta. Ipak, kada se radi o vrtu Crijevi-Pucieve vile, pitanje se uslo~uje injenicom da je prostorno odreen izvornim starim ogradnim zidovima, da je izvorna takoer i globalna podjela ladanjskog prostora na reprezentativniji prednji i intimniji stra~nji vrt te da je ureaen vrsnom vrtnom plastikom s kraja 16. stoljea, dakle, iz vremena njegova osnivanja. Dajui s jedne strane zna enje injenici da je vrt prostorno bio definiran joa krajem 16. stoljea, a uva~avajui postojeu vrtnooblikovnu osnovu utemeljenu krajem 19. stoljea, odlu ili smo se za reminiscencijski pristup u izradi novog projekta vrtnog ureenja. Odlu ili smo se, dakle, za oblikovanje vrtne osnove koja bi na specifi an, ali primjeren na in interpretirala oba povijesna sloja. Prema tome, u ovom slu aju ne radi se o autenti noj obnovi povijesnog vrta. Radi se o njegovom ponovnom ureenju, ali takve naravi da se potvrdi njegova nesporna povijesnost osiguravajui sjeanje na njegovu viae od etiri stoljea staru proalost, s punim uvjerenjem da ovaj stari vrt to zaslu~uje. Projektirana reminiscencijska varijanta ureenja ostvaruje se u ovom primjeru kroz unutarnje uobli avanje sredianjeg vrtnog polja polaganjem novog sustava vrtnih staza na pravcima nekadaanjih aetnjica, ali bez sna~nije naglaaenih gradbenih zahvata, primjerice, poput podizanja porubnih zidia . Reminiscencijsko rjeaenje svakako ima uporiate kako u nekim reperima izvornog renesansno-maniristi kog ureenja, koji su pronaeni tijekom prethodnog istra~ivanja, tako i u poznatom katastarskom prikazu iz 1837.g. Ostvarenje te zamisli provelo bi se polaganjem staza preko dijela povraine sredianjeg vrtnog polja i to pravcem nekadaanje srednje aetnjice u crti izmeu vile i kapelice te pravcima dviju poprijekih aetnjica, u znak sjeanja na vrt kakav je ovdje postojao puna tri stoljea prije nego je bio uniaten korjenitom preinakom u 19. stoljeu. Zanimljivo je da takvo rjeaenje na izvjestan na in korespondira i sa zakrivljenom stazom romanti arske kompozicije, koja je do pred kraj prve polovine 20. stoljea vodila preko polja, s jedne na drugu stranu,a koja je meuvremeno nestala. U sklopu ponuenog rjeaenja, na kri~anju novopolo~enih staza predvieno je urediti i manja proairenja-odmoriata, pogodna za zadr~avanje meu ureenim vrtnim zelenilom. Djelomi no preklapanje segmenata dviju povijesno i stilski razli itih vrtnooblikovnih matrica u novoj ureajnoj osnovi obavljeno je diferenciranjem njihova hijerarhijskog zna enja. Pri tome je kao primarno prihvaeno ono ato je zate eno, a tek je nazna eno neato od onoga ato je tu ranije postojalo. Zapravo, novi sustav polo~en je sasvim pri tlu, bez izdignutijih gradbenih zahvata, ime se na decentan na in nastojalo sa uvati sjeanje na etiristoljetnu proalost ovog vrta, koju karakteriziraju dva razli ita povijesna razdoblja, unosei ujedno u vrtni prostor korisne nove sadr~aje. II. UPUTE ZA IZVEDBU RADOVA NA UREENJU GRADBENE OSNOVE VRTA PREDNJI VRT S obzirom da je projektnim rjeaenjem obrazlo~eno uva~ena zate ena osnovna podjela prednjeg vrtnog prostora , njegovo ureenje zasniva se na globalnoj prostornoj raa lambi koju tvore: elipti na glavna aetnjica s proairenjima kod ulaza u vrt i pred vilom , sredianje vrtno polje okru~eno glavnom aetnjicom, te isto ni i zapadni vrtni pojas uz ogradne zidove i arle pred vilom . Prije zapo imanja bilo kakvih radova preporu ljivo je izvraiti sje u dvaju starih i napola propalih visokih i nakrivljenih stabala alepskog bora, ato treba obaviti uz najvei oprez. Prethodno, u dogovoru s konzervatorima potrebno je zaatititi kamene stupove pod stablima od mogueg oateenja. Takoer, prije po etka radova na ureenju glavne aetnjice te staza na vrtnom polju, potrebno je izvraiti iskop kanala za polaganje dovoda vode s gradske mre~e, izraditi protupo~arni aaht i postaviti hidrante za opskrbu vodom sustava za zalijevanje nasada. Jednako tako investitor treba prethodno sagledati i eventualnu potrebu ukopavanja kablova ili drugih ureaja koje se pola~e pod zemlju, odnosno kroz glavnu aetnjicu. Pristupajui ureenju glavne aetnjice potrebno je skinuti postojee kamene rubnjake uokolo vrtnog polja. Njih e se po ureenju aetnjice ponovno ugraditi na na in opisan u stavci troakovnika Prema projektu, glavna aetnjica se u odnosu na postojee stanje mijenja na inom izvedbe. Oko tri metra airoka aetnjica zajedno s rubnim odvodnim kanalima sada je zemljana s tek tankim dotrajalim vranim slojem sipine. To je, dakle, meka sipinska hodna povraina, iako se ve odavno njome povremeno kreu vozila bilo za opskrbu objekta ili za parkiranje, ato nije primjereno, niti odgovara na inu i stanju njezina ureenja. S obzirom na dosadaanje negativno iskustvo, glavnu aetnjicu predvieno je vrae ustrojiti i urediti tako da mo~e podnijeti povremeni prolaz vozila iz nu~de. Za ureenje aetnjice vraeg ustroja predvieno je izvraiti iskop profila itave aetnjice do dubine od 24 cm, a rubni pojas uz obrubne zidie isto nog i zapadnog vrtnog polja do dubine od 25 cm . Nekvalitetan i bioloaki inertan materijal nastao iskopom odvest e se na deponiju. Ukoliko se kod iskopa naie na vrijedno plodno tlo, treba ga deponirati na gradiliatu radi ispune jama nastalih otkopavanjem panjeva drvea, te radi osiguranja za razastiranje tanjeg vranog sloja plodnog tla po povraini srednjeg vrtnog polja prigodom pripremanja tla za sadnju novih nasada. Stare i jako oateene postojee betonske kanale za povrainsku odvodnju vode uza strane aetnjice predvieno je ukloniti i zamijeniti novim kamenim kanalima. Uklanjanje ovih betonskih kanala jedan je od najdelikatnijih poslova na planu gradbenog ureenja vrta. Zato to treba obaviti s najveom pozornoau, kako se vaenjem betonskih djelova, mo~da mjestimi no i podvu enih, ne bi destabiliziralo obrubne zidie koji nose najvredniji inventar vrta, viae od etiri stoljea stare i izvrsno skulptirane kamene stupove. Posebno zato ato nije to no poznato do koje mjere i na koji na in su obrubni zidii isto nog i zapadnog vrtnog pojasa u prednjem vrtu utemeljeni, komade kanala treba pozorno skidati i pri tome po potrebi mjestimi no zidie poduprijeti do postavljanja novog kanala. Nakon uklanjanja postojeih kanala treba izraditi betonsku podlogu 10 cm debljine poja anu rabic mre~om s okom vel. 5x5 cm prema opisu u stavci troakovnika. Na tu e se betonsku podlogu polo~iti novi kanal od izraenih isklesanih kamenih djelova vodei ra una o podu~nom i popre nom padu aetnjice. Kameni komadi kanala du~ine 45 cm, visine 15 cm i airine 30 cm izradit e se prema nacrtu u prilogu projekta. Otvoreno tlo na aetnjici nakon iskopa treba propisno urediti kao podlogu za polaganje novih slojeva materijala. To zna i da ga treba zbiti valjanjem, pri emu na pojasu u blizini obrubnih zidia valjanje izvesti bez vibracija, kako se zidii ne bi destabilizirali. Izmeu polo~enih kanala uz rubove aetnjice, na zbitoj zemljanoj podlozi najprije e se ugraditi filterski sloj pijeska u debljini od 4 cm takoer uz zbijanje valjanjem. Na njega se ugrauje i zbija sloj aakavca krupnoe 3 do 5 cm u debljini od 12 cm, a nakon toga se izvodi uvaljani tucani ki zastor debljine 8 cm od tucanika krupnoe do 3 cm, kojega se po vrhu prekriva tankim slojem drobljenog pijeska ( 5-10 mm). `etnjicu meu vrtnim poljem i bo nim pojasima tla treba izvesti s popre nim padovima od 2 %, od sredine prema kanalima za odvodnju (vidi: nacrt). (Opaska: izmjenom rjeaenja s jednim odvodnim kanalom ovo je kasnije promijenjeno, pa je predvien pad od 1,5% na jednu stranu , 2006.) Pred vilom aetnjicu e se polo~iti u skladu s mogunostima terena i to nagibom prema kanalu uz vrtno polje te prema kanalu uz isto ni vrtni pojas. Na najni~em, ulaznom dijelu vrta, potrebno je kanal oko vrtnog polja spojiti s vanjskom oborinskom kanalizacijom. Za tu svrhu potrebno je izraditi upojni otvor na obrubnom kanalu (koji sada ne postoji), i u trup aetnjice ispod tucani kog sloja ugraditi odvod za istjecanje vode u kanal izvan vrta. Postojei kanali uz postrane vrtne pojase izvode oborinsku vodu iz vrta, ali e trebati provjeriti funkcioniranje njihova spoja s vanjskom kanalizacijom (Opaska: kasnije izmijenjeno-otpalo). Rjeaenje ureenja ovog vrta temelji se na reminiscencijskom