Naslov
Fitocenološke značajke šuma pitomog kestena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
(Phytocoenological characteristic of the sweet chestnut forest in northwestern Croatia)

Autori
Medak, Jasnica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.11

Godina
2004

Stranica
125

Mentor
Vukelić, Joso

Ključne riječi
šume pitomog kestena; sjeverozapadna Hrvatska; šumska vegetacija; pitomi kesten (Castanea sativa Mill.); šumarska fitocenologija
(Sweet chesnutt forest; forest vegetation)

Sažetak
U ovome su radu istraživane šume pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području sjeverozapadne Hrvatske. Glavni je naglasak istraživanja stavljen na njihove fitocenološke značajke i pripadnost, te sindinamski razvoj. Fitocenološko snimanje je obavljeno po principima standardne srednjoeuropske metode, a karakteristike tala utvrđene su za površinske slojeve (0-10 i 0-20 cm) na većini ploha. Rezultati su pokazali da se pitomi kesten sa značajnim udjelom na istraživanom području pojavljuje u tri šumske zajednice: Querco-Carpanetum sative Horvat 1938, s dvije nove subasocijacije ; Q.-C. typicum subass. nova, s dominacijom acidofilne i termofilne flore, te Q.-C. carpinetosum betuli subass. nova, koja se odlikuje značajnim učešćem mezofilnih vrsta, posebno u sloju grmlja. Epimedio-Carpinetum betuli Borhidi 1963, unutar koje je podrobnije proučena i opisana subasocijacija s kestenom E.-C. castanetosum Wraber 1958. Predstavlja mezofilne kestenove šume bogatijeg flornog sastava, a odlikuje se stabilnošću i ujednačenošću te je najvjerojatniji predstavnik prirodnih mješovitih šuma pitomog kestena. Castaneo sative -Fagetum Marinček i Župančič 1995 unutar koje je opisana nova geografska varijanta C.-F. var. geogr. Abies alba var. geogr. nova, koja predstavlja mješovite sastojine u kojima su edifikatori kesten i jela, a prate ih još bukva, grab i kitnjak. Nalazimo je na sjevernoj strani Medvednice te rjeđe na Macelju i Trakošćanu. Šume pitomog kestena su na istraživanom području u najvećem dijelu izgubile fizionomiju koju su pokazivale prije 70 ili 30 godina. Razlozi su tome u prestanku snažnog antropogenog utjecaja (steljanja, gospodarenja sitnim panjačama), kao i u raku kore, zbog kojeg su se posušila stabla ili čitave sastojine. Smanjenje areala šuma pitomog kestena i njegovog učešća u tim šumama u odnosu na prijašnja istraživanja na Medvednici, Samoborskoj gori i Strahinčici, rezultat su ovih promjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA