ࡱ> TVS9 3Objbjj?(lRRRRRRRfLfMllllllllHJJJJJJ$ #nRllllln*RRll***l(RlRlH*lH**RRl` ˟f 40M  *ffRRRRProizvodno ekoloako vrednovanje tala kraa hrvatskog priobalja M. Bogunovi, Aleksandra Bensa Agronomski fakultet, Svetoaimunska 25, 10 000 Zagreb Sa~etak Od Piranskog zaljeva do Prevlake, u du~ini preko tisuu kilometara, pru~a se hrvatski kraki pojas jedinstvenih geomorfoloakih, geoloakih, hidroloakih i pedoloakih obilje~ja. Znanstveno utemeljeno vrednovanje prirodnih resursa, uklju ujui i pedoloaki pokrov, osnovna je pretpostavka planiranja racionalnog gospodarenja prostorom. Zbog iznimne osjetljivosti krakih ekosustava valorizaciju je nu~no izvraiti i sa ekoloakog aspekta, uva~avajui sve specifi nosti kraa. Temeljem podataka Namjenske pedoloake karte RH mj 1: 300 000, tla kraa hrvatskog priobalja razvrstana su prema FAO kriterijima u 5 klasa pogodnosti. Najviae ima trajno nepogodnih tala za orani nu proizvodnju (N-2 klase). Rezervni potencijali su dosta iskoriateni, budui da su privremeno nepogodna tla iz grupe hidromorfnih tala (N-1klase) privedena kulturi. Pogodnih tala za obradu ima najviae u okviru P-3 klase pogodnosti, ija su glavna ograni enja dubina tla, skeletnost i aktivno vapno. Najmanje ima najboljih tala (P-1 klase), dok neato vee povraine nalazimo u okviru P-2 klase pogodnosti koje ujedno predstavljaju i najzna ajnije poljoprivredne povraine ovog podru ja. To ni podaci o povrainama tala biti e dostupni po zavraetku projekata viaenemjenskih vrednovanja tala po ~upanijama. Uvod Nedavnim osnivanjem Vijea za kra ovaj prostor prepoznat je kao iznimno vrijedan, iji gospodarski razvoj predstavlja jedan od strateakih ciljeva Republike Hrvatske. Na krakim terenima vladaju posebni uvjeti poljoprivredne proizvodnje, zbog brzog procjeivanja oborinskih voda i stalne opasnosti od zagaivanja voda u podzemlju kraa, prvenstveno duai nim gnojivima i ostacima pesticidima. Valoriziranje tala, kao temeljnog imbenika biljne proizvodnje, uz uva~avanje ekoloake problematike predstavlja osnovu za planiranje razvoja poljoprivrede na ovom ranjivom podru ju. Materijal i metode Temeljem podataka Namjenske pedoloake karte RH mjerila 1: 300 000 (Bogunovi i sur.,1997.) izvraena je procjena pogodnosti tala hrvatskog priobalnog krakog podru ja prema FAO kriterijima, (1976). Po toj metodi tla su razvrstana u 2 reda pogodnosti (P  pogodna za obradu i N  nepogodna za obradu), te u 5 klasa pogodnosti (P-1 dobra pogodnost, P-2 umjerena pogodnost, P  3 ograni ena pogodnost, N-1 privrememno nepogodna i N-2 trajno nepogodna tla za obradu). Potklase pogodnosti za obradu odreene su vrstama ograni enja, kao ato su npr. dubina tla, skeletnost, stjenovitost i dr. Rezultati i rasprava Na podru ju hrvatskog priobalnog kraa najmanje ima tala P-1 klase pogodnosti. Neato tala te klase nalazimo na ekstremno isturenim to kama Savudrije i Premanture u Istri, gdje je kraka zona pokrivena prapornim materijalom iz kojeg se razvija vrlo dobro poljoprivredno tlo tipa eutri nog kambisola. Takoer, prvu klasu tala ine dijelom hidromeliorirana tla doline Neretve. Ako su ona pod utjecajem slanih voda, naravno gube na vrijednosti i spadaju u ni~e klase pogodnosti za ratarsku i povrtlarsku proizvodnju. P-2 klasu pogodnosti ine najveim dijelom duboke crvenice, mediteranska crvena tla teake teksture, poliedri ne strukture i vrlo povoljnih vodozra nih odnosa. To su topla tla, niskog biljnohranidbenog potencijala ija pogodnost je dobra prvenstveno za drvenaste kulture - nasade vinove loze i vonjake. To je najrasprostranjeniji tip tla primorskog kraa i Istre kojem, u prvom redu, nedostaje voda, ato je naravno uzrokovano podnebljem. Srednjeduboke crvenice spadaju u ni~u klasu pogodnosti tla za uzgoj drvenastih i ratarskih kultura. U ovu klasu pogodnosti ubrojili smo i eutri no smee tlo na fliau ili laporu, hidromeliorirana tla te~e teksture te koluvijalno skeletoidna i srednje duboka tla. P-3 klasu pogodnosti ini skupina tala koja imaju zna ajnija ograni enja u prirodnoj proizvodnoj pogodnosti za ratarske i drvenaste kulture. To su tla ograni ena u dubini, stjenovitosti i kamenitosti, nagibu te kiselosti. Od plitkih tala tu ubrajamo plitku crvenicu i kalkokambisole, skeletnu rendzinu i koluvije. To su tla openito poneato ekscesivne dreniranosti, vrlo propusna, prozra na, slabe vododr~nosti i obi no kao kalkofilna staniata, predodreena za masline. U istu klasu pogodnosti pripadaju i tla na fliau. Pojava fliaa u krau predstavlja esto jedinu poljoprivrednu oazu. Na prodorima fliaa podignute su terase vinograda i ratarskih povraina, koje su danas naj eae napuatene, ali ta tla mogu predstavljati staniata prvenstveno za drvenaste kulture (smokva, roga , aipak, maslina, vianja, bajam i breskva). Najvee ograni enje je nagib i visoka koli ina fizioloaki aktivnog vapna o emu treba voditi ra una pri podizanju takvih nasada. N-1 klasu predstavljaju privremeno nepogodna tla koja je hidrotehni kim i agrotehni kim mjerama mogue prevesti u poljoprivredna tla. U tu skupinu spadaju euglejna tla i to prvenstveno hipogleji, amfigleji i tresetno glejna tla. Ovisno od recipijenata i mogunosti odvoenja vode, ova tla se mogu prevesti u hidromeliorirana. Naravno, te mjere su skupe i obi no se izvode u aran~manu dr~ave ovisno o potrebama za hranom. Potencijalnih tala ove vrste nema puno, ali ih nalazimo u dolinama naaih rijeka i nekih krakih polja. Treba istai da je veina tala iz ove grupe prevedena u P-1 klasu pogodnosti (Vrana, Neretva i dr.). Ovdje se mogu uvrstiti i kamenjari te plitko smea tla na tercijarnim vapnencima. Ti su vapnenci jako okraeni i lomljivi, pa se suvremenim strojevima mogu izraditi proizvodne parcele i na njima podii dugoro ni nasadi, prvenstveno za koatuni avo voe, vinograde i masline. Uvjet proizvodnje kod ovih tala je fertirigacija. N-2  trajno nepogodna tla pripadaju najveem dijelu naaega kraa. Ograni ena su visokom stjenovitoau i nagibom. Ta konstatacija izdvaja ova tla iz domene poljoprivredne proizvodnje, osim eventualno paanja kog na ina koriatenja i prepuatena su aumskom zaraatanju. Zapravo, ovjek je kroz povijest izvraio optimalnu kategorizaciju prostora, odnosno ono ato se moglo obraivati i koristiti, to je priveo obradi, a ostalo je zadr~ao pod aumom ili paanjacima. Naravno, mnoge od povraina koje su bile obraivane sve viae se napuataju i prepuataju aumi, kao ato je slu aj u Dalmaciji, gdje se drasti no airi auma alepskog bora koja u priobalju ima airi estetski i ekoloaki zna aj. U tablici 1. daje se pregled tipova tala priobalnog kraa po klasama pogodnosti sa glavnim ograni enjima za poljoprivrednu proizvodnju. Tablica 1. Pogodnost tala za obradu podru ja hrvatskog priobalnog kraa RedoviKlase Opis i glavne vrste ograni enjaPripadajui tipovi ilipogodnostipogodnostini~e jedinice tlaP-1 Dobra pogodnostNema zna ajnih ograni enja i potreba ureenja. Slabija osjetljivost na kemijske polutanteDuboki fluvisoli i koluvij; hidro-meliorirana tla, ilovasta, krakih polja i delta; eutri ni kambisol na praporu P Pogodno za obraduP-2 Umjerena pogodnostUmjerena ograni enja zbog nagiba i/ili erozije, skeleta, dreniranosti, stjenovitosti. Srednja osjetljivost na kemijske polutanteCrvenice duboke; kalkokambisol duboki; eutri ni kambisol na fliau i laporu; hidromeliorirana tla te~e teksture; koluvijalna skeletoidna i srednje dubokaP-3 Ograni ena pogodnostOzbiljna ograni enja zbog nagiba i/ili erozije, dubine tla, verti nosti, skeletnosti, Kv, kiselosti, stjenovitosti i kamenitosti. Ja a osjetljivost na kemijske polutanteRendzina bla~ih formi reljefa; vertisol; crvenica i kalkokambisol srednje duboki; skeletoidni i skeletni koluviji; antropogena tla na krau veih parcela; regosoli na fliauN-1 Privremeno nepogodna tlaOgrani enja koja se mogu popraviti  kiselost, prekomjerno vla~enje, dreniranost, alkali nost, zaslanjenost. Razli ita osjetljivost na kemijske polutante.Euglejna mineralna tla, hipogleja i amfigleja; tresetno glejno tlo; kamenjar vapnenci na tercijarnom vapnencu; zaslanjena tla uz more; tresetno tloN Nepogodno za obradu N-2 Trajno nepogodna tlaNisu mogue i/ili isplative melioracije zbog kamenitosti, stjenovitosti, erozije, nagiba, dubine tla, kiselosti, verti nosti  glinovitosti. Razli ita osjetljivost na kemijske polutante.Crvenice, kalkokambisoli, crnice i luvisoli u svim visoko stjenovitim uvjetima; sva tla na ekstremnim nagibima; tresetno tlo vrlo slabe dreniranosti; ranker i rendzina vrlo plitka, regosol na laporu, vrlo strmih padina Literatura Bogunovi, M., Vida ek, }., Racz, Z., Husnjak, S., Sraka, M., 1997.: Namjenska pedoloaka karta Republike Hrvatske i njena uporaba. Agronomski glasnik, 5-6, str. 369-399 Miloa, B., Malea, P., 1998.: Tla Kaatelanskog zaljeva i problemi njihove zaatite. Agronomski glasnik br. 4, str. 185-204. Racz Z. (2000): Pedoloake zna ajke krakih podru ja Hrvatske, Zbornik sa~etaka znanstvenog skupa  Unapreenje poljoprivrede i aumarstva na krau x x x FAO (1976): A framework for land evaluation. Soil Bull. No. 32, FAO, Rome and ILRI, Wageningen, Publ. No. 22 Production - ecological land evaluation in Croatian coastal karst The Croatian karst area of unique geomorfological, geological, hidrological and pedological characteristic streches itself in the length of over one thousand kilometers from Bay of Piran till the Prevlaka. Scientific based evaluation of natural resources, including pedological properties, represent basis for planning racional land management. Karst ecosystems of great sensitivity should be valorized respecting ecological aspect. On the basis of pedological data from the Soil suitability map of Croatia, scale 1: 300 000, soils of coastal karst was classified according to FAO criteria into 5 classes of suitability. The most dominant are soils permanently unsuitable for crop production. Soils temporarily unsuitable for crop production are mostly ameliorated, so this potentials are already used. Suitable soils mostly have higher constrains such as soil depth, skeleton and active lime, so area of soils which belong to third class are the largest. The best quality soils of first class comprise the smallest area, while soils of second class are the most important agricultural zones in this area. Exact data of soils area will be available after finishing projects of multipuropse land evaluation of counties. |~,> (*^"(HJP !|!~!!!!"""."$$$$$8$:$>$b$d$v$r))))*****:+++........01 6$677L8N888`:b:<<??6CJ 56CJ5CJ5CJCJCJCJ5Y|~(*,<>(*Z\^"r)0$a$3O0$627477778L8N8d8^$$Ifl4    \F!  0    4 la $$Ifa$$a$ d8z8|8888889`:f``$If$$Ifl    \F!    0    4 la $$Ifa$ `:b:d:h:~::::;<offffff``$If $$Ifa$$$Ifl    \F!    0    4 la <<<<$=x>?offf``$If $$Ifa$$$Ifl    \F!  0    4 la????@DAlBo8fff``$If $$Ifa$$$Ifl    \F!      0    4 la?lBnBDDEFFHfI(JkJ"M#M1O2O3O5CJCJlBnBrBBBBB"DDo fffff``$If $$Ifa$$$Ifl    \F!    0    4 laDDE E ERGFHfI&JojhfYYWM V^`V $V^`Va$$a$$$Ifl    \F!      0    4 la&J'J(JjJkJ1O2O3O $^`a$ V^`V. A!"#$% i4@4 NormalCJ_HmHsHtH4@4 Naslov 1$$@&a$58@8 Naslov 2$$@&a$5CJ>@> Naslov 3$V@&^`V5B@B Naslov 4$V@&^`V5CJ6A@6 Zadani font odlomka4B@4 Tijelo teksta$a$<P@< Tijelo teksta 2$a$CJRC@R Uvu eno tijelo tekstaV^`VCJ?(jm&'2=>PQRVf0124?FJ]wxy}<679MNRg" ! ! !!/""2#3#4#v#w#=(>(A(00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(008000?3O)10d8`:<?lBD&J3O*,-./02343O+>?MN]^- / D E l n N O Y Z _`    23;=abfgOPopz|;m35&'=>PR02]wy67MNRg ! ! !!!"/""A(=?]_, / C E D E lm%'12<>ORUVef/2>?EFIJ\]vy|};<57LNQRfg! " ! ! !!!."/"""1#4#u#w#<(A(A(Zavod za pedologiju5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of opatija 2005.asdZavod za pedologiju5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of opatija 2005.asdZavod za pedologiju5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of opatija 2005.asdZavod za pedologiju5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of opatija 2005.asdZavod za pedologiju5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of opatija 2005.asdZavod za pedologiju5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of opatija 2005.asdZavod za pedologiju5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of opatija 2005.asdZavod za pedologiju5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of opatija 2005.asdZavod za pedologiju'C:\My Documents\Aleksandra\03boguno.docAGRaC:\Documents and Settings\Administrator\My Documents\Prof-Bogunovi\opatija-2005-cijeli tekst.doc&'2=>PQRf01F]wxy<67Mg" A(@}   ! " #?(````"`$`.`@`B`@`F`H`@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1hZҚfZҚf&/!Fr0d(2?Proizvodno  ekoloako vrednovanje tala kraa hrvatskog priobaljaZavod za pedologijuAGROh+'0( 4@ \ h t @Proizvodno ekoloko vrednovanje tala kra hrvatskog priobaljaroiZavod za pedologijuavo Normal.dotdAGR2RMicrosoft Word 9.0@@މo@o@o/!՜.+,08 hp  Agronomski fakultetF( @Proizvodno ekoloko vrednovanje tala kra hrvatskog priobalja Naslov  !"#$%&'()*+,-./012345789:;<=>?@ABDEFGHIJLMNOPQRURoot Entry FןW1Table6WordDocumentjSummaryInformation(CDocumentSummaryInformation8KCompObjkObjectPoolןן  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q