Naslov
Prerada krmiva
(Feeds processing)

Autori
Grbeša, Darko : Grbeša, Silvana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane - krme

Urednik/ci
Dumanovski, Franjo : Milas, Zdenko

Izdavač
Hrvatsko agronomsko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2004

Raspon stranica
221-258

ISBN
953-6485-14-1

Ključne riječi
Metode prerade žitarica i leguminoza, antinutritivne tvari, učinci na hranjivost za krave, tovnu junad, svinje i perad
(Methods of cereal and legumes grain processing, antinutritional factors, effects on nutritive value for dairy and beef cattle, swine, poultry)

Sažetak
Sirovine za izradu krmnih smjesa podvrgnute su brojnim i raznovrsnim načinima prerade kojima je cilj promijeniti ih na takav način da se iz njih izvuče najveća moguća hranjiva vrijednost, a time i dobit. Mljevenja je najstariji i najučinkovitiji način prerade krepkih krmiva, a cilj mu je smanjenje krupnoće čestica radi (1) povećanja probavljivosti preko povećanja dodirne površine hrane s probavnim enzimima i razaranja zaštitnih ovojnica zrna i granula škroba, (2) lakšeg rukovanja mljevenim sirovinama nego cijelim zrnom, (3) postizanja odgovarajuće veličine koja omogućuje dobru izmiješanost-homogenost smjese kao i (4) povećanja peletabilnosti sirovina i kakvoće peleta te (5) uništavanja klijavost korova i aktivnosti patogenih mikroorganizama. Metode obrade su: mikornizacija, kokičanje, prženje, ekstrudiranje (želatinizacija), ekspadandiranje, kuhanje, flekičanje, peletiranje, dodavanje vode (zaparavanje, kvašenje i rekonstitucija), kiselina i lužina. Tretiranja žitarica toplinom i pritiskom poveća probavljivosti škroba, ali se time povećava i brzina probave koja može dovesti do acidoza. Hidrotermičko tretiranje povisuje hranjivost kukuruza i siraka u hranidbi visoko proizvodnih goveda. Među tretmanima žitarica najbolji učinak na proizvodnju mlijeka i energetsku vrijednost za junadi ima flekičanje kukuruza. Telad je radi brzog razvoja volumena buraga i veličine resica u buragu najbolje hraniti teksturiranim ili müsli starterom u kojemu su žitarice valjane i melasirane. Žitarice kojima se hrane ovce ne treba mljeti niti hidrotermički preraditi, osim kada se hrane sa krmnim smjesama i silažom trava. Žitarice kojima se hrane treba preraditi tako da se što veći dio škrob probavi u tankom crijevu. U hranidbi svinja brašnastom hranom koristi se finoća meljave od 400-600 μ m. Mikronizacija s flekičanjem je najbolji način prerade žitarica za tov svinja. Perad rado jede srednje (0, 7-1, 9 mm) krupno oblo i ujednačeno mljevene čestice žitarica, a jedino peletiranje cijele krmne smjese značajnije poboljšava proizvodna svojstva pilića u tovu. Brojne i raznovrsne antinutritivne tvari su sastojci proteinskih biljnih krmiva, naročito mahunarki i kupusnjača koje su odličan izvor aminokiselina. Ovdje se spominju samo one (1) koje znatnije djeluju na proizvodne rezultate životinje i (2) koje se mogu inaktivirati preradom krmiva. Među antinutritivne tvari ubrajamo: inhibitore proteaza (tripsin, kimotripsin i α -amilaza inhibitori), lektini, tanini, antigeni proteini, estrogeni, flatulinske tvari, antivitamini, glukozinolati i fitati. Učinci hidrotermičkih tretmana na neutralizaciju antinutritivnih tvari proteinskih krmiva uz istovremeno održanje ili povećanje njihove hranjivosti vrlo ovise o adekvatnosti primijenjenih parametara tretmana. Ekstrudiranje najučinkovitije inaktivira većinu antinutritivnih tvari i povisuje probavljivost leguminoza. Ekstrakcija ulja kemijskim sredstvima i pritiskom razara najveći dio prisutnih antinutritivnih tvari u uljaricama. Cijele zrno leguminoza se treba hidrotermički obraditi radi neutralizacije prisutnih antinutritivnih tvari.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA