Naslov
Izvorno zelenilo u službi očuvanja ruralnog ambijenta na primjeru Konavala
(Original green vegetation in service of preserving the rural landscape - the Konavle example)

Autori
Kapović, Nikolina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Agronomski glasnik 2-4 / Miljković, Ivo - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2005, 209-223

Skup
Međunarodno interdisciplinarno savjetovanje - Njega gradskog prostora- Odabir bilja

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 09.03.2005. - 12.03.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Konavle; izvorno zelenilo; krajobraz; ruralni ambijent
(Konavle; original green vegetation; landscape; rural ambience)

Sažetak
Konavle, smještene na krajnjem jugu države između mora i planiskog zaleđa, odlikuju se jedinstvenim krajobrazom. Reljefno se dijele na obalni pojas: prostor strmih Konavoskih stijena s dva primorska mjesta ; Cavtata na jednom i Molunta na drugom kraju, Donju i Gornju bandu, među kojima se provuklo plodno Konavosko polje, te na Konavoska brda smještena u oporom krškom krajoliku poluplaninske klime. Svaki ovaj dio nosi svoje pejzažne osobitosti, boje, teksture i oblike promjenjive ovisno o godišnjem dobu. Snažne vertikale gustih čempresata najuočljiviji su pejzažni element Konavala. Negdje se penju visoko u brda, negdje se spuštaju u polje, uvlače u sela, čuvaju crkve i groblja. Tamno zelenu boju pejzažu daju i gajevi lovorika, a najljepši su u području vodotoka rječice Ljute -zaštićenog prirodnog krajobraza. Šume dubova i danas prožimaju konavoski pejzaž, a ime dub sadržano je u brojnim toponimima baš kao i u imenu grada Dubrovnika. Brojne su i šume pinja i alepskih borova, te mediteranske makije najgušće između mora i Donje bande. Konavosko polje uvuklo se usred Konavala poput golemog pašnjaka po kojem pasu tek male skupine ovaca i krava. Nekoć je polje bila glavna žitnica Dubrovačke Republike, dok je danas nažalost najvećim dijelom zapušteno. Pa i visoka brda i strmi obalni klifovi također imaju svoju vegetaciju prilagodljivu surovim uvjetima života. Skladno se u Konavlima spojio prirodni i kultivirani krajobraz upotpunjen ruralnom arhitekturom sela i zaseoka sa starim kamenim kućama i pripadajućim gospodarskim objektima poput kominata, pojata, gumna i mlinica. Prepoznatljiva sakralna arhitektura crkvica i srednjovjekovnih groblja stopila se s pejzažom, gdje nije grob tu je maslina, gdje nije kamen tu je čempres. Sačuvala se iako uglavnom ruševna i renesansna ladanjska arhitektura koja je uglavnom bila gospodarskog karaktera. Tragovi ljudskog rada žive u kamenu i biljci. Međe (suhozidovi), te jednostavne kamene strukture vrijedne su pažnje jer pomisao da je svaki njegov kamen prenijela težačka ruka i stavila ga baš na to mjesto danas se čini nevjerovatnim. Pomno slagane kamene niti u svom zagrljaju čuvaju slikovitu maslinu, grbave čokote vinove loze, smokve, mjendule -bademe i agrume. I vrtovi uz kuću sačuvali su ruralni karakter, mješavina su ugodnog i korisnog pa uz povrće, voće i ljekovite trave raste cvijeće i ukrasno grmlje. Tarace i pročelje zasjenjuju odrine vinove loze. Nađe se tu i pomno orezanih živica i pokoja palma koja doduše nikako ne pripada ovom pejzažu. Na sreću otkrivanje istinskih tradicionalnih vrijednosti, domaćeg čovjeka ponovno vraćaju prirodi, obnavljaju se stari i sade novi maslinici, a među lozom sazrijeva i stara konavoska sorta "Malvazija". Dudov svilac opet jede mlade listove murvi iz čijih će se kukuljica istkat duge svilene niti za prelijepu konavosku nošnju i vez. Obnavljanje srušenih i zapuštenih mlinica te otvaranje restorana s domaćom kuhinjom zasigurno ukazuju na povratak prirodi i konavoskom krajobrazu koji svojom iskonskom i inspirativnom ljepotom zaslužuje posebno mjesto u ukupnoj krajobraznoj slici Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo

POVEZANOST RADA