konceptu. U tom smislu projektiran je sustav novih vrtnih staza. One su polo~ene preko sredianjeg vrtnog polja na pravcima nekadaanjih aetnjica prikazanih u prvotnoj ureajnoj vrtnoj osnovi ubilje~enoj u austrijskoj mapi iz 1837.g. Taj se sustav sastoji od izdu~ene i u pravcu polo~ene vrtne staze, koja po inje nasuprot ulaza u vila i vodi zamialjenim pravcem prema kapelici, koja je izgradnjom francuske ceste ostala na njenoj drugoj strani. Ona se zavraava meu zelenilom vrtnog polja, neato podalje od debla starog empresa. Pri njenom kraju postavljena je povea okrugla kamena zdjela koja je pronaena u vrtu. Sa spomenutom sredianjom izdu~enom stazom kri~aju se dvije poprijeke takoer pravocrtno polo~ene staze. Ona bli~a ulazu u vrt po inje od polustupova ugraenih u isto nom ogradnom zidu, otkuda je po injala poprijeka aetnjica iz najstarije vrtne osnove. Prelazi airinom polja, ali se ne spaja sa zapadnim krakom glavne aetnjice, ve se nedaleko zavraava kamenim postamentom iz 19. st. na kojemu e se postaviti stara vaza od malteakog kamena posaena odgovarajuim zelenilom. Pravac druge poprijeke staze kree od zazidanih le~iata polustupova u zapadnom ogradnom zidu i se~e u blizinu isto nog kraka glavne aetnjice zavraavajui postamentom kao i prethodna staza. Staze preko vrtnog polja airoke su 240 cm ( modul 80 cm x 3), poplo at e se punom opekom vee vrstoe. Boja opeke treba biti tamne oker boje. Veli ina opeke je 25/12/6.5 cm. Opeke se pola~u " na riblju kost " i bez fuga,a rubove staze tvore podu~no postavljene opeke polo~ene u mort, prema nacrtu presjeka staze. To je jedan od na ina oplo enja koriatenih u dubrova kim vrtovima 16. stoljea. Za izradu staza potrebno je izvraiti iskop i otvoriti podlogu airine 260 cm, koju treba uvaljati. Na nju se pola~e filterski sloj pijeska u debljini od 4 cm, koji se uvalja i na njega se razastire sloj aakavca krupnoe 3  5 cm u debljini od 8 cm. Iznad uvaljane tucani ke podloge razastire se sloj pijeska u debljini od 4 cm na kojega se pola~u opeke. Samo se jednoredni rubni potez pune opeke pola~e u cementni mort. Stavke su pobli~e opisane u troakovniku zemljanih i zidarskih radova. Oplo enje opekom trebalo bi u pravilu oko 4 cm biti izdignuto nad okolnim tlom. Na isti na in opekom se poplo avaju i pravokutni likovi u bo nim vrtnim poljima na ishodianom pravcu starih aetnjica i novih poprijekih staza, a izmeu polustupova ugraenih u isto ni ogradni zid kao i njihovih zazidanih le~iata u zapadnom ogradnom zidu, gdje se predla~e ponovno ugraditi polustupove, koji su sada u funkciji dovratnika vrata u jugoisto nom kutu prednjeg vrta. Uz kri~anja staza pedviena su oblikovana odmoriata. Osim sloja tavela sve ostalo izvodi se jednako kao i za staze. etvorinaste tavele tipa "Vindobona" tvrtke Semmelrock  Ogulin veli ine su 14/14/7 cm, a odabrane su u naran astosmeoj boji. (Opaska: Sve ovo je kasnije izmijenjeno, pa e staze biti sipinke s kamenim rubnjakom) Glede oplo enja staza i odmoriata razmotreno je i mialjenje da se poplo aju ~alima tj. nasatice postavljenim izdu~enim kamenim oblutcima manje krupnoe u vrlo zbijenoj formaciji, kao ato je to slu aj u nekim aetnjicama starih dubrova kih vrtova. S obzirom na problem nabave izdu~enih ~ala malog popre nog presjeka, poput onih iz starih vrtova, kao i na injenicu, da se ve vrlo dugo vremena oplo enja takvim ~alima ne izvode pa nedostaje iskustvo te je upitan kvalitet izvedbe, projektanti su se odlu ili za predlo~eno rjeaenje. Takoer ne gubi se iz vida i problem zakorovljavanja tako ureenih staza. Na odmoriatima prednjega vrtnog polja predvieno je postavljanje mre~astih metalnih klupa. Jedna klupa je s naslonom, dvije su bez naslona, a odabir tipa klupe izvrait e se prema ponudi na tr~iatu. Predvia ih obojiti bijelom bojom. (Opaska: Kasjije izmijenjeno-klupe ~eljezno-drvene) STRA}NJI VRT. Kroz portale uz bokove prednjeg lica vile ulazi se u dvoriate iz kojega stepeniate polo~eno uz zapadni ogradni zid vodi do prve terase stra~njega vrta. Drugim stepeniatem u nastavku prvoga uzlazi se na gornju terasu vrta, gdje se sada nalazi boaliate. S obzirom na potpuno derutno stanje obaju stubiata s njih je potrebno razgraditi stara kamena gaziata, kamen o istiti i spremiti za ponovnu ugradnju. Takoer i potporni zidovi stubiata su naruaeni pa s njih treba ukloniti labavo kamenje, o istiti i pohraniti za upotrebu. Uz nabavku odreene koli ine novog kamena istih dimenzija i obrade pristupit e se obnovi obaju stepeniata. Gornjem e se stepeniatu trebati poveati broj stepenica umjesto postojeeg podesta radi prekrivanja sna~nog korijena stabla roga a, koji je izrastao pri vrhu stepeniata i naruaio ga. Zidove oba stepeniata kao i okolne potporne zidove vrtnih terasa po potrebi e se fugirati uvu enim fugama. Sipinsku stazu predvieno je provesti skroz preko donjeg dijela stra~njeg vrta povezujui njome zapadnu i isto nu donju vrtnu terasu. Radi spoja ova dva dijela izraditi mjestimi no potporni zid i nasuti tlom. Stazu e se izvesti utabavanjem tla i nasipanjem pijeska u vranom sloju od 3 cm. Na isti na in izvest e se i odmoriate u zelenilu na gornjoj vrtnoj terasi isto no od boaliata. Uz sipinsku stazu i na odmoriatima predvieno je postaviti aest drvenih klupa sa stranicama od lijevanog ~eljeza starijeg uzorka. Stazu je mogue porubiti opekama polo~enim nasatice po du~ini. Uz vanjski rub donjeg stepeniata i u nastavku rubom donje vrtne terase do malog srednjeg stepeniata potrebno je ponovno postaviti ~eljeznu ogradu izraenu prema postojeem uzorku, s rukohvatom od tvrdog trajnog drva poput ariaa, polo~enim po vrhu ograde. C. OGRADNI ZIDOVI Poseban problem predstavlja popravak ogradnih zidova vrta. Zidovi su mjestimi no nagnuti pa ih je djelomi no potrebno razgraditi i ponovno sazidati. Na povrainama zidova gdje su fuge istroaene, fuge je potrebno o istiti i nanovo ispuniti mortom u boji fuga ostalog dijela zida. Predvieno je takoer izvraiti konzervaciju vrha zidova. U grafi kom prilogu kojim su prikazani ogradni zidovi posebno su ozna ena kriti na mjesta s naznakom karaktera oateenja. U troakovniku su opisane stavke potrebnih radova,koje e trebati obavljati u suradnji s konzervatotima. III. UPUTE ZA UREENJE VRTNOG ZELENILA Biljni element jedna je od bitnih odrednica svake vrtne kompozicije, pa je i njegova pojava u prostoru ovisna o oblikovnom slogu kojim je vrt ureen. Drvee palmi, dva velika bora, empresi, magnolija i joa poneko drvo u vrtu vile Crijevi-Puci, posaeni u vrijeme preoblikovanja vrta krajem 19. stoljea, kako izborom vrsta tako i slobodnijim rasporedom potvruju romanti arski karakter oblikovne osnove vrta. Poato je i ovim projektom vrtnog ureenja dan prioritet glavnim odrednicama zate ene vrtnooblikovne osnove, ponajprije uvaju se sva postojea stabla, koja su relativno u prihvatljivom stanju s bioloakog i habitusnog stajaliata i pored toga ato su neka ve i znatnije oateena. No u taj stupanj tolerancije ne uklapaju se dva sna~na, visoka, ali nagnuta stabla alepskog bora (Pinus halepensis), kojima ve nedostaje polovina kroanje, a preostali dio je nadvijen nad susjednom ulicom i oba uskoro prijete padom. Takoer e se ukloniti i jako naruaeno, oboljelo stablo piramidalnog empresa i spontano izraslo stablo paulovnije u isto nom vrtnom pojasu koje korijenom gura obrubni zidi. Poseban problem su skupine lovorovih stabala, uglavnom izdanaka iz starih panjeva, iji rast nije desetljeima bio nadziran i stru nim mjerama reguliran, koje su natkrile i zasjenile nakrivljenim ili visoko izraslim kroanjama vei dio povraine prednjega vrta odavajui dojam zapuatenosti i nereda u prostoru. Mjestimi no skupine lovora, njihovi panjevi i izdanci, naruaavaju obrubni zidi vrtnog pojasa sa stupovima ili rubnjake sredianjeg vrtnog polja, neki su pak nagnuti nad aetnjicom, ili su u stanju odumiranja i prijete padom. Te rubne skupine lovora dio su vrtne osnove, no s obzirom na dugovremeno neodr~avanje potpuno su prerasle i deformirane izgubivai funkciju uredno oblikovanih zelenih volumena u konceptu vrta preoblikovanog krajem 19.stoljea. Toga radi, nakon uklanjanja svega bolesnog drvea bez namjene i funkcije u buduem vrtnom ureenju, uklju ujui i lovore, nu~no je pristupiti radikalnijim zahvatima u cilju ponovnog oblikovanja i pomlaivanja kroanji kako pojedinog stabla lovora tako i itavih skupina. Lovorova stabla predvieno je kratiti do visine od 6 m, po procjeni na terenu u pojedinim slu ajevima i manje, a listopadnom i ni~em vazdazelenom drveu uredno prikratiti i oblikovati kroanje. Navedeni zahvati na ureivanju postojeeg zelenila, u prvom redu viaeg i ni~eg drvea, od prvorazrednog su zna enja za budui izgled vrta, za odnose unutar njegove zelene komponente i za prostor u cjelini. Stoga, treba ih stru no i savjesno obaviti, ali s velikim oprezom, jer se padom grana i drvea mo~e prouzro iti ateta na visokovrijednoj povijesnoj vrtnoj plastici  stuporedima kao i drugim vrtnim ureajima. Treba imati na umu da e, u odnosu na sadaanje stanje, radikalniji zahvati u podivljale kroanje drvea u prvo vrijeme ostavljati dojam izvijesne ogoljelosti vrtnog prostora u viaem sloju zelenila, no to je neizbje~no, ~eli li se ponovno osigurati oblikovni red, kakav je vrtom vladao tijekom prve polovine 20. stoljea. Jedno od polaziata u koncipiranju zelene osnove vrta bilo je i osiguranje prozra nosti njegova prostora, ime se osigurava povoljnije uvjete za rast i razvoj ni~eg i pokovnog bilja, a takoer i otvaranje vizura preko vrta prema ljetnikovcu. Pored vrstog oslanjanja na o uvano postojee vrednovano drvenasto bilje, novim rjeaenjem vraaju se u zelenilo vrta i neke davno nestale vrste, koje su dokazano u njemu rasle kao napr. kamelije (Camellia japonica) i cikasi (Cycas revoluta), pa i drvo albicije, poznate u dubrova kim vrtovima toga doba pod nazivom  ulimbria (Albizia julibrissin), a sadit e se i izuzetno vrijedne vrste autohtonog grmlja poput planike (Arbutus unedo), mirte (Myrtus communis) i zelenike (Phillyrea media), ili pak oleandera (Nerium oleander). Tu je nisko i pokrovno bilje domae provenijencije poput ruzmarina (Rosmarinus officinalis), lavande (Lavande hybrida) i braljana (Hedera helix i dr.), uz niz drugih vrtnih vrsta. Plan ureenja nasada karakterizira i stvaranje novih formacija srednjih i viaih grmova uz ogradne zidove prednjeg vrta, a na terasama stra~njeg vrta kao dopuna postojeem zelenilu. Prednji plan obrubnih vrtnih pojasa prekriva nisko pokrovno vazdazeleno bilje. Svakako, posebno zna ajan je novi biljni pokrov sredianjeg vrtnog polja. Iako se uokolo polja s obje strane javljaju manje ili viae izdu~ene grupice i formacije grmlja, one nee zatvarati pogled preko polja, niti e u znatnijoj mjeri zaklanjati vilu. Zelenilo je ovdje prilagoeno i sustavu novopolo~enih aetnjica, koji je temeljen na reminiscencijskom konceptu. Tako je sustav staza pri oba kraja: i onaj s odmoriatem nedaleko vile i onaj s odmoriatem prema cesti u pravcu kapelice, oblo zahvaen i zatvoren airim pojasom tarentinske mr e (Myrtus communis ssp. tarentina), kojeg e se guaom sadnjom uz orezivanje odr~avati kompaktno i u primjerenoj visini do jednog metra. Rubnim djelovima sredianjeg polja te na proairenjima kod ulaza u vrt i pred vilom formirat e se potezi i plohe vazdazelenog porkovnog bilja i trajnica, koji teksturom i zelenim tonovima pridonose decentnom ozra ju ureenog vrtnog prostora. Sredianji dio vrtnog polja kojim je polo~en sustav staza prekriven je trajnozelenom tratinom braljana, unutar koje je mogue fino diferenciranje koriatenjem razli itih kultivara i srodnih vrsta. Za sadnju grmova i trajnica treba osigurati prvorazredne sadnice. To zna i da e sadnice grmova imati najmanje 4-5 zdravih sna~nih izboja predviene visine, a sadnice trajnica predstavljat e zaokru~eno ispunjeni primjerci predviene visine odnosno du~ine izboja. Sve bilje, koje e se upotrijebiti za sadnju, treba biti poznatog porijekla i provjereno zdravo. `to se ti e ureenja tla kao staniata, osobito glede novoposaenog bilja, predviene su radnje i materijali, kojima e se obradivi sloj tla, koji je sada u loaoj kondiciji, bitno popraviti i osposobiti za uspjeaan razvoj novoposaenog bilja. Tako su, s obzirom na ispranost tla na obrubnim pojasima prednjeg vrta i na stra~njim terasama, kao i s obzirom na zbijenost tla svojevremenom