Pregled bibliografske jedinice broj: 22306
Integriranje kemijskih i mehaničkih metoda zaštite od korova u kukuruzu
Integriranje kemijskih i mehaničkih metoda zaštite od korova u kukuruzu // Zbornik sažetaka
Zagreb, 1999. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 22306 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Integriranje kemijskih i mehaničkih metoda zaštite od korova u kukuruzu
(Integrating chemical with mechanical weeding in corn)
Autori
Svečnjak, Zlatko ; Pucarić, Aleksandar ; Varga, Boris ; Pospišil, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ - Zagreb, 1999
Skup
XXXV znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.1999. - 25.02.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
kukuruz; kontrola korova
(maize; weed control)
Sažetak
Recentna tendencija u poljodjelstvu teži ka što racionalnijem organiziranju i implementiranju agrotehničkih mjera proizvodnje kako iz ekonomskih tako i zbog ekoloških razloga. Ipak, može se reći da je zabrinutost zbog uočenog negativnog popratnog djelovanja herbicida na okoliš (nepovoljne ekotoksikološke karakteristike najčešće korištenih herbicida, erozija tla zbog nepokrivenosti površine i dr.) glavni poticaj smanjenju njihove primjene u kukuruzu. Stoga su u istraživanju provedenom na pokušalištu u Maksimiru ispitivane različite razine međuredne kultivacije (bez prohoda, jednokratna, dvokratna i trokratna), tretmana herbicidom (bez tretmana, u trake širine 35 cm i širom) i njihove kombinacije. Pokus je proveden po metodi latinskog pravokutnika u četiri repeticije tijekom dvije godine (druge godine na drugoj lokaciji da se izbjegne rezidualno djelovanje). U prvoj godini istraživanja su zbog slabe infestacije korovima sve metode zaštite počevši već od jednokratne kultivacije bile dovoljne da se osigura učinkovita zaštita i posljedično signifikantno viši prinosi zrna u odnosu na zakorovljenu parcelu (kontrolu bez kultivacije i bez tretmana herbicidom) dok među njima nisu utvrđene nikakve razlike. Kako je u drugoj godini istraživanja zakorovljenost bila izraženija (prinos je varirao od 1,09 do 10,2 t/ha) to je tek s dvokratnom kultivacijom ostvarena zadovoljavajuća zaštita od korova i posljedično značajno povećanje prinosa kod varijantama sa samo mehaničkim metodama zaštite u odnosu na kontrolu. Nadalje, dvokratna kultivacija je dovela do povećanja prinosa i u varijantama gdje je obavljeno tretiranje herbicidom. Zanimljivo je da trokratna kultivacija nije značajno povećala prinos iz razloga koji se nije mogao vizualno opaziti tijekom eksperimentiranja (sumnja se na moguća oštećenja podzemnog korjenovog sustava od radnih tijela kultivatora). Kod svih varijanata koje uključuju tretman herbicidom (u trake i širom) također su dobiveni signifikantno viši prinosi u odnosu na netretirane varijante. Iako među njima nije ustanovljena statistički značajna razlika treba naglasiti uočljivu tendenciju povećanja prinosa kod tretmana herbicidom širom (9,05 t/ha) vizavi tretmanu herbicidom u trake (8,09 t/ha). Interakcija kultivacije i tretmana nije bila opravdana što jasno demonstrira da bi se u tim uvjetima varijanta koja kombinira tretiranje herbicidom u trake s dvokratnom kultivacijom mogla izdvojiti kao najoptimalnija. Temeljem polučenih rezultata iz ovog dvogodišnjeg istraživanja može se reći da se učinkovita zaštita od korova s malim rizikom gubitka prinosa može postići manje intenzivnim, a time i ekološki prihvatljivijim metodama zaštite (nadasve kemijskim jer se omogućava redukcija doze herbicida za 50%) čak i u uvjetima jake zakorovljenosti. Ipak, anticipacija potencijalnih problema s korovima u budućnosti (zbog osjemenjivanja nesuzbijenih korova u polju) mogla bi poslužiti kao snažno opravdanje nekim proizvođačima da i dalje obavljaju tretiranje herbicidom širom.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178331
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Zlatko Svečnjak
(autor)
Aleksandar Pucarić
(autor)
Ana Pospišil
(autor)
Boris Varga
(autor)