ࡱ> ^`]Y {bjbjWW ==<]RRRRR ^R4666666$ RZZ4TT444z @cIZRR4 Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Strossmayerov trg 2/I Zagreb Ministarstvo prosvjete i aporta Stru na povjerenstva Trg hrvatskih velikana 6 Zagreb Prijedlog za lana stru nog povjerenstva za ocjenjivanje akolskih ud~benika Dr. sc. Mirko Peti jezikoslovac viai znanstveni suradnik Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb, Strossmayerov trg 2/I Zagreb, orieva 8a tel. 487 36 26 Mirko Peti ove je godine u svojstvu predsjednika stru nog povjerenstva sudjelovao u ocjenjivanju srednjoakolskih ud~benika za nastavni predmet hrvatski jezik i knji~evnost. Osim ato je na po etku svoje stru ne karijere navedeni predmet nekoliko godina predavao u osnovnoj i srednjoj akoli, Peti je i suautor Hrvatske gramatike u izdanju `kolske knjige, a objavio je i vei broj znanstvenih i stru nih radova iz podru ja kroatistike. U Zagrebu, 20. studenoga 2003. Mirko Peti Mirko Peti roen je 14. sije nja 1942. god. u Gornjem Bazju. Gimnaziju zavraava 1960. god. u Virovitici. Iste godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisuje studij hrvatskoga ili srpskoga jezika i jugoslavenskih knji~evnosti. Ve kao gimnazijalac, a onda i kao student, surauje s knji~evnim i kriti kim prilozima u brojnim omladinskim, studentskim i drugim listovima i asopisima. Godinu dana obnaaa du~nost urednika kulturne rubrike Studentskoga lista. Studij zavraava 1965, kada se i zapoaljava kao profesor hrvatskoga jezika na jednoj od osnovnih akola u Osijeku. Nakon godinu dana prelazi u Viroviticu i radi kao profesor na srednjoj akoli. Nakon odslu~enja vojnoga roka 1970. god. dolazi u Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, gdje radi neprekidno do danas. Zavraio je dvogodianji postdiplomski studij iz lingvistike i 1975. obranio magistarski rad pod naslovom Predikatni proairak. U Institutu radi na nekoliko leksikografskih projekata i na izradi gramatike hrvatskoga knji~evnoga jezika (sintaksa) koja izlazi 1979. god. u izdanju `kolske knjige pod naslovom Priru na gramatika hrvatskoga knji~evnog jezika. U meuvremenu stru no redigira prijevod Prolegomena teoriji jezika Louisa Hjelmsleva koji izlazi 1980. u Grafi kom zavodu Hrvatske. 1998. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu brani doktorski rad pod naslovom Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku. Objavio je sedamdesetak znanstvenih i stru nih radova u znanstvenim i stru nim publikacijama. Trenutno radi na projektu Viaesveza ni rje nik hrvatskoga jezika. Samostalno je objavio ove knjige: Rasuta baatina (pjesme, "Marko Maruli", Split 1971), Ispod glasa, glasa iznad (pjesme, Naprijed, Zagreb 1989), Predikatni proairak (lingvisti ka monografija, HFD, Zagreb 1979), Jezikom o jezik (rasprave, Antibarbarus, Zagreb 1995). U tisak su mu predane knjige: `to se i kako u jeziku broji (MH) i Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku (IHJJ). Urednik je institutske biblioteke Prinosi hrvatskomu jezikoslovlju i prigodne Spomenice koja se priprema u povodu 55. obljetnice postojanja Instituta, a uredio je i 28. broj institutskoga glasila Rasprave (za 2002. godinu). Kvantifikacija u hrvatskome jeziku Knjiga Ljiljane `ari Kvantifikacija u hrvatskome jeziku lingvisti ka je monografija o jednom od slabo istra~enih i u nas gotovo potpuno zanemarenih podru ja prou avanja jezika. To je podru je kvantifikacije. Kvantifikacija u najairem smislu rije i obuhvaa koli inske odnose. Ti su odnosi dosada primarno bili predmet prou avanja logike i filozofije, a u novije vrijeme zanimanje za njih pokazuje i lingvistika. Nije stoga slu ajno ato se i u ovoj knjizi vei dio prostora posveuje teoretskom razmatranju kvantifikacije u logi kofilozofskom kontekstu, a tek manji dio na inu njezina izra~avanja u prirodnim jezicima, u ovom slu aju u hrvatskome jeziku. U knjizi je ve na prvi pogled uo ljiv nesrazmjer izmeu logi kofilozofskoga i lingvisti koga udjela u istra~ivanju, na atetu ovoga posljednjega. U teoretskom se dijelu izlaganja pote~e naime golema specijalizirana aparatura formalne logike koja u deskripciji konkretnih koli inskih odnosa u hrvatskom jeziku ne nalazi uvijek svoju adekvatnu primjenu. Pri takvu stanju stvari na elno se otvara problem svrhovitosti tako golema pojmovnog aparata u usporedbi s rezultatima do kojih se njime dolazi. Pitanje je koliko od toga profitira sam lingvisti ki opis. Uz uvodni i zaklju ni dio knjiga je podijeljena na etiri poglavlja. U prvome i najopse~nijem daje se iscrpan pregled razli itih pristupa problematici kvantifikacije, od kvantifikacijske teorije njema koga filozofa Gottloba Fregea iz druge polovine 19. st. do semantike teorije igara. U drugom poglavlju govori se o kvantifikaciji u logici prema kvantifikaciji u prirodnom jeziku. U treem se poglavlju obrauju vrste kvantifikacije, eksplicitna, implicitna, proporcijska i druge, i nabrajaju se kvantifikacijske jedinice kao sintagmatski strukturirani jezi ni izrazi za koli inu u hrvatskome jeziku. U etvrtom se poglavlju govori o determinatorima i kvantifikatorima, razlici meu njima i svojstvima koja ih karakteriziraju. Na kraju, u dodatku, daje se objaanjenje va~nijih opih pojmova koriatenih u radu. Za prou avanje logi ko-semanti kih odnosa u hrvatskome jeziku svakako je najva~nije tree poglavlje knjige. U njemu su skupljeni, po kvantifikacijskim kriterijima razvrstani i s logi koga glediata opisani manje-viae svi relevantni jezi ni izrazi za iskazivanje eksplicitne kvantifikacije. Ti se izrazi u gramatikama hrvatskoga jezika navode i obrauju pod razli itim vrstama rije i, i prou avateljima gramati ke strukture toga jezika nisu nepoznati. Novost je meutim u tome ato ih se ovdje objedinjuje u posebnu skupinu, da bi ih se definiralo i protuma ilo s potpuno novoga glediata, kao izraze za razli ite koli inske odnose, tj. kao eksplicitne kvantifikatore. U novoj vizuri izbijaju u prvi plan i nova, dotada gotovo nepoznata zna enja tih izraza, pogotovo iz usporedbe jednih s drugima pri upotrebi u istim ili razli itim logi kim kontekstima. Ta nam zna enja iz dosadaanjega tradicionalnog opisa tih izraza nisu bila dovoljno prezentna. Izraze za koli inske odnose u eksplicitnoj kvantifikaciji autorica pokuaava povezati s problematikom kolektivnosti, distributivnosti, odreenosti i neodreenosti. Kvantifikatori koji se odnose na skupove kao cjeline kolektivni su kvantifikatori, npr. svi ljudi. Kvantifikatori koji se odnose na elemente skupa kao zasebne cjeline distributivni su kvantifikatori, npr. svaki ovjek. Postoje i slu ajevi u kojima se kolektivna i distributivna kvantifikacija preklapaju. Tada je nu~no dodatno kontekstualno tuma enje iskaza. Brojevi kao kvantifikacijske jedinice u ovoj se knjizi ne obrauju. Obrazlo~eno je to izuzetnom slo~enoau problematike koju kao izrazi za koli inu sobom nameu i sukladno tome potrebom njihove obrade u posebnoj knjizi. Budui da je o kvantifikaciji u kroatistici pisano vrlo malo, ova knjiga ve samim pokuaajem sustavnoga pristupa toj problematici u nas predstavlja posebnu vrijednost. Unato  fragmentarnosti opisa, koja se s obzirom na temu teako i mogla izbjei, u knjizi Ljiljane `ari problematika se kvantifikacije u hrvatskom jeziku izla~e sustavnije i opse~nije nego i u jednom dosada objavljenom radu u nas. Stoga e svaki budui prou avatelj izraz za koli inske odnose u hrvatskom jeziku morati posegnuti za njom. Institutske gramatike Premda je Institut osnovan u prvom redu za dovraavanje velikog Akademijina rje nika, dakle za leksikografsku djelatnost, u njemu je od samih po etaka bilo ~ivo zanimanje i za gramati ki aspekt jezika. To je zanimanje uvelike bilo prezentirano ve izrazito gramati kom koncepcijom obrade spomenutog rje nika. U Institutu ono dobiva i konkretan oblik s iskazivanjem posebnih druatvenih potreba za takvom vrstom istra~ivanja. Rezultat su toga stru nog i druatvenog interesa za gramati ku problematiku tri gramatike hrvatskoga jezika koje su izraene u Institutu u razdoblju od dvadesetak i neato viae godina (od kasnih 60-ih do ranih 90-ih god. 20. st.). Prva je meu njima "kratka gramatika" hrvatskoga ili srpskoga jezika, izraena u Odsjeku za jezik i leksikografiju. Na tra~enje izdava a, ta je gramatika na injena kao dodatak Jezi nom savjetniku, koji je kao institutsko djelo objavljen 1971. god. u izdanju Matice hrvatske. Gramatiku su izradili Slavko Paveai i Zlatko Vince. Gramati ko je gradivo u toj gramatici, uobi ajenim redoslijedom, od fonetike do sintakse, izlo~eno na neato viae od stotinjak stranica. Za gramatiku zaista kratko, ali pregledno i uglavnom problemski u inkovito. Autori, kao ato vele u Predgovoru, "nisu iali za originalnoau, ve im je osnovna te~nja bila u tome da ato jasnije i prakti nije izlo~e pitanja o kojima ~ele pou iti prosje nog itaoca". Osim ato su u tekstu dane "najva~nije informacije o gramati kom sistemu suvremenog hrvatskog ili srpskog jezika", s osloncem na svu prethodnu relevantnu gramati ku literaturu o navedenom predmetu, posebno se vodilo ra una o usmjeravanju itateljeve pozornosti "na prakti na gramati ka pitanja", o ukazivanju na "pogreake" i o upuivanju na "pravilna rjeaenja". Po tome je na in izlaganja gradiva u gramati kom dijelu prilagoen savjetni koj svrsi cijele knjige: da uz savjetni ki dio bude pouzdan vodi  u prepoznavanju normi suvremenoga knji~evnog jezika. Te~ei tom cilju, autori ga u velikoj mjeri uspijevaju i ostvariti. Dokaz je tomu injenica da je gramati ki dio Jezi noga savjetnika, u vrijeme kad se pojavio, naiaao na jednoduanu pozitivnu ocjenu stru ne i aire kulturne javnosti. Sada ve s vremenske distance, mirne se duae mo~e rei da se ta ocjena o tom djelu nije bitno promijenila ni do danas. Jednom rije ju, "kratka" je institutska (Paveai - Vinceova) gramatika uz savjetnik imala "iznimno va~nu ulogu u razvoju hrvatskoga standardnog jezika, hrvatske jezi ne posebnosti, i u oblikovanju svijesti o postojanju i potrebi uvanja te jezi ne posebnosti". Druga gramatika izraena u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje bila je Priru na gramatika hrvatskoga knji~evnog jezika, objavljena kao institutsko djelo 1979. god. u izdanju `kolske knjige. Gramatiku su izradili Eugenija Bari, Mijo Lon ari, Dragica Mali, Slavko Paveai, Mirko Peti, Vesna Ze evi i Marija Znika, a posao oko izrade vodio je S. Paveai. Prilozima o naglasku izradi su toga djela pridonijeli joa Valentim Putanec i Danijel Aleri. Napomenama na radnu verziju teksta ostali su znanstveni radnici pripomogli u njegovu boljem oblikovanju. Veliku su stru nu i metodi ku pomo autori dobili i od recenzenata: Vladimira Ania, Radoslava Kati ia i Dragutina Rosandia, kojima se u drugom promijenjenom izdanju gramatike pridru~io i Ivo Pranjkovi. Ta je gramatika dosada do~ivjela etiri izdanja. Osim prvoga, jedno ponovljeno i bez promjena u tekstu, tek s neznatno izmijenjenim naslovom, kao Gramatika hrvatskoga knji~evnog jezika, 1990. Tree je izdanje, 1995 - znatno izmijenjeno, doraeno i proaireno - objavljeno pod naslovom Hrvatska gramatika, a etvrto je pod istim naslovom ponovljeno 1997. bez znatnijih izmjena. U treem izdanju objavljen je i povijesni pregled razvoja hrvatskoga knji~evnog jezika koji je u prvom izdanju najviae iz politi kih razloga izostavljen. Kad se pojavila, Priru na je gramatika i po iscrpnosti opisa jezi nih pojava i po na inu njihove obrade u nas predstavljala stanovitu novost. Na gramati ki se opis u toj knjizi gotovo u svim dijelovima, od fonetike i fonologije do sintakse, primjenjuju novije teoretske spoznaje suvremene lingvistike. Uvodi se suvremena metodologija opisa i njojzi primjerena terminoligija. Njome se opisuju gramati ki odnosi u hrvatskom jeziku koji su dotada bili slabo ili nikako opisani. Gramatika je zamialjena i izvedena kao gramatika opega tipa, koja mo~e poslu~iti "kao priru nik u enicima srednjih akola, studentima viaih i visokih