vo~njom kamiona preko sredianjeg dijela vrtnog polja i otpadnim graevinskim aljunkom, u troakovni kim stavkama opisani radovi i materijali u koli inama kojima e se obavezno poboljaati fiziklano-kemijska svojstva plodnog sloja tla. `to se ti e provedbe predvienih meliorativnih zahvata radi stvaranja kvalitetnog plodnog tla, za obrubne vrtne pojase predvieno je uklanjanje vranog sloja tla debljine 10 cm te njegova zamjena s plodnom smjesom tla koja e se potom obradom izmijeaati radi ujedna avanja svojstava tla s donjim slojem tla. Glede povraine sredianjeg polja namijenjene nasadima, tlo treba obraditi do 25 cm dubine i zatim preko njega joa razasuti sloj plodnoga tla debljine 5 cm.Tlo za sadnju treba pripremiti dodavanjem planiranih koli ina stajskog gnoja, treseta i mineralnog gnoja predvienih troakovni kim stavkama i to za itavu povrainu i pojedina no za svaki posaeni ni~i grm,viai grm i stablo. Izvoa  je du~an pridr~avati se pravila struke i dobrih poslovnih obi aja, a obavezan je provoditi jednogodianje odr~avanje na na in da se bilje optimalno razvija, uz uvjet ponovne sadnje o vlastitom troaku svega uginulog bilja osim u slu aju dokazane viae sile. Vla~enje nasada osigurat e se sustavom automatskog zalijevanja, koji je predvien posebnim troakovnikom. Taj e se sustav napajati takoer nanovo polo~enom vodovodnom mre~om priklju enom na gradski vodovod, ato je predvieno posebnim prilogom u projektu i troakovniku.  Fiskovi, Cvito. (1947): Naai graditelji i kipari XV i XVI stoljea u Dubrovniku, MH, Zagreb, str. 76  Gruji, Nada (1991): Ladanjska arhitektura dubrova kog podru ja, Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, Knjiga 9, Zagreb, 1991, str. 134-136  Fiskovi, C. (1947): opus citatum ( 1 ), str. 82  Gruji,N. (1991): o.c. ( 2 ), str. 136 Fiskovi, Igor (1998): "Maniristi ka cjelina Crijevi-Pucieva perivoja na Pilama u Dubrovniku", Zbornik: Povijesni vrtovi, perivoji i parkovi primorske Hrvatske, PIN, Split, str. 173,174  `iai, Bruno (2003): Vrtni prostori povijesnog predgraa Dubrovnika-Od Pila do Boninova, ZPZ HAZU, Monografije - Knjiga 21, Zagreb-Dubrovnik, str. 124-129  Bersa, Josip (1941): Dubrova ke slike i prilike, (1800-1880), MH, Zagreb, str. 229,230  Bersa, J. (1941): o.c., str. 150,151  `iai,B. (1991): Dubrova ki renesansni vrt-Nastajanje i oblikovna obilje~ja, ZPZ HAZU, Monografije  Knjiga 9, Dubrovnik, str. 50-52  `iai, B. (2000): "Crijeviev vrt na Pilama i reminiscencijska varijanta ureenja", Zbornik -Radni materijali znanstvenog skupa: Povijesna baatina vrtne umjetnosti u Hrvatskoj-III, Urednici: Vinko i Ivana Jur i, Druatvo za kulturu pejza~a, Zagreb, str. 6  Bersa, J. (1941): o.c. ( 6 ), str. 8  `iai,B. (1981): Obnova dubrova kog renesansnog vrta, Izdava ki centar, Split, str. 68 Tu je po prvi put objavljen crte~ Crijevi-Pucieva vrta u izvodu austrijske katastarske mape (1837.g.) u poveanom mjerilu.  `iai, B. (1991) ( : o.c. ( 8 ), str. 67-73  Fiskovi,I. (2003): "Maniristi ki vrt Crijevia u Dubrovniku", Anali Dubrovnik 41, ZPZ HAZU, Dubrovnik, str. 175-210 Nodari, Maja (1998): "Glazbeni kvartet kor ulanskog majstora na kapitelu Crijevi-Pucieva perivoja u Dubrovniku", Godianjak grada Kor ule 3, GMZ, Kor ula, str. 115-140  Fiskovi, C. (1947). o.c. ( 1 ), str. 76 Fiskovi, I. (1998): o.c. ( 4 ), 173, 174  Bersa, J.: o.c. ( 6 ), str. 141  Spominje da je "Mato Nerun Pozza , sredovje ni ovjek, doista druga iji od svojih roaka, ali kaogod i oni iz na ela neo~enjen; naslijedio je od goropadnog oca nadimak Nerun, ali ga nije zaslu~ivao, i sadio je u svojoj baa i najljepae petipanse " ( mauhice, lat. Viola tricolor, op.B.`.).  `iai, B. (2000): o.c. ( 9 ), str. 4     PAGE  PAGE 35 aiai bruno: oblikovna obilje~ja i osobitosti crijevi-pucieva vrta u dubrovniku Z\JL"$~jlnprtvxz|~$a$fh$&jlnprtvxz|~gdi$a$@BDFHJLNPRTVX$a$gdigdJgdi2@`bdn(46PV BRȻpcpVpIcpIpIpIcIh;f5OJQJmH sH h!T5OJQJmH sH hOo5OJQJmH sH hkhk5OJQJmH sH *hh5>*CJ OJQJaJ mH sH 'hh5CJ OJQJaJ mH sH !hJ5CJ OJQJaJ mH sH h5OJQJmH sH $h~ahiCJOJQJaJmH sH h~ahi5OJQJaJ h@5OJQJaJ hX5OJQJaJ XZ\^`bd,.FHz|>@$a$gdOo$a$gd$a$gdk$a$gdiRfl $&(.4@Fpr:bfpZ:⵨ⵛⵎh 5OJQJmH sH hk5OJQJmH sH h25OJQJmH sH hkhk5OJQJmH sH hOo5OJQJmH sH hkhOo5OJQJmH sH h;f5OJQJmH sH hkh;f5OJQJmH sH 8:TX (4BDH*.z|  ".F",lnvոիth!T5OJQJmH sH h!5OJQJmH sH hw2 5OJQJmH sH hkhw2 5OJQJmH sH hOo5OJQJmH sH hkhOo5OJQJmH sH h25OJQJmH sH h 5OJQJmH sH hk5OJQJmH sH hkhk5OJQJmH sH -Z\df  >@ $ a$gd$a$gdkn$BJZflJLPh  Bv* 68<L h!5OJQJmH sH h5OJQJmH sH " *hkhk5OJQJmH sH "h!hk56OJQJmH sH hw2 5OJQJmH sH hkhk5OJQJmH sH h!hkOJQJmH sH ; |~@Zʽ|paTD7D7D7DhL55OJQJmH sH h~ahi5OJQJmH sH h~a5OJQJmH sH h~ahiCJOJQJaJhJCJOJQJaJ"h~ahJ5>*CJ OJQJaJ hJ5>*CJ OJQJaJ hJ5CJ OJQJaJ $h~ahiCJOJQJaJmH sH h5CJ OJQJaJ h5CJOJQJh!5OJQJmH sH hkhk5OJQJmH sH h5OJQJmH sH ~DF$a$gdi & FgdJ  & Fh^hgdJ $ a$gdJ$a$gd~a $ a$gdZtxn Zr .`f(*>Vbj~.BLpr(<L\jȻȻhZ _5OJQJmH sH hg 5OJQJmH sH h!T5OJQJmH sH h~ahi5OJQJmH sH hL55OJQJmH sH JTV$&8:    HJdf##$a$gdilh~   *0J@Xr<xP`    4 :        *ﻬh!T5OJQJmH sH hOJQJmH sH hhOJQJmH sH h5OJQJmH sH hCc5OJQJmH sH h$5OJQJmH sH hZ _5OJQJmH sH h~ahi5OJQJmH sH 7".0:<BTnprHf~.FV,(D`ƺƫ~h~ahi5OJQJmHsHh^)ghi5OJQJmH sH h!T5OJQJmH sH hhiOJQJmH sH hOJQJmH sH hhOJQJmH sH h5OJQJmH sH h~ahi5OJQJmH sH h5OJQJmH sH 0`b##%:&((( ))h)j),,-$.|//00j0l0n0v000000 383B4T45^5t5x5556ⶪ␁tgh!T5OJQJmHsHh~a5OJQJmHsHh~ahiCJOJQJaJh~ahiOJQJhhiOJQJmHsHhOJQJmHsHhhOJQJmHsHh^)g5OJQJmHsHh~ahi5OJQJmH sH h~ahi5OJQJmHsHh5OJQJmHsH(#&&l)n)&.(.l0n0p0r0t0v000011227777f< $ !a$gd? gd?  & Fh^hgd? gdi$a$gd? 6677788899999: :V:(<*<b<0=H==.>0>2>b>d>l>z>>>>>>@@@@BBBB0C2Cµ⪛q!h5CJ OJQJaJ mHsHh~a5OJQJmHsHhCJOJQJaJh~ahiCJOJQJaJh~ahiOJQJh5OJQJmHsHh~ah5OJQJmHsHhh5OJQJmHsHh~ahi5OJQJmHsHh^)g5OJQJmHsH+f<h<h>j>l>|>>>>>>>??ZA^A(C*C,C.C0C2CCCCDFF$a$gd? $a$gd? 2C6C8C>C`CbCCCJEREII2O6OQRTTUUUUUUVV2W8W^WbWNXXXX:YYBYʴwjwwwwwwwwwwjjh5OJQJmHsHh? 5OJQJmHsHh!T5OJQJmHsHh~ahi5OJQJmHsH$h95>*CJ OJQJaJ mHsH*h~ahi5>*CJ OJQJaJ mHsH$hJ5>*CJ OJQJaJ mHsH!h5CJ OJQJaJ mHsH!h~a5CJ OJQJaJ mHsH%FHH(L*LXPZPUU`WbWY Y[[p]r]cc eeZj\jDlFlmmpp$a$gd? BYtYvYxYDZdZfZZ"\$\J\h\\]J]V]]]b bbbbbfgggjhrhjkrkkmnNnPnRnXnjnpn|nnnn oo.oNoToҸҸҫҞҞґґґґґґґґґh~ah845OJQJmHsHh845OJQJmHsHh!T5OJQJmHsHh|]5OJQJmHsHh?5OJQJmHsHh? 5OJQJmHsHh~ahi5OJQJmHsHh5OJQJmHsHh~ah5OJQJmHsH2Tooooooooo$p6p8pqrrrrrPw`wwwwwwwwwwbxtxxxxylyy{"|8DҸҨq$h~ahJCJOJQJaJmHsH'h~ahJ5CJOJQJaJmHsHh~ahJ5OJQJmHsHhIZhi5OJQJmHsHh?5OJQJmHsHhT5OJQJmHsHh~ahi5OJQJmHsHh~ah845OJQJmHsHh845OJQJmHsH+pzu|uzz|| "$&(*,.02468:<>$a$gd? >@BDVނ҄NdTfJLPRV$a$gd? DFHVXZāƁЁԁց *08L^`dftv‚Ă؂ނ$&(*8:LN^djnx|҄ԄքhIZhJmHsHhIZhJmHsHhJmHsHhJjhJ0JUSNPdfhfhJLNRTXZ^`dfrtvz|8:<ɸۥ$h~ahJCJOJQJaJmHsHh/20JmHnHu hJ0JjhJ0JUjhu@Uhu@hIZhJmHsHhJjhJ0JUhJmHsH)VX\^bdvxz68:<$a$gd? h]h&`#$ / 01h/ =!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmH sH tH F@F i Heading 2$$@&a$ CJ mH sH F@F i Heading 3$$@&a$ CJmH sH P@P i Heading 4$$ & F@&a$5\mH sH B@B i Heading 5$@&5\mHsHDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 4@4 Header  !.)@.  Page Number>@>  Footnote TextCJaJ@&@!@ Footnote ReferenceH*4 @24 Footer  !PB@BP Body Text$a$5CJ OJQJaJ mHsHKm 1# ,0:IT] enۍ. i ?)"O6  #  !"#)O6                     !".# z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z !z "z #z %.a8YCMV`kud}xCD֨ڳzfdH vMeC%.?+P   U  yE oq?( !"1OP^_`abc':;<=G   Phi|}~PQ, - M N _`:; 5#6###)%*%%%(((((((((q)r)**..112244<5=5`8a899==@@AAYC|CCCCGG I II}K~KMMNNOOPPQQTTVVXXlYmYf[g[]]/d0deehhkkmmnnooqqqq(r)r*rssuuvvxxxxyyyyyyyzd{e{A|B||}}т҂?@"#“Ó[\vj?@rsצئ̪ͪ<=STٳڳ'()ŶƶstijklmnopqrstuvwxyzghFG,TUVWXYZ[\]^_`abcdefWX>?34abfgSTVW^_FGPQ;<fgjk56acHIJKLMuvw   , -     de79z{lm56:;q r "###+$,$>%?%@%A%B%C%D%E%F%G%H%I%J%K%L%M%N%O%P%Q%R%S%T%U%V%%_&&&#''(x((-)2*[**6+f++,,,/.q.}..!!t!t!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!s!s!s!s!s!s!s!s!s!s!s!s!s!s!s!s!s!s!!!!!!!!!!! !!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !! !!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!! !! !!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!! !! !! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!! !!!!!!!!!!!! !!!! !!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!! !!!!!! !!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!! !!!! !!!!!!!! !! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!1OP^_`abc':;<=G   Phi|}~PQ, - M N _`:; 5#6###)%*%%%(((((((((q)r)**..112244<5=5`8a899==@@AAYC|CCCCGG I II}K~KMMNNOOPPQQTTVVXXlYmYf[g[]]/d0deehhkkmmnnooqqqq(r)r*rssuuvvxxxxyyyyyyyzd{e{A|B||}}т҂?@"#“Ó[\vj?@rsצئ̪ͪ<=STٳڳ'()ŶƶstijklmnopqrstuvwxyzghFG,TUVWXYZ[\]^_`abcdefWX>?34abfgSTVW^_FGPQ;<fgjk56acHIJKLMuvw   , -     de79z{lm56:;q r "###+$,$>%?%@%A%B%C%D%E%F%G%H%I%J%K%L%M%N%O%P%Q%R%S%T%U%V%%_&&&#''(x((-)2*[**6+f++,,,/.Y.Z.\.]._.`.b.c.e.f.o.p.q.}....0x00000000000000 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,(0,0(0,80808 000000000000000000000000000000000000000000000808080808 0000000000000000H0H0H0H0H0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000 0I000I000I000I00@0@0@00@0@0|X ?34gSTuvw   , -     79z{lm56:;q r "###>%.K00gK00K00K00K00K00gK00K00 @0 @0 @0K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00 00 vvvvvy r , F$N&R:Z`62CBYToD<MOPRSUWXY[]_`cd  " /TR{4X#f<Fp>V<JKLNQTVZ\^abe: !y!!:3:3:4:\4k'k'**.p'p'**.8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace  %&*01NP]c&'029=uw hisu|PQ, - M N _` !:;KPTUmo qr(*45[\ !!!""!"$"##0#6###)%*%%%%%&&''''( (9(:(((((((q)r)** ,$,y,{,....0011P1Q12244<5=5`8a899::<<==>>@@AAAACCCCEEGG I IIIII}K~K-L.LLLMMMMMMNNOOPPPPQQRRTTTTUUVVXXYYlYmYYYf[g[[[]]^^aaVbWb/d0d eeeehh j jkk.l0lmmmmnnooq*r>s@sssuuuuuuvvxxxx$y%y)y*y5y6yyyyzd{e{A|B|}}т҂·ЇʈˈXZ?@}~"#ۍލxz“ÓW\ۖݖۘܘڜۜ۞ܞ?@ۣܣۥܥrsצئ۩ܩ̪ͪ۬ܬ<=ST./۰ܰٳ)Ŷƶstizݽ޽ghFG '*14;EJKO^epyz!")*;AJNUV]`lsz{ #$&',-5BDELRVW\bipwx$,.159:>?GQTUWXeflmstxy !,-2378BEQRVWYcghmnx} "*./?@CELMST[\_cklrsz "#+,56>?GHPQWX^cjkstxy '+34>?HIOPTZaemntu )+9:@AEIOT_`knst &'/0=?CFIMQVYZafkluv~  ')+127:@ACDKLQR[]dgopvw}*+129:BCIJNU_`nouv}~ #$78<?CEIMQTXYjqx|  '*34<=@RXY_`ilqv~ !"0178BCINVX`adk{| !*+049BFGNRV\ghnoyz~ #(,056@DHINORV_bno #%,.1256>?DEIKTU\^hkpqz{#$026;CEQRYZ\gqu|}"#-/6:>?GKNOTX]^fpxy~  !,.29=>BCGHPU]^dejkpty} "&1378@AGHQT^_jktuz{ !",-08@KT[]^cntu~ $()-.2489HILMVW`ajlstz} !"'(34;<DELMTU]^dempwx %&-/7=DGNOTUZ[]^eflostxy~ '(*+238:CGOR`aipvw}~ #,-348;BCHKST`beirs{ #)+./57>?CEKMTWcdlmsu|} &(.07=CGPQWX_`ghoqty~ "&)*0167@AFGMNRV]^efinx~ $%)-12;<EFLMSTVW\bjlstwx{| #/278:;BCLMST[\bmuw~ &'-.0145:;BCFGIJNORS[\bdijrs~  %&-.69CDHIRSYZ_cefuv}'(/178<=ABMNVW[]_bdekltuz} !"&'139:@AFGNOVY\bdelmxy (-.36<=@AHV^_fgoptuz{}~ $)*03:;CGOPSX_`eflmrs{| (*.28?NQWXabhiklrt{$%-:BCEOTUY_efnoxy #$'(-.58ABJKMSUV]_demqy{&-58>AMNTZabghnoqrwx}  %&.2:<BCHLTU[]abfjqx|~ #*+56DELMRU]^kmsv}~  !&',-1289>BJKQRVX_`jnvw !%&*+129:?@HJNR\]fmsw}~  $)259?IJOPTU^_efmrwx  *+0179@BHINPSZ_cklrsy{ $%./45:;=>GHLP[^fgoptw{  ',-3489ACGHMNSTXY^_cdhjrsxdgvybc:<hk|}rs()cdpq56'(ac!HMPSXY[detw]^  , -     O P   }~ce79QSnpz{lm56:;268@AC56q r !!!!"" #####+$,$>%V%X%a%b%g%j%%%^&a&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ' ' ' ''' '#'*','5'6'<'>'F'G'H'I'P'Q'Z'['c'r'u'w'~''(!(x(|(((-)0)2*5*[*^*e*o*u*v*******************************+++++"+++,+3+9+T+V+f+i+++++,,,,,,,,/.2.X.Z.[.\.].^.f.n.q.|.}..................01NP]c&'9=FG OPgi{OQ+ - L N ^`9; 1#6###(%*%%%((((((p)r)**..112244;5=5_8a899==@@AAXCYC{C|CCCGG I III|K~KMMNNOOPPQQTTVVXXkYmYe[g[]].d0deehhkkmmnnooqq'r*rssuuvvxxxxyyyzc{e{@|B|||}}Ђ҂>@!#ÓZ\uvߚij>@qs֦ئ˪ͪ;=RTس&)ĶƶrthzfhEG$,Zb>E v~NVU]eo"  egik46 `cGMtw    + -     ce69y{km469;p r !###*$,$=%V%X%%%^&a&&'(!(w(|(((,)0)2*5*[*** +!+9+e+i+++,,,,,,..2.X.Z.}...:::::::::::::::::::::::::::1PzMSV% +6+,,./.Z..V%Z..$uꦋI$#I[8(^/)C$X>>/wF#9'fSbu^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o(. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.I$$u/)CbuI[8/wF9'f         jF.                                            CB@Uew2 d@g !y'+ .84L59>3;>:WA"5FZMHJNXIZ|]@^Z _>Vao'bB>cCcYe;f fYf^)giax!;TdOox?7b$CS?w{GJ!Tu@E02? U/2~akr@K%K%#vK%K%$!(/:JMP^orvz.PP P PP(P0P8PBPJPXPfP|PPPPPPPPPP P6PdUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1h&&&-+#+#!24$$ 3AHX(?N2AGRONOMSKI FAKULTET Siai,BrunoAgro(       Oh+'0   @ L X dpxAGRONOMSKI FAKULTET Sii,BrunoNormalAgro45Microsoft Office Word@f@tz@Du@0}#+՜.+,0 hp|   $ AGRONOMSKI FAKULTET Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefhijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Ff1TablegWordDocument1SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q