akola, nastavnicima hrvatskoga ili srpskoga jezika i nastavnicima stranih jezika i svima koji se zanimaju za hrvatski knji~evni jezik". Premda je zbog naziva hrvatski knji~evni jezik u svom naslovu u vrijeme izlaska na samom po etku bila politi ki okvalificirana kao nacionalisti ka, a i zabranjena kao ud~benik za upotrebu u akoli, ta je gramatika, uz niz kriti kih primjedbi koje su za takvu vrstu djela uobi ajene, od stru ne javnosti bila relativno dobro prihvaena, pogotovo kao podloga za daljnji sustavan rad na gramati kom opisu hrvatskoga jezika. Napisano je o njoj nekoliko pozitivnih prikaza u slavisti kim asopisima, a slu~ila je kao obavezna literatura studentima za studij kroatistike na fakultetima. Ta je gramatika popunila prazninu koja je postojala u gramati koj literaturi u nas, u situaciji u kojoj se tree izdanje Maretieve Gramatike iz 1963. u mnogo emu moglo smatrati zaista ve zastarjelim, a Te~ak - Babieva Gramatika za osnovne akole nedovoljnom da na sebe preuzme ulogu gramatike za opu namjenu. U takvim okolnostima institutska je Priru na gramatika gotovo idealno naala svoje mjesto u prostoru izmeu postojee osnovnoakolske gramatike Te~aka i Babia i velike znanstvene gramatike skupine autora koja je tada bila joa u intenzivnoj izradi. Trea je od institutskih gramatika upravo ta koja se izraivala, "velika gramatika", zamialjena kao dokumentirana znanstvena gramatika kojoj je cilj da na suvremeni na in da "pun uvid u cjelokupnost stanja i odnosa u hrvatskom knji~evnom jeziku". U sklopu gramatike kao poseban dio predviena je i stilistika suvremenoga jezika. Takav je gramati ki projekt zasnovan u Institutu 1968. na inicijativu i pod vodstvom tadaanjeg njegova direktora Ljudevita Jonkea. Osim zaposlenika Instituta (Valentina Putanca, Slavka Paveaia, Danijela Aleria, Bo~idara Finke i drugih), na projektu su kao urednici i autori pojedinih dijelova gramatike anga~irani i vanjski suradnici: Milan Mogua za povijesni pregled razvoja hrvatskoga knji~evnog jezika, Dalibor Brozovi za fonologiju, Ivo `kari za fonetiku, Stjepan Babi za tvorbu rije i, Radoslav Kati i za sintaksu, Vatroslav Kaleni za stilistiku. Kako je rad na pojedinim dijelovima nejednako napredovao, a organizacijska shema voenja poslova na projektu kao cjelini nije bila dovoljno vrsta i u inkovita, s vremenom je bivalo sve o itije da se pojedini autorski prilozi nee moi objediniti u jednoj knjizi koja bi i koncepcijski i deskriptivno i terminoloaki predstavljala cjelovito gramati ko djelo. Stoga je odlu eno da se prispjeli rukopisi Tvorbe rije i i Sintakse kao nacrti za gramatiku objave u posebnim knjigama. U Institutu se osim toga javio i problem nedostatka financijskih sredstava za tiskanje tako opse~nih rukopisa. Zato se sav posao u vezi s tim prenosi na Akademiju, koja u suradnji s izdava kom kuom Globus 1986. objavljuje Babievu Tvorbu rije i i Kati ievu Sintaksu, a 1991. kao nacrte za gramatiku Babi-Brozovi-Mogua-Paveai-`kari-Te~akov Povijesni pregled, glasove i oblike hrvatskoga knji~evnog jezika. Iste se godine u neizmijenjenu obliku ponovno objavljuju Tvorba rije i i Sintaksa. Zbog smrti V. Kalenia u izradi stilistike ostalo se na samom po etku (nacrt). Potvrujui postojanje hrvatskoga knji~evnog jezika kao zasebnoga lingvisti kog entiteta i dajui poticaje njegovu nesmetanom razvoju, sve su tri institutske gramatike u hrvatskoj sociokulturnoj sredini odigrale zna ajnu ulogu, njegovanju jezi ne kulture dajui svoj ne tako mali doprinos.   >f. Z@&#Pp|`50566CCFFFMrMQ2RZXXnYY[[[[ffgghhVtptvttvvv ww$xxxxx{6mH5mHmHMZTltv$&Nj4~ $ & ( * , $dhdhZTltv$&Nj4~ $ & ( * , . D H l^-:<Dj%+$3<78<<<<<<<<<<= = =8=:=RBDJ2Q4W\[Pa _PID_GUIDAN{1315A131-EFD7-11D6-B04A-0000F81AAB4C}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDFGHIJKLNOPQRSTVWXYZ[\_Root EntryD F ,IZa1Table 55HDHEDWordDocument 0 9pDSummaryInformation( DMDocumentSummaryInformation8pD,@DUCompObjDjObjectPool ,IZ ,IZ  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q